
Tokom vekova, a naročito poslednjih decenija, svuda se u svetu intenzivirala gradnja, što direktno utiče na sve veću eksploataciju prirodnih sirovina, usled čega dolazi i do zagađivanja i uništavanja prirode, te i narušavanja čitavih ekosistema.
Iako su klimatske promene suštinski deo prirodnog procesa, svakako da čovek svojim stilom života i nebrigom o prirodi i njenim resursima umnogome utiče na pogoršanje ekološke situacije.
Širom sveta javljaju se različiti problemi, od nedostatka resursa, preko zagađenosti nasušno potrebnih elemenata kao što su vazduh ili voda.
Zelena gradnja je upravo bazirana na održivom razvoju i zaštiti životne sredine, odnosno očuvanju resursa, smanjenju otpada, ponovnom okretanju prirodi i nekom zdravijem životnom stilu.
S vremenom objekti građeni prema standardima zelene gradnje dobijaju status zelenih objekata, što je s jedne strane stvar prestiža i povećava njihovu tržišnu vrednost, a sa druge, što je još važnije, čini ih funkcionalnijim zdravijim sredinama za svakodnevno obitavanje. Dobra izolaciona svojstva, ekološka rešenja, reciklirani materijali, u ruhu modernog dizajna, postulati su urbanih objekata projektovanih upravo po standardima zelene gradnje. Uopšte, da bi se objekat na ovaj način verifikovao, potrebno je da ispuni čitav niz nekad i vrlo zahtevnih kriterijuma, a konačna potvrda jesu sertifikati, poput LEED ili BREEAM.
BREEAM (Building Research Establishment Environmental Assessment Method) je međunarodni sertifikat, a odnosi se na uticaj objekta na životnu sredinu, tačnije govori o učestvovanju objekta u emisiji gasova staklene bašte, uopšte koliko ima uticaja na zagađenje i očuvanje zdravog okruženja.
Takođe, obuhvata teme kao što su upravljanje lokacijom i objektom, otpadom, te garantovanje zdravlja i komfora.
LEED (Leadership in Energy and Environmental Design) takođe predstavlja međunarodni sistem za sertifikaciju energetski efikasnih i ekoloških objekata. Obuhvata oblasti kao što su ekosistem, kontrola atmosferskih voda i zagađenja, potom efikasnost odnosno, racionalnost u potrošnji vode, gde su važni i zelenilo i navodnjavanje, te primenu čistih i efikasnih rešenja pri potrošnji energije, stavlja akcenat i na materijale koji treba da budu održivi, reciklirani, kao i na kvalitet osvetljenja, vazduha, zvučne karakteristike, a naposletku i primenu inovativnih tehnologija.
Prilikom izgradnje, preuređenja i unutrašnjeg uređenja objekata koji pretenduju da budu kvalifikovani kao zelene građevine i dobiju sertifikate koji potvrđuju da su izgrađeni na postulatima održivog razvoja, energetske efikasnosti i prema ekološkim parametrima, važno je da se svi elementi jednog zdanja uzmu u obzir.
Te kako je bitan odabir materijala, izolacionih sistema, tako su važni i krovovi, posebno njihovo uređenje ako govorimo o zelenim krovovima, način obrade fasade, potom podovi, vrata, prozori, te sistemi grejanja i hlađenja. Za sertifikate se aplicira i u proceduru ulazi već pri projektovanju, a važno je da upravo svi segmenti u što većoj meri ispune zadate kriterijume.
Bitno je napomenuti da se zelena gradnja svakodnevno unapređuje, razvija, i da traži znanje i posvećenost mnogih stručnjaka, od građevinskih inženjera do arhitekta i dizajnera. Tek zajedničkim delovanjem i promišljanjem, mogu se iznaći najbolja moguća rešenja. Ipak, na tom putu je izuzetno važno razumevanje sa investitorima, te katkad treba usaglasiti želje sa potrebama i mogućnostima.
Takođe, početna ulaganja su izvesno veća, međutim, građevine koje imaju LEED ili BREEAM sertifikate dobijaju na tržišnoj vrednosti, biraju atraktivnije i reprezentativne, a za uživaoce prostora je ključno da će im život u ovakvim objektima biti zdraviji, komforniji, te će naposletku imati i manje izdatke za račune i održavanje upravo jer je reč o energetski efikasnim zdanjima.
Kada je reč o vratima i prozorima, važno je napomenuti da oni igraju izuzetno bitnu ulogu u pogledu energetske efikasnosti. Naime, usled konstantnog otvaranja i zatvaranja, kroz njih se gubi velika količina energije sa jedne strane, a sa druge strane, ona se može rasipati i kada je stolarija fiksirana ili su prozori i vrata zatvoreni, ukoliko nisu odlikovani dovoljno dobrim performansama.
Naime, gubljenjem energije, povećavaju se troškovi jer se troši više resursa za grejanje i hlađenje, a smanjuje se i energetska efikasnost kompletnog objekta. A kako se troši više energije, dolazi i do povećanja emisije štetnih gasova. Stoga stolarija mora biti kvalitetna, trajna i izdržljiva, ali napravljena od održivih materijala, kako bi, po isteku veka trajanja mogla da se reciklira i ponovo koristi. Takođe, izuzetno je bitna i zvučna izolacija. Prodor buke sa spoljašnje strane narušava kvalitet života, mir koji je potreban u domu i posvećenost na poslu. Dobra stolarija doprinosi i kvalitetu vazduha unutar prostora, što utiče i na zdravlje.
Zahvaljujući razvoju različitih tehnologija, što dovodi do poboljšanja performansi materijala, širok je spektar izbora prozora i vrata koji mogu odgovoriti standardima zelene gradnje. Bilo da je reč o drvenoj, aluminijumskoj ili PVC stolariji. Konačni odabir uslovljen je prvenstveno namenom objekta, ali i ličnim ukusom, željama ili pak estetskim efektom koji se želi postići. Stoga se drvena stolarija možda češće koristi u privatnim kućama, za razliku od aluminijuma koji dominira na neboderima.
Takođe, PVC je danas moguće koristiti i na fasadnim otvorima velikih razmera, tako da je i on veoma prostran u svim sferama gradnje. Ipak, osim profilima, najviši stepen funkcionalnosti postiže se ipak zahvaljujući staklima sa termoizolacionim svojstvima.
Ona i odbijaju svetlost, zračenje, štite od buke. Važni su i kvalitetni okovi, kao i da budu ugrađeni po najboljim sistemima ugradnje. Stakla su posebno bitna kao deo fasade jer su danas neretko cele zgrade od stakla, s potkonstrukcijom od aluminijuma. Osim zbog atraktivnog izgleda, ona su sinonim za urbanu gradnju i zbog visokog stepena energetske efikasnosti.
Pored održivosti i energetske efikasnosti, ne treba zanemariti ni estetsku stranu. Vrata i prozori bitni su elementi svake fasade i krucijalni segmenti uređenja svakog enterijera. Otuda su veoma važni materijali, boje i dezeni profila, koji se danas mogu naći gotovo u svakoj nijansi, kao i njihovi oblici. Neretko je dizajniranje fasadnih otvora prava umetnost, a stakla bivaju i nepravilnih oblika.
Tendencija je da unutrašnji prostor dobija što više svetla, te se velikim staklenim jedinicama postiže izuzetna osvetljenost, ali i vizuelna transparentnost, a u eksterijeru objekat biva jedinstven i moderan.
Načelno, stolarija utiče na samu sertifikaciju sa nekoliko parametara, od energetske efikasnosti, preko izbora sirovina koji počiva na racionalnoj potrošnji, recikliranju sirovina i izboru održivih materijala koji gotovo nemanju štetna isparenja.
Potom, zahvaljujući njima stvara se zdravija sredina. Pri sertifikovanju se posebna pažnja posvećuje inovativnim rešenjima, posebno uvođenjem visokoenergetskih stakala, pa sve do neobičnih oblika, dimenzija ili pak načina otvaranja i zatvaranja. Kako je zelena gradnja razvijenija, sve se više primenjuje jer ljudi prepoznaju njen značaj, tako ona uzrokuje i razvoj brojnih tehnologija, te proizvoda i materijala, dolazi se do novih rešenja i pomeraju se granice u projektovanju. Svaki novi trend deluje inspirativno za sve njegove učesnike, koji potom zajedno streme ka jednom ipak nadasve plemenitom cilju – stvaranju zdravijeg okruženja.
Autor teksta: Sanja Dakić Đurić