Novosti Što će situacija sa Korona virusom donijeti tržištu prozora, vrata i fasada...

Što će situacija sa Korona virusom donijeti tržištu prozora, vrata i fasada na području Europe i Hrvatske?

Covid-19

Korona virus za vrlo kratko vrijeme pokazao je utjecaj na poslovanje skoro svih svjetskih tvrtki, od velikih do malih kompanija. Pod svjetlom ovih događaja i građevinaska industrija trpi i tek će trpiti određene posljedice, iako ova grana ima veliki pozitivan utjecaj na porast BDP-a u svim Europskim zemljama bez obzira na kapacitete.

U ovom trenutku je teško prognozirati šta će se i kojim redom toćno desiti s obzirom na izvoz i proizvodnju u Europi i međusobnu povezanost koja je u sferi građevinarstva veća nego u drugim djelatnostima, te samu činjenicu da ova situacija sa Korona virusom još nije završena, tek je počela.

Ipak, redakcija časopisa Prozori&Vrata zamolila je predstavnika tvrtke ift Rosenheim Hrvatska, g. Hrvoja Komca da za naš časopis iznese neke pretpostavke i analizira trenutno tržište prozora, vrata i fasada oslanjajući se na Njemačku kao polaznika najkonkretnijih reformi da bi došao do onoga šta će se preslikati i Hrvatskoj, pa i ovoj regiji u cjelini.

Njegov osvrt donosimo u cjelosti.

Stručna konferencija DAN PROZORA 2019.
Hrvoje Komac, IFT Rosenheim Hrvatska – Stručna konferencija DAN PROZORA 2019.

OSVRT NA TRENUTNU SITUACIJU TRŽIŠTA PROZORA IZAZVANIM KORONA VIRUSOM 01.04.2020.

1. dio

S obzirom na novonastalu situaciju na tržištu Republike Hrvatske izazvana virusom COVID-19 te nizom mjera koje su nadležne institucije poduzele, sumirat ću trenutno stanje, trendove kretanja tržišta građevinskih proizvoda, konkretnije prozora, vrata, fasada.

U samo dva tjedna od posebnih mjera, pandemije, zatvaranja granica, gašenja određenih grana i tvrtki, već sada nepromijenjena ekonomska slika globalnog tržišta i europskog tržišta.

Kako smo direktno ili indirektno vezani na tržište Njemačke bilo kroz izvoz gotovih proizvoda (prozora i vrata) tako i kroz uvoz potrebnih repromaterijala npr. PVC i ALU profila, okova, brtvi itd. analizirao sam i njemačko i hrvatsko tržište te moguće prognoze kretanja trenda ove građevinske branše.

Kao izvor poslužili su mi alati njemačkih instituta poput ift Rosenheim, zatim ekonomski stručnjaci i analitičari za građevinski sektor tvrtke BauInfoConsult te ostali izvori iz branše poput renomiranih dobavljača profila i sistema.

NJEMAČKA i HRVATSKA SLIKA TRŽIŠTA, TRENUTNI TREND, MOGUĆE PROGNOZE

Izvor: BauInfoConsult: Prognoza pokazuje moguće učinke Korone na građevinsku industriju

Ugrubo, kako sada stvari stoje korona virus čvrsto drži Njemačku u šaci. Trenutno je teško procijeniti utjecaj koji bi ova pandemija imala na njemačko gospodarstvo. To se, naravno, odnosi i na građevinarstvo, za koje se zna da je posljednjih godina na „sunčanoj strani“ gospodarskog života.

Zbog toga se mnogi u industriji suočavaju s pitanjem kako će se nastaviti razvoj situacije u građevinarstvu: da li će građevinska industrija opet proći samo sa, uslovno rečeno modricom ispod oka ili dolazi do velikih turbulencija u građevinarstvu? Kako bi ovdje pružili prve odgovore na postavljanje trendova, stručnjaci za građevinske podatke i analize tvrtke BauInfoConsult razvili su dva predviđena scenarija koja pokazuju kako bi silovito djelovanje virusa korone moglo pogoditi njemačku građevinsku industriju, vrlo vjerovatno je takav scenarij za očekivati i kod nas. Prvo, oprezno optimistična poruka: „Brutalni pad“ njemačke građevinske industrije još nije gotova stvar i još se ne osjeća u takvom obujmu.

Zbog bijesnog širenja SARS-CoV-2 u Europi, već su u tijeku prve mjere ekonomske politike kako bi se njemačko gospodarstvo zaštitilo od potencijalno nasilnih utjecaja. U kojoj mjeri će pandemija korona virusa utjecati na pojedina područja još uvijek nije moguće procijeniti. Međutim, već je izvjesno da će neki gospodarski sektori biti pogođeni teže nego drugi – na primjer, ekonomisti očekuju velike poteškoće u industrijskim sektorima i pogotovo turizmu ovisnim o izvozu.

Ali što je s građevinskom industrijom?

Da bismo ovdje mogli napraviti realne prognoze, potrebno je najprije analizirati neke osnovne pretpostavke. Ne istražujući previše detalja o makroekonomskim mehanizmima i dinamici, na pojednostavljeni način ovdje se može sažeti slijedeće: Ključni ekonomski pokazatelji izgradnje – poput investicija u građevinarstvo ili volumena izgradnje – dugoročno su povezani s razvojem BDP-a.

Za primjer dolje u nastavku nalazi se grafikon sa tri scenarija kretanja tržišta.

Grafikon sa tri scenarija kretanja tržišta
Grafikon sa tri scenarija kretanja tržišta

Kao što grafički podaci pokazuju, ovo je uglavnom paralelna korelacija između dva indikatora i BDP-a. Jasno se vidi da su ulaganja u građevinarstvo i obujam građevine posljednjih godina gotovo identični tečajevi BDP-u. Čak se može vidjeti i vruća faza građevinskog procvata, koji je započeo 2018. – od ovog trenutka pokazatelji građevine pretpostavljaju jači trend rasta od BDP-a.

To omogućava hipotezu da će velike promjene BDP-a imati utjecaja i na građevinarstvo. I upravo je tu došlo do primjene inačica predviđanja stručnjaka za gradnju: Budući da mnoge prognoze rasta BDP-a za 2020. godinu postavljene krajem prošle godine, instituti sada revidiraju prema dolje, može se pretpostaviti i mjerljiv učinak na građevinsku industriju.

PROGNOZA SCENARIJA 1: Blagi korona efekti tek donekle usporavaju građevinsku industriju

Početkom ožujka Organizacija za ekonomsku suradnju (OECD) objavila je dva različita scenarija prognoze koji bi utjecaj pandemije mogli imati na gospodarstvo – kako u svijetu, tako i u odnosu na zemlje G20. Prvi scenarij podrazumijeva prilično „blag“ tijek korona krize: pretpostavljajući da je širenje SARS-CoV-2 u Kini doseglo vrhunac u prvom tromjesečju 2020., a epidemije u drugim ekonomski jakim zemljama, također, na kraju tromjesečja donekle su pod nadzorom, OECD očekuje pad globalnog rasta za 0,5 postotnih bodova. Zbog toga se očekuje da će globalni gospodarski rast u 2020. biti 2,4 posto.

U tom scenariju, OECD očekuje da će se njemačko gospodarstvo izbjeći tzv. „modricu na oku“ za 2020. godinu u cjelini: Prema tome, gospodarski rast u ovoj zemlji morao bi biti zadovoljan sa neznatnim plus od 0,3 posto rasta – izvorno je pretpostavio OECD Povećanje od 0,8 posto.

Na temelju postojeće korelacije između BDP-a, investicija u građevinarstvo i obujma građevine, ovaj neznatni rast domaćeg gospodarstva od 0,3 posto samo bi neznatno utjecao na učinak građevinske industrije. U ovom scenariju, model prognoze stručnjaka BauInfoConsult pretpostavlja da bi ulaganja u izgradnju u 2020. godini mogla porasti za 2,1 posto, a obujam građevine za 2,2 posto. Izraženo u eurima, to znači ukupno ulaganje u izgradnju od oko 331,2 milijarde eura za 2020. godinu, kao i predviđeni obujam gradnje od 453,8 milijardi eura. Time bi se zaustavio poseban procvat u graditeljstvu i normalizacija stope razvoja vratila bi se u normalu. Govorimo o Njemačkoj.

Građevinski radnici
Građevinski radnici

Međutim, čini se da je ovaj sveukupni scenarij s blagim efektima korone iz dana u dan sve neizgledniji, jer je Europa sada zamijenila Kinu kao žarišnu točku pandemije. Broj zaraženih ljudi i negativni učinci osobnih i ekonomskih ograničenja sada se povećavaju i u Njemačkoj, tako da su već poduzete prve mjere ekonomske politike za podršku gospodarstvu.

PROGNOZA SCENARIJA 2: Efekti korone bacaju u minus građevinsku industriju

Budući da trenutačna kretanja nažalost pokazuju da će europska gospodarstva vjerojatno pretrpjeti velike šokantne uvjete, vjerovatno je da će se dogoditi drugi, a time i nepovoljniji scenarij. Ovdje se očekuje primjetan pad ponude i potražnje u naprednim ekonomijama sjeverne hemisfere: „Dugotrajniji, intenzivniji izljev virusa korone, koji se širi dalje u azijsko-pacifičkoj regiji, u Europi i Sjevernoj Americi, potvrđuje da se izgledi značajno pogoršavaju“, upozoravaju njemački stručnjaci.

U ovom slučaju, pariška organizacija predviđa globalni gospodarski rast od samo 1,5 posto u 2020. godini. Međutim, u ovoj negativnoj varijanti, Europa bi bila posebno loše pogođena i prema OECD-u bi pala najmanje 0,2 posto. Pojavi li se ova situacija, njemački BDP također bi mogao kliznuti u blagu recesiju s minusom od 0,3 posto.

U takvom se slučaju građevinska industrija, također, mora boriti s neznatno negativnim rezultatima 2020. godine, kao što pokazuju i prognoze stručnjaka za građevinske podatke iz Düsseldorfa. U ovom scenariju, ulaganje u izgradnju smanjit će se za 0,4 posto, a obujam građevine za 0,5 posto. To bi značilo da bi ulaganja u izgradnju pod ovim prognoznim uvjetima 2020. godine iznosila oko 323 milijardi eura, a obujam građevine oko 428 milijardi eura. Centralni razlog blago negativnog razvoja je pretpostavljeni pad potražnje, koji bi se također trebao proširiti na građevinsku industriju. S jedne strane, ulaganja u zgrade vjerojatno će se djelomično smanjiti, a nedavni oštar rast cijena građevine vraća se u normalne dimenzije.

Da li je građevinska industrija imuna na virus korone?

To u ovom trenutku nije sasvim jasno, jer je ekonomska dinamika trenutno prebrza i ponekad se ispostavi da je nepredvidljiva. Međutim, građevinska industrija – npr. u usporedbi s automobilskom industrijom – tri važna aduta koja bi trebala zaštititi od dugotrajnog šoka. S jedne strane, građevinska se industrija suočava s korona krizom na kraju faze procvata. To njemačkoj građevini daje čvrst jastuk – i u pogledu prodaje i rezerviranja narudžbi. Ovo bi trebalo imati nadoknađujući učinak. S druge strane, domaća građevinska industrija nije toliko snažno usmjerena na izvoz – Njemačka je također jedno od glavnih prodajnih tržišta s industrijske strane. Kao rezultat, pad potražnje iz inozemstva ne vodi odmah u velike probleme u Njemačkoj – barem ne u kratkom roku. Uz to, novo građevinsko tržište je investicijsko tržište u kojem dugoročno razmatranje igra glavnu ulogu. To znači da ovo tržište nije tako brzo neuređeno kao, na primjer, klasična kratkoročna potrošačka tržišta.

Međutim, ovdje treba upozoriti da građevinska industrija nije neranjiva. Predstavljene prognoze mogu također biti negativnije ako pandemija dovede do opipljive recesije u Njemačkoj. Njemačko gospodarstvo potpomognuto je fiskalnom politikom (kao što je to bilo u vrijeme financijske krize), ali srednjoročno se važna izvozna tržišta (poput Kine, Francuske ili Italije) neće tako brzo vratiti na noge. Izvozno orijentirane gospodarske jedinice u Njemačkoj morat će dulje drhtati, dok će se domaća potrošnja u Njemačkoj oporaviti prilično brzo – naravno samo ako nema velikih valova otpuštanja, kojima već svjedočimo.

Vezano za situaciju u Hrvatskoj, još onaj prvi tjedan kad je sve počelo, sredinom ožujka i kad su se škole zatvorile, naši proizvođači u Hrvatskoj radili su punom parom i svi su naručivali materijale da bi napunili svoje lagere i ispoštovali dogovorene rokove, tada je izazov bio pronaći dovoljan broj prijevoznika koji bi dostavili i našim kupcima isporučili robu, ali evo od prošlog tjedna (kraj ožujka) broj narudžbi znatno pada, jer su očito krajnji kupci prozora počeli odgađati montaže odnosno ugradnju prozora, a samim time su pale i nove narudžbe.

Takav trend očekujemo i u slijedećim tjednima, ukoliko se nešto bitno ne promijeni oko strogih mjera izolacije.

Korona virus #ostanikodkuće
Korona virus #ostanikodkuće

Projekti koji su trebali bit pokrenuti u narednim mjesecima, a najavljivano ih je velik broj, sada polako se odgađaju, a vrlo vjerojatno će i dosta njih biti otkazano s obzirom na trenutnu recesiju koja slijedi i koja nam je neminovna.
Vrlo neizvjesno će biti idućih mjesec dva dana.

Prema prvim informacija i najavama neki proizvođači stolarije u Hrvatskoj su počeli zatvarati pogone. Jedan manji dio njih kaže da će odraditi u proizvodnji ono što ima dogovoreno ali montaža se uglavnom ne može obaviti ili se odvija otežano. Prema saznanjima na većim gradilištima, npr. u Splitu je policija zabranila rad u skladu sa odredbama o zabrani okupljanja. Što se tiče prodaje prozora i vrata očekuje se da će u idućem periodu trend usporavanja još više naglasiti.

Do sad su isporuke našim proizvođačima prozora i vrata bile redovite, iako sa malim kašnjenjem do 3 dana. Kako će se situacija nastaviti teško je sada prognozirati, ali se očekuje da će i u Njemačkoj problem postati daleko veći nego što je sada i da je moguće zatvaranje nekih tvornica. Počela su i prva poskupljenja uvjetovana nedostatkom sirovina (čelik) i to će se sigurno nastaviti i pooštriti i rezultirati krajnjom višom cijenom gotovog proizvoda.

Isto tako, rastu nam cijene prijevoza roba, uz poteškoće kretanja istom, rastu cijene repromaterijala i neminovno je da će se to odraziti u na krajnju cijenu gotovog proizvoda kako sam to već i naglasio. Naši domaći proizvođači prozora i vrata već sada bilježe 50% pad narudžbi. Uzevši u obzir masovna otpuštanja radnika iz drugih sektora (ugostiteljstvo, turizam…) dolazi do pada kupovne moći građana i krajnji rezultat je nelikvidnost odnosno odgađanje planirane potrošnje pa tako i obnove.

Hrvatska država najavljuje financijski paket od 8.8 milijardi kuna za pomoć gospodarstvu rekao je ministar Marić. Pitanje je koliki paket od najavljenih bude raspoređeno na građevinski sektor. Što je sa planiranim projektima i što je sa fondovima za obnovu? Do danas nemamo jasnu sliku koliko novaca će biti usmjereno u koji resor. Također se najavljuju nove poticajne mjere kroz Hamag Bicro programe za inovativne proizvode plasiranja proizvoda na nova tržišta i poboljšanje konkurentnosti. Uzevši u obzir da se tu govori o djelomičnom sufinanciranju za dobivanje bespovratnih sredstava, vrijeme će pokazati koliko je tvrtki u ovoj situaciji spremnu ući u takve projekte. Opet, uspjeh i ove mjere vrednovat će se kroz mjesec dva, ovisno o pandemiji.

Najava premijera Plenkovića o naknadama za radnike od 4.000 kuna, tvrtkama otpis i odgode poreza. Da li će sve te mjere, polučiti nekakvim opipljivim rezultatom, pokazat će naredni period, naravno svima je u interesu sačuvati radna mjesta i poslovanje kao prioritet u ovoj situaciji.