Biomasa – najveći investicioni potencijal Vojvodine

Novi Sad, 30. oktobar 2013. – Tema Poslovno-investicionog skupa: „Biomasa – najveći investicioni potencijal Vojvodine“ bila je glavna tema drugog dana Manifestacije „Dani energetike“ koju organizuje Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine APV u saradnji sa CEDEF-om (Centralno evropski forum za razvoj). Skup je otvorila pokrajinska sekretarka za energetiku i mineralne sirovine, Nataša Pavićević Bajić, a o biomasi kao najvećem vojvođanskom potencijalu, govorili su prof. dr Miladin Brkić sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu i prof. dr Milan Ševarlić, šef katedre za ekonomiku poljoprivrede i tržišta Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu.

Na skupu je bilo reči i o problemima sakupljanja i smeštanja biomase, kao i o proizvodnji i primeni agropeleta u industriji. O mogućnostima finansiranja projekata iz domena EE i OIE, govorili su predstavnici Banke Intesa i Komercijalne banke ad Beograd. Takođe, na skupu je bilo reči i o konkretnim problemima i mogućim rešenjima na farmama i u poljoprivrednim gazdinstvima, o čemu je govorila predsednica Asocijacije proizvođača mleka Vojvodine, Sanja Bugarski.

„Današnji skup ima za cilj da se sagledaju i definišu problemi radi donošenja krajnjih zaključaka o merama i načinima rešavanja problema iz oblasti korišćenja i primene biomase, kao najvećeg vojvođanskog resursa, u proizvodnji energije. Biomasa je resurs kojim, uz dobru organizaciju, možemo vrlo brzo da stavimo u funkciju proizvodnju energije“, rekla je Nataša Pavićević Bajić. Ona je istakla da je najveći problem naše zemlje velika zavisnost od uvoza energenata, zbog čega je veoma važno proizvoditi energiju iz domaćih resursa. „Na taj način zadržava se novac u našoj zemlji, čime se stvaraju uslovi za podsticanje razvoja privrede i povećanje standarda. Efekti ne mogu biti vidljivi brzo, ali na taj način se postavljaju temelji stabilnom razvoju našeg regiona. Poljoprivreda i stočarstvo su  dve osnovne delatnosti, koje su sada u veoma lošoj situaciji, ali određenim merama kroz energetiku, moguće je podstići profitabilnost svake farme, čime će se omogućiti unapređenje i dalji razvoj poljoprivredne delatnosti u Vojvodini“, naglasila je Pavićević Bajić.

„Ono što je veoma značajno je da će od 1. januara naredne godine, domaći pelet iz agrarne biomase moći da se izvozi na tržište EU. Postignuta je usklađenost tarifnih brojila sa tarifnim sistemom evropskih zemalja, što rezultat rada Pokrajinskog sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine APV i Uprave za veterinu Ministarstva poljoprivrede RS“, istakla je Pavićević Bajić.

Profesor dr Miladin Brkić je govoreći o problemima biomase istakao da je najveći problem prikupljanje i prodaja biomase i zaključio da je neophodno otvoriti produktnu berzu, preko koje bi se ovom proizvodu obezbedilo trajno tržište.

Dani energetike - poslovno-investicioni skup

Profesor dr Miladin Ševarlić je naglasio da je energetika oblast koja je zajedno sa hranom i saobraćajem u fokusu privrednog razvoja Republike Srbije, posebno kada je reč o segmentu energije iz biomase, u čemu Vojvodina drži primat u odnosu na druge delove Republike Srbije. Svi proizvođači i potrošači energije moraju zajedno rešavati probleme, a najveći problem je snabdevanje tržišta energentima, istakao je prof. dr Ševarlić. On je dodao da se problemi ogledaju i u fluktuaciji cena energenata, te zaštiti životne okoline. „U Vojvodini su poljoprivredni proizvođači spremniji da proizvedu energiju iz biomase više nego u drugim područjima naše zemlje, pre svega zbog činjenice da se ovde nalaze najveće agrobiznis kompanije i solidan broj  poljoprivrednih gazdinstava“, rekao je prof. dr Ševarlić.

Predstavnici banaka su zaključili da je veoma važna podrška ovih institucija  projektima iz oblasti EE i OIE, kao i projektima iz oblasti poljprivrede i agrobiznisa, jer je to jedan od načina da se prate i zahtevi i standardi EU, zbog čega su banke, svojim dugoročnim kreditnim linijama strateški partneri poljoprivrednim proizvođačima.

Prethodni tekstEnergetska efikasnot – obaveze i šanse
Sledeći tekstIzašao je novi broj časopisa „Prozori&Vrata“ – izdanje novembar 2013 – januar 2014