
Fasadna stolarija ima ključnu ulogu u oblikovanju vizuelnog identiteta zgrade, ali njena prava vrednost leži u dugoročnim benefitima koje pruža korisnicima – od energetske efikasnosti i termoizolacije do udobnosti i ušteda. O tome kako arhitekti biraju materijale i sisteme fasadne stolarije, koje trendove prate, ali i koliko je važno uskladiti estetiku sa funkcionalnošću, razgovaramo sa Milicom i Igorom Kovač iz Archi BOX Studija iz Zrenjanina.
Osnovan 2007. godine, Archi BOX se bavi projektovanjem širokog spektra objekata – od industrijskih i poslovnih do stambenih i enterijerskih rešenja. Pored projektovanja i izvođenja, njihova misija uključuje i širu odgovornost – unapređenje kvaliteta života kroz arhitekturu, ali i angažman u lokalnoj zajednici kroz Društvo arhitekata Zrenjanina.
U ovom razgovoru otkrivamo kako savremeni arhitektonski pristupi mogu unaprediti svakodnevno iskustvo stanovanja i rada, te zašto je odgovoran izbor fasadne stolarije ključan za dugoročne uštede i kvalitetan boravak u prostoru.
Kako odabir fasadne stolarije utiče na arhitektonski izraz objekta?
Prilikom projektovanja jako vodimo računa o pozicioniranju objekta u urbanom okruženju, kao i uticaju svih spoljnih faktora, od osunčanosti, uticaja vetrova koji u Vojvodini nisu zanemarljivi, do odnosa prema susednim objektima, kako postojećim tako i budućim. Tako veoma često dolazimo u situaciju da investitorima ponudimo potpuno drugačije rešenje koje se značajno razlikuje od njihovih zahteva. I najčešće te naše sugestije bivaju prihvaćene. To podrazumeva da se uvek trudimo da iskoristimo uticaj sunca pozicioniranjem dnevnog boravka na jug i otvaranjem velikih prozorskih otvora, što doprinosi većoj osunčanosti u toku zime, i upotrebom senila koje u letnjem periodu upravo štite od sunčevih zraka.
Fasadna stolarija je u našem slučaju veoma bitna. Najčešće projektujemo objekte jednostavnih, pravilnih geometrijskih formi, sa naglašenom fenestracijom, gde stolarija čini bitan deo kompozicije objekta.
PVC, aluminijum ili drvo – kako birate materijale za fasadnu stolariju u odnosu na dugoročne benefite za korisnike?
U skladu sa namenom objekta i zahtevima investitora vršimo i odabir stolarije. Za stambene prostore uvek preporučujemo kombinaciju drvo-aluminijum, mada se često investitori odlučuju za PVC. Za komercijalne objekte, najčešće preporučujemo aluminijumsku stolariju, zbog lakšeg održavanja ali i zbog česte upotrebe većih prozorskih površina. Ja sam veliki ljubitelj prirodnih materijala, tako da mi je lamelirano drvo, koje smo upotrebili i na našoj kući, omiljen izbor. Međutim, taj materijal je jako zahtevan i ako se ne uradi kako treba može biti katastrofalno rešenje, pa je izbor proizvođača odlučujući. Takođe zahteva održavanje i to je faktor koji jako utiče na konačni odabir. Na našim projektima je ugrađeno najviše aluminijumske stolarije, zatim PVC, a drvenu stolariju smo ugrađivali samo na objekte na kojim su investitori svesno želeli da se opredele za prirodne materijale.
Koliko fasadna stolarija doprinosi energetskim uštedama i koje faktore uzimate u obzir prilikom projektovanja?
Pravilnim izborom stolarije, ali i pravilnom ugradnjom, koja je često zanemarena, mogu se obezbediti značajne uštede prilikom eksploatacije objekta, iako u startu mogu doprineti povećanju investicije. U kombinaciji sa kvalitetnim termoizolacionim materijalima i dobrom orijentacijom objekta moguće je izgraditi izuzetno energetski efikasne objekte. Takođe, prilikom rekonstrukcije postojećih objekata, zamenu i ugradnju kvalitetne stolarije stavljamo na vrh prioriteta.
Ventilaciona fasada – Koliko je ovaj koncept prisutan u Vašim projektima i koje su njegove najveće prednosti?
Ventilisana fasada svojom strukturom doprinosi ekonomičnosti korišćenja objekta na duže staze.
Formiranjem vazdušnog sloja između fasadne obloge i termoizolacije postavljene na noseći sloj zida obezbeđuje se manji uticaj sunčevih zraka i spoljašnjih faktora na sam zid. Ono što je posebno važno arhitektama je to što dozvoljava širok spektar upotrebe materijala kao završne fasadne obloge, od kamena, raznih profilisanih ploča lima, kompakt obloga i dr.
Međutim ono što je najveći problem kod upotrebe ove fasade je cena. Potkonstrukcija ali i samo obloga dosta podižu cenu u startu i to je ono što odbija najveći broj investitora, pa se ovakve fasade najčešće upotrebljavaju na komercijalnim objektima.
Kako fasadna stolarija utiče na akustičnu i termalnu udobnost stanara i korisnika poslovnih objekata? Da li primećujete sve veće zahteve investitora za zaštitu od buke poslednjih godina?
Pored termike, kao najbitnijeg faktora za izbor fasadne stolarije, u poslednje vreme sve više investitora zahteva i dobre akustične karakteristike stolarije. Generalno nivo buke u gradu se dosta povećao.
U gusto izgrađenim sredinama je ovaj problem posebno izražen zbog smanjenja poprečnog preseka uličnog profila, povećanja spratnosti, odnosno visine objekata i smanjenja zelenila stvaraju se izuzetno akustični prostori, koji značajno utiču na kvalitet života korisnika. Iz tog razloga je bitno obratiti pažnju na ovaj aspekt prilikom izbora stolarije.
Koliko su dvoslojna ili troslojna stakla sa niskoemisionim premazima zaista promenila pristup projektovanju? Kako investitori reaguju na Vaše savete u odabiru stakla?
Klijenti su ranije često, i pored velike želje za što većim staklenim površinama, bili zabrinuti zbog velikih gubitaka toplote, kao i velikog uticaja sunčeve energije u letnjem periodu. To je često uticalo na oblikovanje i funkcionalnost objekta. Prilikom projektovanja vodimo računa da klijentima skrenemo pažnju na važnost orijentacije prostorija i značaju uticaja prirodnog okruženja na samo oblikovanje zgrade, kao što su osunčanost, uticaj ruže vetrova, odnos prema okolnim objektima i prostorima i sl. Pritom je jako važna edukacija investitora o novim materijalima i njihovim mogućnostima. Iako su oni često vrlo nepoverljivi u početku, uz dobar izbor rezultati uvek budu pozitivni.
Koji Vaš projekat smatrate najboljim primerom usklađivanja estetike, energetske efikasnosti i komfora korisnika? Možete li nam ispričati više o njemu?
Naš najdraži projekat je Brick Box, jer smo uspeli da od zahteva investitora za klasičnom tradicionalnom kućom dođemo do rešenja kojim smo izuzetno zadovoljni kako u estetskom, tako i u funkcionalnom smislu. Dobili smo objekat koji se na diskretan način ističe svojom formom sa jedne strane, a sa druge strane dobijen je kvalitetan prostor, koji je uz primenu tehnoloških elemenata vrlo ekonomičan i jednostavan za korišćenje. Kvalitetna stolarija i termoizolacioni materijali uz kombinaciju solarnih panela doprineli su da je održavanje ovakvog objekta izuzetno lako i ekonomično.
U kojoj meri boja i oblik fasadne stolarije doprinose vizuelnom identitetu objekta? Koje su specifičnosti u pogledu funkcionalnosti i otpornosti fasadne stolarije u boji?
U zavisnosti od projektnog zadatka pristupamo projektovanju objekta i pri tome se uvek trudimo da izvučemo maksimum od zadatih parametara, lokacije i ostalih uslova. Dobar primer za to je projekat poslovne zgrade za firmu „Aller aqua“ u Sečnju, gde je čista, geometrijska forma „razbijena“ rasporedom prozora. Uz ograničen budžet, odlučili smo da isprojektujemo objekat jednostavne forme, koji će belom bojom i strogom formom kontrirati prirodnom, zelenom okruženju, pri čemu je akcenat stavljen na oblik i raspored prozorskih otvora. Klasični prozori su „uokvireni“ flahovima od lima i na taj način daju dubinu i akcenat na njih.
Da li se u projektovanju vraćate nekim tradicionalnim principima u odabiru materijala i detalja, i zašto?
Na već pomenutom objektu „Brick Box“ smo odlučili u dogovoru sa investitorom da iskoristimo opeku sa postojećeg srušenog objekta. Uz njegovu prvobitnu želju da se izvede sendvič zid, prilikom rušenja starog objekta odlučili smo da iskoristimo staru švapsku ciglu.
Upravo tim materijalom je osmišljen detalj koji je dao identitet objektu.
Naš tim je inače jako posvećen upotrebi prirodnih, autohtonih materijala i uvek se trudimo da ih što više koristimo u našim projektima. Radili smo nekoliko projekata od slame i u saradnji sa Draganom Kojičić iz Centra za zemljanu arhitekturu „Eart craft“ smo učestvovali na izradi nekoliko objekata.
Koliko je važno prilagoditi izbor fasadne stolarije specifičnim klimatskim izazovima svakog lokaliteta? Šta bi bio standard za naše podneblje?
Za naše podneblje je standard troslojna stolarija sa ispunom argonom i niskoemisionim premazima. Takođe sve češće investitori zahtevaju velike staklene površine, pogotovo u dnevnim zonama. U kombinaciji sa spoljašnjim zastorima, veoma je lako kontrolisati spoljne uticaje u zavisnosti od spoljne temperature i godišnjeg doba.
Kako vidite razvoj fasadnih sistema u kontekstu održivosti i pametnih tehnologija? Ili, pak više težite obnavljanju zaboravljenih tehnika gradnje za koje smatrate da na bolji način doprinose energetskoj efikasnosti?
Kao što sam već spomenula, pobornici smo upotrebe autohtonih materijala i tehnologija, ali to se naravno ne može primeniti na svim objektima. Najčešća upotreba tradicionalnih načina gradnje je na porodičnim, stambenim objektima kada je investitor svestan kvaliteta koji dobija. U kombinaciji sa savremenim tehnologijama moguće je maksimalno iskoristiti potencijale lokalnih materijala sa otklanjanjem svih negativnih posledica, pri čemu se kao najveći nedostatak deklariše vlaga. Vojvođanske nabijače i kuće od slame kao tradicionalni način gradnje predstavljaju veliki potencijal i mogu doprineti poboljšanju uslova stanovanja uz minimalni uticaj na životnu sredinu.
Takav način gradnje nije moguće primeniti na svim tipologijama, pa se u zavisnosti od namene objekta i želja investitora prilagođavamo načinu gradnje. Današnja tehnologija nam omogućava da gradimo neverovatne objekte i to treba što više primenjivati.
Koliko propisi i energetski standardi oblikuju Vaš pristup projektovanju fasadne stolarije? Da li arhitekta može da prikaže svoj izraz ili su propisani standardi ipak „blagi“ i kroz Vaš rad primenjujete elemente sa boljim energetskim koeficijentima?
Prilikom projektovanja uvek prvenstveno nudimo najbolju opciju, a to je po nama drvo-aluminijum, gde se dobija pored najboljih termičkih karakteristika i najprijatniji estetski doživljaj. Sa unutrašnje strane objekta je drvo, koje daje osećaj topline, a sa spoljne strane aluminijum koji je najotporniji na vremenske uticaje. Pritom insistiramo na RAL ugradnji čime se postiže maksimalna efikasnost.
Kako su se kroz Vaše projekte menjali zahtevi investitora i korisnika kada je reč o fasadnoj stolariji i energetskim performansama objekata?
Upravo edukacija korisnika utiče na njihove predrasude. Uz obrazloženje o karakteristikama stolarije, ali i pravilnoj ugradnji, investitori se odlučuju za kvalitetniju stolariju. To u prvom momentu može povećati cenu investicije, ali zato i podiže i ekonomičnost objekta kroz period eksploatacije.
S obzirom na to da se i naša redakcija prvenstveno bavi edukacijom u sektoru građevinarstva, prozora, vrata, fasada… prenošenjem inovacija, preporuka za unapređenje energetske efikasnosti i primeni savremenih sistema i tehnologija kako bi se postigao dugoročni benefit, da li imate neki savet za nas? Kako vidite ulogu časopisa kao što je „Prozori+Vrata“ na profesionalnom polju građevinske i arhitektonske struke?
Kao što je već navedeno u prethodnom odgovoru, edukacija korisnika je izuzetno bitna. Ovo je tema za koju investitori počinju da se interesuju tek kada dođu do momenta gradnje ili rekonstrukcije i tada najčešće traže savete od projektanata ili izvođača, tako da mislim da je naša struka najbitnija konekcija proizvođača i krajnjih korisnika.
Da li investitori i krajnji korisnici prepoznaju dugoročnu vrednost kvalitetne fasadne stolarije ili je cena i dalje presudan faktor?
Danas su jako retki investitori kojima cena ne utiče na izbor kako stolarije, tako i ostalog građevinskog materijala. Mi uvek savetujemo naše klijente da ne štede na materijalima koji predstavljaju osnovne, bazne elemente jednog objekta. Tu između ostalog spada i stolarija, pa preporučujemo da se pre odluče za kvalitetnu stolariju, koju je izuzetno komplikovano menjati umesto nekih elemenata enterijera, koje je kasnije lakše ugraditi. Pošto investitori sve češće dolaze sa nekim fotografijama enterijera kao glavnim delom projektnog zadatka, savetujemo ih na prvenstveno zdrav i kvalitetan prostor koji naknadno mogu urediti.