Efikasno iskorišćen svaki kubni metar potkrovlja

Ko­si­ne ka­rak­te­ri­stič­ne za pot­kro­vlja pred­sta­vlja­ju iza­zov u ure­đe­nju pred ko­jim mno­gi ustuk­nu, iako ovi pro­sto­ri ima­ju broj­ne po­ten­ci­ja­le. Upra­vo krov­ni na­gi­bi či­ne sva­ko pot­kro­vlje je­din­stve­nim i za­ni­mlji­vim pro­sto­rom za ži­vot. Po­red ose­ća­ja ušu­ška­no­sti, krov­ne ko­si­ne ima­ju i jed­nu ve­li­ku po­zi­tiv­nu stra­nu – krov­ne pro­zo­re.

Ko­ri­šće­nje krov­nog pro­sto­ra da­ti­ra još od dav­nog se­dam­na­e­stog ve­ka i ču­ve­nog fran­cu­skog ar­hi­tek­te Fran­soa Man­sa­ra, oda­kle je i po­te­kao na­ziv man­sar­de. Kod nas je ko­ri­šće­nje pot­kro­vlja kre­nu­lo re­la­tiv­no ka­sno, tek kra­jem pro­šlog ve­ka. Raz­lo­zi ma­sov­ni­je upo­tre­be upra­vo su mak­si­mal­na is­ko­ri­šće­nost pro­sto­ra i do­bi­ja­nje vi­še stam­be­nih kva­dra­ta u objek­ti­ma.

Po­če­tak ko­ri­šće­nja ovih pro­sto­ra oka­rak­te­ri­sa­lo je po­sta­vlja­nje pro­zo­ra-vra­ta, po­sta­vlja­nih na za­bat­ni zid dvo­vod­nog kro­va. To je re­še­nje ko­je na­ža­lost ne da­je pri­jat­ne estet­ske re­zu­la­te jer se na taj na­čin naj­če­šće do­bi­ja ne­pri­ja­tan uti­sak tu­ne­la.

Krov­ni pro­zo­ri po­sta­ju sve če­šća po­ja­va na na­šem tr­ži­št

Ipak, stra­ni uti­ca­ji, tren­do­vi i teh­no­lo­gi­je, une­li su no­vi­nu u pro­sto­re is­pod krov­nih kon­struk­ci­ja ko­ja ih je ople­me­ni­la i do­pri­ne­la stva­ra­nju kva­li­tet­nog ži­vot­nog pro­sto­ra. Krov­ni pro­zo­ri po­sta­ju sve če­šća po­ja­va na na­šem tr­ži­štu, pa ta­ko se i iz­bor mo­de­la stal­no uve­ća­va.

Po­sta­vlja­njem krov­nih pro­zo­ra i pri­me­nom od­go­va­ra­ju­ćih ma­te­ri­ja­la pri ure­đe­nju en­te­ri­je­ra, kao što su od­go­va­ra­ju­ći pod, ter­mo­i­zo­la­ci­ja, gips-plo­če ili lam­pe­ri­ja, po­sti­že se efek­tiv­nost is­ko­ri­šće­nja sva­kog kub­nog me­tra pot­kro­vlja, pro­sto­ra ko­ji se da­nas u prak­si če­sto na­knad­no ospo­so­blja­va­ju za sta­no­va­nje.

Mo­der­no osve­tlja­va­nje i pro­ve­tra­va­nje pot­kro­vlja pod­ra­zu­me­va ugrad­nju krov­nih pro­zo­ra ili ba­dža. Raz­li­ka u ta dva ti­pa je u to­me što se krov­ni pro­zo­ri po­sta­vlja­ju na ra­van kro­va i pra­te tu ko­si­nu, dok ba­dže pod­ra­zu­me­va­ju ver­ti­kal­no iz­ba­ci­va­nje zi­do­va ko­je se za­vr­ša­va ver­ti­kal­nim pro­zo­rom.

Iako su na na­šim pro­sto­ri­ma ši­ro­ko za­stu­plje­ni pro­zo­ri sa ba­džom, ve­ro­vat­no usled aso­ci­ja­ci­je na kla­sič­ni pro­zor, vi­še­stru­ke su pred­no­sti krov­nih pro­zo­ra u od­no­su na one sa ba­džom.

Krovni nagib u potkrovlju
Krovni nagib u potkrovlju
Krov­ni pro­zo­ri po­sta­ju sve če­šća po­ja­va na na­šem tr­ži­št
Krov­ni pro­zo­ri po­sta­ju sve če­šća po­ja­va

Krov­ni pro­zo­ri se lak­še mon­ti­ra­ju, sa ma­nje do­dat­nih ra­do­va ili tro­ško­va, po­sta­vlja­ju se br­zo iz­me­đu po­sto­je­ćih ro­go­va i po­sled­nje, ali ni­ka­ko ne i naj­ma­nje bit­no, pru­ža­ju ve­li­ku pro­pu­snost sve­tla, da­le­ko vi­še u od­no­su na pro­zo­re sa ba­džom.

Kod na­knad­ne ugrad­nje pro­zo­ra do­dat­no tre­ba bi­ti oba­zriv oko uti­ca­ja na iz­gled fa­sa­de. Krov­ni pro­zo­ri pra­te ko­si­nu kro­va, dok ba­dže pod­ra­zu­me­va­ju ve­ću ar­hi­tek­ton­sku in­ter­ven­ci­ju.

Zbog to­ga, pro­zor sa ba­džom u zna­čaj­no ve­ćoj me­ri uti­če na fa­sa­du objek­ta i mo­že uslo­vi­ti i nje­no ozbilj­no estet­sko na­ru­ša­va­nje. Ta­ko­đe, ugrad­nja pro­zo­ra sa ba­džom mo­že pod­ra­zu­me­va­ti i pro­me­nu krov­ne kon­struk­ci­je, što u da­na­šnje vre­me ka­da je ve­lik iz­bor krov­nih pro­zo­ra, pred­sta­vlja ne­po­tre­ban ve­li­ki tro­šak.

Uko­li­ko ni­je u pi­ta­nju na­knad­no ugra­đi­va­nje krov­nih pro­zo­ra već pro­jek­to­va­nje či­ta­vog obje­ka­ta, pro­zo­ri sa ba­džom ipak pred­sta­vlja­ju jed­no od mo­gu­ćih re­še­nja, ra­di po­sti­za­nja od­re­đe­nog ar­hi­tek­ton­skog ak­cen­to­va­nja u kro­vu, uko­li­ko je to že­lja ar­hi­tek­te od­no­sno in­ve­sti­to­ra.

Krov­ni pro­zo­ri naj­če­šće ne otva­ra­ju vi­zu­re i osim ako se ne na­la­ze u ni­žem de­lu krov­ne ko­si­ne, ne da­ju mo­guć­nost pri­jat­nog po­gle­da, ali nji­hov ko­si po­lo­žaj ima i pred­no­sti. Dan­ski in­sti­tut za is­tra­ži­va­nje u gra­đe­vi­nar­stvu (SBI) tri go­di­ne je ra­dio „Stu­di­ju o dnev­noj sve­tlo­sti“. Re­zul­tat is­tra­ži­va­nja je po­tvr­đi­va­nje či­nje­ni­ce da je krov­ni pro­zor taj ko­ji pro­iz­vo­di naj­ve­ći fak­tor dnev­nog osve­tlje­nja.

Kosine karakteristične za potkrovlja
Kosine karakteristične za potkrovlja

Kom­pa­ni­je ko­je se ba­ve iz­ra­dom krov­nih pro­zo­ra odav­no tvr­de da ovi pro­zo­ri, po­sta­vlje­ni pod na­gi­bom od 45 ste­pe­ni, da­ju i do 40 od­sto vi­še sve­tlo­sti od pro­zo­ra na ba­dži. Stu­di­ja je to po­tvr­di­la, ali i iz­ne­na­di­la re­zul­ta­ti­ma da je raz­li­ka u osve­tlje­ju čak ve­ća.

Re­zul­tat stu­di­je na­vo­di da je krov­ni pro­zor za­be­le­žio fak­tor dnev­nog osve­tlje­nja dva pu­ta ve­ći od onog za­be­le­že­nog za ver­ti­kal­ni pro­zor i vi­še od tri pu­ta ve­ći u od­no­su na pro­zor na ba­dži.

Krov­ni pro­zor u od­no­su na pro­zor sa ba­džom, po­red bo­lje osve­tlje­no­sti pru­ža i bo­lje pro­ve­tra­va­nje pro­sto­ri­ja. Ta­ko­đe, „Stu­di­ja o dnev­noj sve­tlo­sti“ po­ka­za­la je i da krov­ni pro­zor pro­pu­šta pri­hva­tlji­vi­je pre­la­ze u osve­tlje­nju u prav­cu pro­zo­ra zbog oblo­ga ko­je okru­žu­ju pro­stor pro­zo­ra, kao i zbog sve­tla re­flek­to­va­nog o zad­nji zid so­be, dok pro­zor sa ba­džom pro­pu­šta kon­cen­tri­sa­ni­ji snop sve­tlo­sti i ni­ži ni­vo osve­tlje­nja u so­bu. Usled ovo­ga, stva­ra se efe­kat tu­ne­la, naj­če­šće ne­po­želj­nog u en­te­ri­je­ru pri­jat­nog am­bi­jen­ta.

Stu­di­ja se ni­je ba­vi­la sa­mo ko­li­či­nom osve­tlje­nja, već i nje­go­vim kva­li­te­tom. Sve vi­še se u gra­đe­vi­nar­stvu vo­di ra­ču­na o mak­si­mal­nom is­ko­ri­šća­va­nju pri­rod­nih uslo­va i eko­lo­ški sve­snom di­zaj­nu, i ka­da god je mo­gu­će na­me­na pro­sto­ri­ja je u skla­du sa nji­ho­vom ori­jen­ta­ci­jom.

Krovni prozor taj koji proizvodi najveći faktor dnevnog osvetljenja
Krovni prozor taj koji proizvodi najveći faktor dnevnog osvetljenja

Pra­vil­nom ori­jen­ta­ci­jom, is­ko­ri­šća­va­njem pred­no­sti od­no­sno iz­be­ga­va­njem ma­na od­re­đe­nih go­di­šnjih do­ba, do­bi­ja se i zna­čaj­na ušte­da ener­gi­je. Le­ti no­si vi­še sun­če­vih sa­ti i sun­ce je ja­ko pa po­sto­ji bo­ja­zan od pre­gre­ja­va­nja. Na­su­prot to­me, zi­mi ka­da ima da­le­ko ma­nje sun­če­vih sa­ti, sva­ki sat vi­so­ko se ce­ni i mak­si­mal­no cr­pi sun­če­va ener­gi­ja.

Zbog na­gi­ba pod ko­jim su po­sta­vlje­ni, krov­ni pro­zo­ri pru­ža­ju di­rekt­ni­je osve­tlje­nje zi­mi i ve­ću is­ko­ri­šće­nost sun­če­ve ener­gi­je u ju­tar­njim ča­so­vi­ma i ka­da je zim­sko sun­ce u ze­ni­tu. Ipak, le­ti je po­treb­no za­šti­ti­ti se od ja­kog sun­ca, što se la­ko po­sti­že ra­znim ure­đa­ji­ma za za­mra­či­va­nje.

Pred­no­sti pro­do­ra sve­tla iz krov­nih pro­zo­ra pro­sto­ri­ja­ma da­je mo­guć­nost za­ni­mlji­vih sve­tlo­snih efe­ka­ta. Sa­ma pot­kro­vlja sa svo­jim ko­si­na­ma či­ne po­li­gon za­ni­mlji­vih en­te­ri­jer­skih re­še­nja, a na­ro­či­to ka­da se uklju­či i igra sve­tlo­sti u pro­sto­ru. Uz ma­lo ma­šte i do­brog pro­jek­to­va­nja, krov­ni pro­zo­ri mo­gu pru­ža­ti je­din­stven en­te­ri­je­r­ski ugo­đaj.

Ne­do­sta­ci ko­ji se pri­pi­su­ju krov­nim pro­zo­ri­ma obič­no su ve­za­ni za lo­še iz­ve­de­ne ra­do­ve ili za­pra­vo pred­ra­su­de ku­pa­ca ko­je se od­no­se na pro­ki­šnja­va­nje, pre­te­ra­nu osun­ča­nost, bu­ku ki­šnih ka­pi i slič­no. Te pred­ra­su­de za­sno­va­ne su na re­al­nim si­tu­a­ci­ja­ma ali nji­ho­vo re­ša­va­nje je ve­o­ma jed­no­stav­no i ni­je fi­nan­sij­ski zah­tev­no, ta­ko da ne pred­sta­vlja­ju re­al­ne ma­ne krov­nih pro­zo­ra.

Na­rav­no, kao i kod svih gra­đe­vin­skih ma­te­ri­ja­la, po­treb­no je iza­bra­ti kva­li­tet­ne krov­ne pro­zo­re. Uko­li­ko se taj uslov is­pu­ni, mo­gu bi­ti ve­o­ma ot­por­ni na at­mos­fer­ske uti­ca­je i ne­ma po­tre­ba da oni pred­sta­vlja­ju raz­log za bri­gu. Na do­ma­ćem tr­ži­štu po­sto­ji iz­bor ener­get­ski efi­ka­snih krov­nih pro­zo­ra.

Krovni prozori i laka montaža
Krovni prozori i laka montaža

Unu­tra­šnje sta­klo je si­gur­no­sno, dok se sa spolj­ne stra­ne ugra­đu­je ka­lje­no sta­klo ko­je je ve­o­ma ot­por­no na me­ha­nič­ke uti­ca­je od­no­sno udar­ce. Unu­tra­šnje sta­klo je la­mi­ni­ra­no što zna­či da i pri lo­mu sta­klo osta­je u ra­mu.

U no­vi­je vre­me u upo­tre­bi su i krov­ni pro­zo­ri či­je je otva­ra­nje i za­tva­ra­nje mo­gu­će oba­vlja­ti po­mo­ću po­seb­nog me­ha­ni­zma ko­ji se kon­tro­li­še da­ljin­skim upra­vlja­njem. Ta­ko­đe, na tr­ži­štu su se po­ja­vi­li no­vi mo­de­li ko­ji nu­de ve­o­ma za­ni­mlji­va en­te­ri­jer­ska re­še­nja. Je­dan od ak­tu­el­nih mo­de­la pru­ža mo­guć­nost da se u dva po­te­za krov­ni pro­zor pre­tvo­ri u bal­kon.

Uko­li­ko se pot­kro­vlje ko­je ni­je na­me­nje­no sta­no­va­nju pre­tva­ra u stam­be­ni ili po­slov­ni pro­stor, če­sto se de­ša­va da ne­ma do­volj­nu ko­li­či­nu osve­tlje­nja, od­no­sno ugra­đe­nu po­treb­nu po­vr­ši­nu pro­zo­ra, pa je prak­sa da se pro­zo­ri na­knad­no ugra­đu­ju. U tom slu­ča­ju tre­ba ima­ti na umu ne­ko­li­ko či­nje­ni­ca, ne sa­mo zbog osve­tlje­nja i pro­ve­tra­va­nja, već i iz si­gur­no­snih raz­lo­ga i ra­di po­što­va­nja pro­pi­sa.

U ve­ći­ni ze­ma­lja pro­tiv­po­žar­ni pro­pi­si zah­te­va­ju da se ugra­di naj­ma­nje je­dan us­prav­ni pro­zor ko­ji pred­sta­vlja nu­žni iz­laz u slu­ča­ju opa­sno­sti. Da­nas se na tr­ži­štu mo­gu pro­na­ći krov­ni pro­zo­ri ko­ji nu­de iz­laz na krov, kao i oni ko­ji su is­klju­či­vo na­me­nje­ni za tu ulo­gu.

U dva poteza krovni prozor pretvori u balkon
U dva poteza krovni prozor pretvori u balkon

Za raz­li­ku od ko­mer­ci­jal­nih obje­ka­ta, ho­te­la, po­slov­nih i jav­nih zgra­da, po­ro­dič­ne ku­će uglav­nom ni­su opre­mlje­ne po­žar­nim. Sma­tra se da je pro­zor na kro­vu oba­ve­zan kao iz­laz u slu­ča­ju da se ste­pe­ni­ce u objek­tu na­đu u pla­me­nu.

Ra­ni­je po­leg­nu­ti pro­zor, ko­ji je ra­van sa kro­vom, ni­je bio upo­tre­bljiv za iz­la­že­nje, pa je je­dan od pro­zo­ra u po­ro­dič­nim ku­ća­ma mo­rao bi­ti us­pra­van. Ta­kve uslo­ve za­do­vo­lja­vao je pro­zor na za­bat­noj stra­ni ku­će što je raz­log nje­go­ve ra­ni­je ras­pro­stra­nje­no­sti. Du­bi­na pro­zo­ra po­ne­kad će i do­bro do­ći jer osta­vlja vi­še ras­po­lo­ži­vog pro­sto­ra, ali je ipak znat­no sku­plje na­knad­no ugra­đi­va­ti us­pra­van pro­zor ne­go po­leg­nu­ti.

Foto: Velux

Prethodni tekstNovi sistemi i dezeni, veća funkcionalnost
Sledeći tekstKorak u svet iz 1001 noći