Francuski balkon – simbol modernih gradova

Francuski balkon je arhitektonski detalj koji je odavno prepoznatljiv estetski i funkcionalni momenat u arhitekturi. Kroz vreme on je postao simbol sofisticiranosti i urbanog stila. Ovaj arhitektonski momenat iza sebe nosi bogatu istoriju i evoluciju kroz vekove. Naime, priča započinje u Francuskoj tokom Baroka, a njegov izgled se menjao od tada do njegovog današnjeg izgleda. Jedno je sigurno, značajno je oblikovao arhitektonske pejzaže evropskih gradova, a njegova popularnost i u današnje vreme nije nikakvo iznenađenje.

Podatak ko je prvi projektovao francuski balkon nije poznato, ali ipak možemo da pratimo evoluciju ovog elementa kroz arhitektonske stilove. Naime, prvi tragovi francuskog balkona se mogu pronaći u 17. veku u Francuskoj i tada je bio element sa metalnom ogradom postavljenom ispod prozora koji je služi kao dekorativni ukras na fasadi. Ovaj detalj uskoro postaje svojevrsni simbol luksuza i elegancije zahvaljujući metalima poput gvožđa omogućavali sofisticirane, ukrasne ograde koje su krasile fasade zgrada.

Kao što smo već rekli, nisu poznati podaci ko je začetnik francuskog balkona i da se on razvio u okviru šireg arhitektonskog trenda tog vremena, ali ipak možemo pomenuti arhitektu Louisa Le Vau koji je radio na projektima poput Palate Versailles i doprineo popularizaciji ukrasnih metalnih elemenata u arhitekturi. Iako Le Vau nije dizajnirao francuski balkon, njegovi radovi su svakako imali uticaj na razvoj detalja koji su se koristili na njemu, poput metalnih ograda koje su postale karakteristične za ovaj tip balkona. Francuski balkon je brzo prešao u fazu funkcionalnijeg korišćenja.

Devojka na francuskom balkonu / foto: freepik.com
Devojka na francuskom balkonu / foto: freepik.com

U 19. veku dolazi do rasta gradova širom Evrope i zbog toga dolazi do pojačane potrebe za funkcionalnim rešenjima u arhitekturi. Stoga francuski balkon postaje omiljeni arhitektonski element.

Tome takođe doprinosi i industrijski razvoj koji je omogućio lakšu proizvodnju metalnih i staklenih elemenat

Ovaj period će pokazati da francuski balkon nije samo ukras već i statusni simbol. Naime, sa sofisticiranim metalnim ogradama koje su bile ukrašene raznim složenim motivima, francuski balkon postaje standard u elegantnim četvrtima evropskih prestonica poput Pariza, Beča i Londona. U tom periodu francuski balkon je predstavljao svojevrstan most između funkcionalnosti i dekoracije.

Francuski balkon postaje sve rasprostranjeniji u Italiji. Venecija je primer gde se francuski balkon koristio na brojnim istorijskim zgradama, a jedna od njih je Palazzo Ducale. Venecija, sa svojom jedinstvenom arhitekturom i bogatom istorijom, postala je dom za mnoge francuske balkone koji su se ukrašavali gvožđem i ostalim metalnim elementima. Pored estetske kategorije imali su i funkcionalnu, naime, omogućavali su građanima da uživaju u pogledu na kanale i vrtove.

Slično tome i Opera Garnier u Parizu, kao i Rue de Rivoli postali su prepoznatljivi ne samo po svojoj kulturi, već i po estetskom značaju francuskog balkona koji je postao simbol luksuza i kulturne sofisticiranosti tog vremena.

U Italiji se francuski balkon povezuje i sa najpoznatijim balkonom svetske literature. Naime, Šekspir će svojim delom „Romeo i Julija“ postaviti temelje za prepoznavanje ovog arhitektonskog elementa kroz literaturu. A Julijin balkon i danas ostaje najposećeniji lokalitet Verone. Iako ovaj balkon nije u pravom smislu francuski balkon postavlja temelje za razumevanje kako ovaj arhitektonski element postaje prepoznatljiv kroz literaturu i popularnu kulturu.

Julijin balkon u Veroni / foto: pexels.com
Julijin balkon u Veroni / foto: pexels.com

Kao što smo već pomenuli, francuski balkon je evoluirao i prilagodio se vremenu i mestu u kojem je korišćen. Iako nije uvek bio praktičan i funkcionalan, služio je kao simbol urbanog života i kulturne sofisticiranosti. U današnje vreme, francuski balkon je i dalje prisutan u arhitekturi.

Iako moderni francuski balkon često karakteriše minimalističkim dizajnom sa staklenim parapetima i jednostavnim metalnim ogradama, on i dalje zadržava svoju ulogu u stvaranju vizuelne harmonije na fasadama i često doprinose estetskoj vrednosti zgrada koje se ne žele istrošiti preteranim ukrasima.

Danas, francuski balkon ima funkciju koja se može posmatrati kroz povezanost sa prošlim vremenima ali i sa savremenim životom. U savremenoj arhitekturi, francuski balkon je postao sastavni deo dizajna, ne samo zbog svoje dekorativne vrednosti, već i zbog načina na koji doprinosi svetlosti i ventilaciji u urbanim uslovima gde su prostor i prirodni resursi sve dragoceniji.

Što se tiče Srbije, francuski balkoni nisu toliko rasprostranjeni kao u zapadnoj Evropi, ali ipak mogu se pronaći na starijim beogradskim zgradama, naročito u četvrtima poput Vračara i Dorćola. Beograd nosi tragove francuskih balkona, naime, mnoge zgrade iz 19. i početka 20. veka imaju metalne ograde ispod prozore. A mnoge zgrade na Terazijama i Beogradskoj ulici svedoče o evropskim uticajima koji su formirali arhitekturu grada, a odatle i pojava francuskog balkona na našim prostorima.

Na kraju možemo da izvedemo zaključak da je francuski balkon vrlo važan arhitektonski element koji se koristi i u modernim vremenima. Kroz svoju bogatu istoriju, ovaj arhitektonski element je značajno evoluirao ali je i zadržao svoju prepoznatljivost kao simbol sofisticiranosti i luksuza.