Pod motom „U budućnost uz znanje i iskustvo“ , na 53. konferenciji Rosenheim Fenstertage 2026, 680 učesnika iz 13 zemalja upoznalo se sa najvažnijim trendovima za 2027. godinu. Krize i mogućnosti koje one otvaraju bile su tema brojnih predavanja. Ko danas raspolaže resursima, inovativnim potencijalom i motivisanim zaposlenima može da iskoristi digitalizaciju i veštačku inteligenciju (AI), rastuću potrebu države i građana za bezbednošću, kao i nove tehnologije i materijale za budući uspeh.
Raznovrsna predavanja pružila su dragocene informacije. Na otvaranju su prof. dr inž. Winfried Heusler (direktor instituta ift Rosenheim) i prof. dr inž. Klaus Sedlbauer (Tehnički univerzitet u Minhenu) opširno predstavili ključne trendove kojima industrija prozora i fasada treba da se prilagodi.
O velikoj temi „Bezbednost“ govorio je priznati stručnjak prof. dr Peter R. Neumann (King’s College London), dok je Martin Langen (B+L) detaljno predstavio aktuelne tržišne podatke. U četvrtak je prof. Christian Niemöller (SMNG) dao korisne praktične pravne savete o zaštiti od pada, zaštiti kulturnog nasleđa, korišćenju veštačke inteligencije i aktuelnim slučajevima iz ugovornog prava u građevinarstvu.
Program su dopunila predavanja o promenama u tehnici i standardima, uključujući zaštitu od pada, zvučnu izolaciju, građevinske štete, cirkularnu gradnju, obnovu i zaštitu nasleđa, kritičnu infrastrukturu (KRITIS), tanka stakla i proračun stakla prema Eurokodu 10. Konferenciju je upotpunilo tradicionalno, omiljeno bavarsko veče u sredu.
Mnogi stručnjaci iz industrije prozora i fasada trenutno ne vide svetlo na kraju tunela, naročito u preduzećima usmerenim na novogradnju i stambenu izgradnju. Srednjoročni i dugoročni izgledi ipak su načelno dobri: nedostatak pristupačnog stambenog prostora, prilagođavanje klimatskim promenama i posebni fond za obnovu i unapređenje (kritične) infrastrukture postepeno počinju da utiču na tržište.
Za njihovo iskorišćavanje potrebni su preduzetnička odlučnost i inovacije. Roland Fischer (ift Rosenheim) to je, sa svojim nepokolebljivim optimizmom i fizičarskim načinom razmišljanja, sažeo formulom: inovacija = istraživanje × tehnologija, odnosno skraćeno „i = f × t“
Direktor instituta, prof. dr inž. Winfried Heusler, otvorio je program predavanjem „U budućnost uz znanje i iskustvo – prozori i fasade juče, danas i sutra“. Podsetio je na sposobnost industrije i instituta ift Rosenheim da rešavaju probleme na koje su nailazili tokom naftne krize, uvođenja propisa o toplotnoj zaštiti i drugih promena, između ostalog zahvaljujući inovacijama poput višeslojnog izolacionog stakla i termičkog prekida u metalnim profilima.

Na toj osnovi izneo je optimističnu prognozu: „I sa današnjim izazovima možemo ponovo da se izborimo, ali samo zajedno.“ Time je postavio temelj pozitivnoj atmosferi konferencije. Pred industrijom su sada izazovi transformacije: prelazak na cirkularnu ekonomiju, serijska gradnja, primena veštačke inteligencije i unapređenje otpornosti i bezbednosti.
Prof. dr inž. Klaus Sedlbauer (Tehnički univerzitet u Minhenu), odličan poznavalac građevinarstva, govorio je o mogućnostima „Gradnje za ljude i životnu sredinu“. Zbog velike potrošnje resursa i energije, građevinarstvo ima presudan značaj u savladavanju megatrendova kao što su rast stanovništva, urbanizacija, energetika, zaštita životne sredine, klima i demografske promene.
U zgradama je potrebno razvijati savremeno upravljanje energijom koje uzima u obzir dva „ometajuća faktora“ – vremenske uslove i korisnike – kako bi se štedela energija i obezbedila bolja zaštita od toplotnih talasa, suša i oluja. Istraživački projekat TUM „Ljudi u prostorijama“ pokazuje koliko je toplotni komfor važan za zdravlje, radnu sposobnost, zadovoljstvo i potrošnju energije. Savremeni sistemi prozora i fasada stoga moraju da prerastu iz pasivnog omotača u aktivne elemente upravljanja svetlom, energijom, zvukom i vazduhom.
Potrebno je integralno rešavati suprotstavljene zahteve visoke vazdušne zaptivenosti, letnje toplotne zaštite, zvučne izolacije i kvaliteta dnevnog svetla. Digitalni alati i planiranje uz podršku veštačke inteligencije u budućnosti će doprinositi usklađivanju potreba korisnika i ciljeva građevinske fizike sa održivim rešenjima koja efikasno koriste materijale. Čovek, ipak, mora ostati u središtu pažnje. Povodom 60. godišnjice instituta, Sedlbauer je ponudio i duhovito tumačenje skraćenice „ift Rosenheim“ – „Ideje za snove“.
Završno predavanje u sredu održao je međunarodno priznati stručnjak za bezbednost prof. dr Peter R. Neumann (King’s College London), pod naslovom „Evropa na nišanu – koje sile i grupe ugrožavaju našu bezbednost i kako društvo i kompanije mogu da se pripreme“.
Predavanje je donelo širi geopolitički pogled. Nemačka i Evropa treba da unaprede samostalnost u bezbednosti, energetici i digitalnoj sferi kako ne bi postale predmet nadmetanja velikih sila. Tri strateška izazova su tehnologije (AI, kvantno računarstvo i robotika), demografija (nadoknađivanje manjka stručnih kadrova automatizacijom, doseljavanjem i prilagođavanjem poreskih sistema) i razvoj novih savezništava (pragmatična partnerstva u Aziji, Africi i na Bliskom istoku).
Završno plenarno predavanje u četvrtak održao je prof. Christian Niemöller (SMNG Rechtsanwaltsgesellschaft mbH). U okviru „Pravne laboratorije ift Rosenheim“ pružio je praktične pravne savete. Kada je reč o zaštiti od pada, glavnu odgovornost snosi investitor, dok izvođači imaju obavezu provere i obaveštavanja kako bi izbegli odgovornost za uočljive nedostatke. Kod zaštite kulturnog nasleđa očuvanje zaštićene materije i obavezne dozvole imaju prednost nad tehničkim standardima; kršenje propisa može dovesti čak i do naloga za uklanjanje izvedenih radova. Uredba EU o veštačkoj inteligenciji predviđa obaveze označavanja sadržaja generisanog AI tehnologijom, a korisnik pravno odgovara za greške koje pri tome nastanu.
Tematski blok „Tržište i tehnika“ pružio je sažet pregled ključnih tržišnih podataka i standardizacije. Martin Langen (B+L Marktdaten) u predavanju „Tržište prozora 2027 – kuda idemo?“ izneo je pozitivnu vest o umerenoj stabilizaciji nemačkog tržišta prozora i rastu od približno 1,6% u 2026. i 2027. godini. Novogradnja je usmerena na subvencionisane stanove za izdavanje u urbanim centrima, dok je izgradnja porodičnih kuća stagnirala na nižem nivou. Stabilan oslonac predstavlja obnova sa udelom od 69,5%, pri čemu stambeni sektor dominira sa 52,4%. Najvažniji pokretači obnove su tehnički nedostaci i dotrajalost (51,5%) i energetska efikasnost (29,7%).
Kupci starosti između 36 i 55 godina sve češće kupuju povoljnije starije objekte energetskih razreda F do H i za njihovu obnovu u proseku izdvajaju oko 48.000 evra, pri čemu su prozori obično među prvim stavkama. U nestambenom sektoru komercijalna gradnja poslovnih zgrada ostaje na niskom nivou. Nasuprot tome, javni sektor snažno podstiče rast: poseban infrastrukturni fond vredan 500 milijardi evra (od čega će oko 300–350 milijardi imati efekat na građevinarstvo), kao i veliki projekti bolnica i odbrane, uključujući 4,6 milijardi evra za smeštajne kapacitete Bundesvera sa 63.000 kreveta, često kroz modularnu gradnju.
Zahvaljujući lancima podizvođača, oko 60–70% tih poslova stiže i do srednjih preduzeća. Temeljni problem ipak ostaje neizvesnost u vezi sa subvencijama i kretanjem cena, jer svaki učesnik lanca vrednosti ugrađuje dodatnu rezervu za rizik.
Prof. Jörn Lass (ift Rosenheim) predstavio je „Novosti u standardizaciji prozora i fasada – struktura, promene i regulatorni zahtevi“. Novom evropskom Uredbom o građevinskim proizvodima (EU) 2024/3110 započinje temeljna regulatorna promena za prozore, vrata i fasade, sa jasnim pravilima i dokazima održivosti. Prozori, spoljašnja i unutrašnja vrata, revizioni otvori i vrata sa motornim pogonom biće objedinjeni jednom proizvodnom normom, čiji je završetak planiran za kraj 2029. Norma za viseće fasade razvija se ubrzanim postupkom, sa sličnim rokom. Ključni pokretač je uvođenje održivosti kao osmog osnovnog zahteva za građevinske objekte, čime se obavezno utvrđuju kriterijumi efikasnog korišćenja resursa, mogućnosti reciklaže i ugrađene energije.
Obaveze proizvođača u pogledu dokazivanja znatno rastu: uz 63 tehničke karakteristike, ubuduće će morati da dokumentuju 19 ekoloških kriterijuma, emisije 83 zagađujuće supstance u unutrašnjem prostoru i 174 supstance koje podležu deklarisanju. Pošto i najmanja razlika u bitnim svojstvima može predstavljati novi tip proizvoda, znatno će porasti broj potrebnih deklaracija o performansama i usaglašenosti (DoPC). Uvodi se i digitalni pasoš proizvoda (DPP), koji zahteva strukturirane, mašinski čitljive podatke, dostupne deset godina preko oznaka poput QR kodova. Postupci provere postaju stroži: prema sistemu AVS 3+ ekološki bilansi moraju se računati softverski, a ulazne podatke moraju potvrditi ispitne ustanove; u sistemu AVS 3 više nije dozvoljeno samostalno deklarisanje bez učešća notifikovanih tela.
Zauzvrat, harmonizovani postupak garantuje slobodan pristup tržištu: DoPC pokriva sve relevantne regulatorne zahteve, tako da dodatni nacionalni zahtevi unutar EU nisu dopušteni.
Anton Gugelfuß (VFF), Jochen Grönegräs (BF) i Martin Langen (B+L) na panelu „Od kriznog režima do novog zamaha – tržišni podaci, politika i perspektive omotača zgrade“ dopunili su izlaganja Langena i profesora Lassa ličnim ocenama. Preovladalo je mišljenje da će Evropska komisija prihvatiti predloge za pragmatičnu primenu Uredbe o građevinskim proizvodima i proizvodnih normi. Zahtevi će u praksi moći da se ispune jedino ulaganjem u softver i hardver, uz važnu ulogu ponuđača softvera za proizvodnju prozora. Manji proizvođači koji ne mogu da obezbede takva ulaganja verovatno će napustiti proizvodnju i, kako se učesnici nadaju, ostati u struci kao kvalifikovana preduzeća za montažu, održavanje i popravke.

Tematski blok „Šta proizvođači prozora i fasada moraju da znaju“
Konrad Querengässer (ift Rosenheim) u predavanju „Zaštita od pada kod prozora s ograničivačima otvaranja – saveti i dokazi u skladu sa smernicom ift Rosenheim FE-18/1“ objasnio je građevinsko-pravni status prozora od poda do plafona koji mogu da se otvaraju, a imaju ograničivače otvaranja. Prema § 17 nemačkog modela građevinskog zakona (MBO), oni se i dalje smatraju građevinskim proizvodima bez uređenog normativnog statusa, jer za njih još ne postoji harmonizovana proizvodna norma.
Istovremeno, građevinski propisi saveznih pokrajina zahtevaju propisne zaštitne ograde kod visine pada od 1,0 m, a u Bavarskoj već od 0,5 m. Da bi zakonito koristio ograničivače otvaranja, investitor mora pribaviti izuzeće prema § 38 MBO i sprovesti postupak odobravanja za konkretni projekat, na primer projektnu saglasnost za način gradnje (vBg), pojedinačno odobrenje (ZiE) ili stručno mišljenje prema MVV TB.
Prihvaćenu tehničku osnovu za ocenjivanje predstavlja smernica FE-18/1 (nivo zahteva 3). Za odobravanje je ključno dokazati neprekinuti bezbednosni lanac prenošenja opterećenja: udarna i horizontalna opterećenja moraju se sigurno prenositi od stakla preko krila, okova i ograničivača otvaranja do okvira i noseće konstrukcije objekta. Ispitni kriterijumi zahtevaju i konstrukciona rešenja poput funkcionalne redundantnosti, zaključavanja ili osiguranja otključavanja i vizuelnih pokazatelja radnog stanja.
Bernd Saß (ift Rosenheim) u izlaganju „Aktuelnosti u zvučnoj izolaciji prozora – nove veličine i postupci dokazivanja“ predstavio je važne promene u novoj verziji standarda DIN 4109. Proširena zbirka građevinskih elemenata za zvučnu izolaciju olakšava projektovanje, a kriterijum za spoljne elemente menja se sa Rw na Rw+C, odnosno Rw+Ctr. Uvodi se razlikovanje prema vrsti spoljašnje buke i razmatranje dnevnog i noćnog perioda, uz dodatne granične vrednosti za prostorije namenjene spavanju. Proizvođači prozora moraće da prikazuju potpune rezultate ispitivanja, uključujući Rw+Ctr prema EN 14351-1, jer opšte tvrdnje o broju decibela više nisu dovoljne. Istovremeno se katalog elemenata u DIN 4109-35 značajno proširuje: broj tabeliranih rešenja izolacionog stakla raste sa 19 na 41, uključujući trostruko zastakljivanje.
Henner Klaas, veštak angažovan za ift Rosenheim, prikazao je aktuelne slučajeve građevinskih šteta na prozorima i praktična rešenja. Izveštaj VHV o građevinskim štetama za 2025. i 2026. godinu pokazuje da prozori i fasade, sa oko 40% svih evidentiranih šteta, prednjače u visokogradnji. Glavni uzroci su greške pri montaži i izvođenju (oko 33%) i problemi komunikacije i usklađivanja između učesnika (oko 28%), što zajedno čini više od 61% slučajeva. Najrizičnija mesta su spojevi sa građevinskom konstrukcijom, a preovlađuju oštećenja usled vlage. Uobičajene greške uključuju nedovoljnu zaštitu od kiše nošene vetrom na spoljašnjem spoju prozorskih klupica, nedovoljnu unutrašnju vazdušnu zaptivenost i toplotne mostove kod složenih rešenja poput ugaonog zastakljivanja.

Tematski blok „Budućnost gradnje“
Prof. dr inž. Lucio Blandini (ILEK, Univerzitet u Štutgartu) u predavanju „Budućnost fasade – u skladu sa resursima, klimom i cirkularnošću“ predstavio je niz fascinantnih fasadnih projekata. Na savremenim primerima prikazao je kako se omotač zgrade menja iz statične barijere u dinamičan, cirkularan i klimatski aktivan sistem. U središtu pažnje bile su adaptivne fasade i noseće konstrukcije, kakve se ispituju na eksperimentalnoj visokoj zgradi. Aktivni sistemi prigušenja, prilagodljivi tekstili i stakla sa tečnim kristalima kojima se može upravljati omogućavaju omotaču da u realnom vremenu reaguje na spoljne uticaje i reguliše solarna opterećenja i potrošnju energije.
Druga ključna inovacija je cirkularna gradnja prema načelu „projektovanje za demontažu“ (Design for Disassembly).
Parametarsko projektovanje i digitalne baze materijala omogućavaju razdvajanje materijala pri demontaži i ponovnu upotrebu komponenti.
Hidroaktivne lake fasade „HydroSKIN“ nude novi način smanjenja pregrevanja gradova kroz ciljano zadržavanje kišnice i hlađenje isparavanjem. U obnovi postojećih objekata značajne uštede omogućavaju fabrički pripremljeni modularni sistemi. Kombinacije drvenih panelnih elemenata sa izolacijom od aerogela i plute, laganih betonskih panela sa penastim staklom i integrisanom fotonaponsko-termalnom tehnologijom (PVT), kao i fasada sa stubno-prečkastom konstrukcijom i vakuumskim zastakljivanjem, postižu velike izolacione vrednosti pri maloj debljini zida.
Norbert Sack (ift Rosenheim) predstavio je rezultate tekućeg istraživanja u predavanju „Cirkularna gradnja sa prozorima i vratima – više od reciklaže sirovina“. Cilj je utvrđivanje praktične primene novih zahteva Uredbe o građevinskim proizvodima i direktive EmpCo u industriji prozora i vrata. Više nije dovoljno samo reciklirati materijale: potrebno je razviti sveobuhvatne koncepte cirkularnosti koji se mogu pravno valjano dokazati. Zato su neophodne odgovarajuće deklaracije o cirkularnosti (CPD), zasnovane na međunarodnim ISO standardima.
Ključno je da se produženje korisnog veka prema modelu 9R obezbedi mogućnošću popravke već u fazi projektovanja, posebno zamenom zaptivnih profila, okova i zastakljenja. Rezervni delovi treba da budu dostupni tokom deklarisanog životnog veka, a prvobitna funkcionalnost mora moći da se obnovi, slično popravkama automobila.

Tematski blok „Bezbednost i otpornost“
Josef Moosreiner (Bavarska državna kriminalistička policija) u predavanju „Da li elektronika zaista preuzima protivprovalnu zaštitu? – celoviti koncepti zaštite iz perspektive policije“ analizirao je kako vlasnici nekretnina mogu da se zaštite od novih pretnji. Posle 321 slučaja sabotaže u 2025. godini, uz novi krovni zakon o kritičnoj infrastrukturi (KRITIS) koji obuhvata oko 2.000 operatera, građevinsko-tehnička zaštita dobija na značaju. Osnovni cilj policijskog koncepta je dobijanje na vremenu: fizička prepreka treba dovoljno dugo da zadrži napadača do intervencije službi. Za prozore i vrata preporučuje se klasa otpornosti RC 2 prema DIN EN 1627.
Zbog toga delotvorna zaštita počiva pre svega na mehaničkoj otpornosti; elektronika i pametne kućne instalacije mogu dopuniti rano upozoravanje i kontrolu, ali ne mogu same sprečiti delo. Elektronsko dojavljivanje ima smisla kada sistemi ispunjavaju najmanje klasu B odnosno stepen 3 prema DIN VDE 0833 i povezani su direktno sa stalno dežurnim centrom.
Robert Krippahl (ift Rosenheim) prikazao je kako se odgovarajućim građevinskim proizvodima može poboljšati fizička zaštita objekata od prirodnih katastrofa i vandalizma i koji su dokazi za to potrebni. Zbog šteta koje se mere milijardama, osiguravači traže da se cilj „zaštita od ekstremnih vremenskih nepogoda“ uključi u građevinske propise, kao i uvođenje dokumenta o izloženosti prirodnim rizicima.
Za početak 2027. najavljen je nemački predlog zakona o proširenju osiguranja od elementarnih nepogoda, dok operateri kritične infrastrukture prema § 30 BSIG već imaju zakonsku obavezu preventivnog upravljanja rizicima. Za tehničku ocenu omotača zgrada sve više se primenjuju standardizovane provere, poput smernice ift FE-07/3 „Zaštita od poplava“. Dodatno se primenjuju ISO 16316 za uraganske uslove i registar otpornosti na grad (klase HW 1–5). Procena rizika objekta na nivou katastarske parcele i sertifikovani elementi mogu posle uspešnog ispitivanja biti navedeni u registru proizvoda platforme za prirodne opasnosti (www.elementa.org). Sve važnija postaje i zaštita od sabotaže i vandalizma.

Tematski blok „Projekti iz oblasti prozora i fasada“
Prof. dr Andreas Putz (TUM) u predavanju „Obnova prozora i fasada uz zaštitu kulturnog nasleđa“ govorio je o mogućnostima za kvalifikovane proizvođače i izvođače, sa fokusom na fasade visokih zgrada iz perioda 1950–1989. Smisleno očuvanje i energetska modernizacija prozora i fasada zahtevaju ravnotežu između zaštite kulturnog nasleđa, građevinske fizike i ekonomičnosti. Najveći potencijal energetske sanacije leži u prozorima sa nepremazanim izolacionim staklom proizvedenim između 1978. i 1995, kojih ima oko 168 miliona.
Često je dovoljna zamena stakla, jer ramovske konstrukcije mogu trajati 50 i više godina. Umesto potpune zamene fasade, koja je u suprotnosti sa načelima zaštite nasleđa, održiva obnova daje prednost popravci, unapređenju i ciljanoj delimičnoj zameni.
Detlef Timm (Hans Timm Fensterbau) praktičnim primerima pokazao je da površna „sanacija četkom“ nije dugotrajno rešenje i objasnio kako se istorijski drveni dvostruki prozori sa kutijastim ramom mogu pravilno, trajno i energetski unaprediti. Temeljna obnova istorijskih drvenih prozora ovog tipa, kojih u nemačkom fondu ima oko 30 miliona, predstavlja resursno štedljivu i građevinsko-fizički kvalitetnu alternativu potpunoj zameni. Trajna popravka prema ažuriranom VFF vodiču HO.09 počiva na potpunom uklanjanju prethodnog površinskog premaza, popravci oštećenih delova drveta i nanošenju novog odgovarajućeg sistema premaza, koji često prethodno treba ispitati na malim uzorcima.

Tematski blok „Staklo za prozore i fasade“
Michael Elstner (ift Rosenheim) izneo je pregled trenutnog razvoja tankih stakala, dostupnih proizvoda i odgovarajućih primena. Težnja ka prozorima velikih dimenzija i teškim trostrukim izolacionim staklima nailazi na ograničenja pri montaži i opterećenju. Tanka stakla debljine 0,1–2,0 mm i vakuumska izolaciona stakla (VIG) mogu značajno da smanje masu i potreban prostor, a čak i kod sigurnosnih stakala moguće su uštede mase veće od 40%. U sanaciji VIG, na primer, omogućava Ug vrednost od 0,7 W/(m²K) pri ukupnoj debljini od samo 6,7 mm i površinskoj masi od 17,5 kg/m², naspram 30 kg/m² kod uobičajenog trostrukog stakla.
Prema DIN 18008, stakla tanja od 2 mm spadaju u građevinske proizvode bez uređenog normativnog statusa. Ako je srednja ploča kod trostrukog zastakljenja tanja od 2 mm (npr. borosilikatno staklo debljine 0,5 mm), pojednostavljeni proračun nosivosti može se izvesti kao za dvostruko izolaciono staklo, uz ukupni međustakleni prostor, jer srednja ploča gotovo ne učestvuje u prenošenju opterećenja.
Prof. dr inž. Ruth Kasper (TH Köln) posvetila se temi „Proračun stakla u evropskom kontekstu – Eurokod 10 naspram DIN 18008“, kako bi se industrija pravovremeno pripremila za nova, preciznija pravila proračuna, potrebna zbog sve smelijih staklenih konstrukcija. DIN 18008 je na nacionalnom nivou objedinio pravila i opisao uobičajena rešenja na osnovu velikog broja ispitivanja. Opšta građevinska ispitna uverenja i odobrenja načina gradnje (abP i aBg) znatno su smanjila potrebu za pojedinačnim saglasnostima.
Uvođenjem Eurokoda 10 (DIN EN 19100) proračun stakla biće usklađen širom Evrope, serija standarda zameniće postojeći DIN 18008 u proleće 2028. Objavljivanje nemačkih verzija delova 1 (osnove) i 2 (elementi opterećeni poprečno) bilo je planirano za avgust 2026.
Predviđena je i dopunska preostala norma „DIN 18008 NOVO“, radi očuvanja postojećeg nemačkog nivoa bezbednosti. Osnovu metodologije Eurokoda 10 čine scenariji graničnih stanja (Limit State Scenarios, LSS 0–3), koji uređuju ponašanje pri opterećenju i deformaciji u neoštećenom stanju (ULS, SLS), pri otkazu (FLS) i preostalu nosivost posle loma stakla (PFLS). U izradi prozora LSS-0 pokriva standardna i fiksna zastakljenja bez posebnih rizika, dok elementi koji štite od pada zahtevaju najmanje LSS-1. Koeficijenti sigurnosti definišu se klasama posledica otkaza (CC0–CC4) iz EN 1990.
Rosenheim Fenstertage 2026 još jednom je bio izuzetna prilika da donosioci odluka u industriji prozora i fasada iz mnoštva informacija izdvoje najvažnije teme i o njima dobiju stručno utemeljen pregled. Između predavanja bilo je dovoljno vremena i prostora za razmenu mišljenja sa stručnjacima iz industrije, proizvodnih kompanija, institucija i instituta ift Rosenheim, bilo na prostoru ift Meeting Point, u kongresnom centru ili na omiljenoj bavarskoj svečanoj večeri.
Autor teksta: prevela i prilagodila redakcija časopisa „Prozori+Vrata“

ift Rosenheim
Theodor-Gietl-Straße 7-9, 83026 Rosenheim, Germany
T +49 (08031) 261 0
F +49 (08031) 261 290
info@ift-rosenheim.de
www.ift-rosenheim.de




