Sistem mehaničke ventilacije do standarda Pasivne kuće

Dobrim rešavanjem arhitektonskih detalja i orjentacije objekta, veoma efikasnim prozorima i dobrom izolacijom, kao i obaveznom proračunskom proverom kada se radi projekat niskoenergetskog objekta, sprečava se pregrevanje prostora u letnjem periodu preko 25°C, što sa promenama klimatskih prilika, postaje sve značajniji problem u našem području.

Nema pregrevanja prostora leti

Ova provera performansi objekta u letnjem periodu sprečava prekomerne troškove za hlađenje leti koji u najtoplijim mesecima, čak mogu i prevazići troškove za grejanje zimi. Pored troškova, smanjena potreba za korišćenjem klima uređaja u letnjem periodu ima veoma pozitivan efekat na zdravlje, jer lekari preporučuju da temperatura na koju podešavamo klima uređaje ne sme biti manja od 6°C u odnosu na trenutnu temperaturu u prostoru, kako se ne bi izazvale prehlade i glavobolje.

Kvalitet vazduha je bolji – manje CO2 u kući

Ako standard niskoenergetske kuće sa dobrom izolacijom i prozorima nadogradimo do nivoa Pasivne kuće, to će podrazumevati da uvedemo sistem mehaničke ventilacije sa rekuperacijom. Ventilacija kontrolisano ubacuje svež spoljašnji vazduh u prostor, prethodno ga grejući kroz rekuperator toplote. Standardne kuće se vetre onda kada korisnik sam to učini otvaranjem prozora.

Koncentracija CO2 merena u stanovima sa priprodnom ventilacijom
Koncentracija CO2 merena u stanovima sa priprodnom ventilacijom.
Najsvetlija plava boja pokazuje učestalost koncentracije CO2 koja prelazi 1400 ppm.
Poslednji stub prikazuje prosečnu vrednost za sve stanove.
Koncentracija CO2 merena u stanovima sa mehaničkom ventilacijom
Koncentracija CO2 merena u stanovima sa mehaničkom ventilacijom.
Najsvetlija plava boja pokazuje učestalost koncentracije CO2 koja prelazi 1400 ppm.
Poslednji stub prikazuje prosečnu vrednost za sve stanove.

Ispitivanja koja su izvršena u Nemačkoj, na uporednim analizama dve identične, novosagrađene zgrade – jedna sa sistemom ventilacije, a druga bez ovog sistema, ustanovila su da su u standardnoj zgradi koncentracije CO2 u nekim periodima u toku dana bile kritično visoke, na primer u toku noći kada korisnici nemaju priliku da sami provetre prostor. U Pasivnoj kući je koncentracija CO2 uvek bila na nižem nivou, pošto sistem radi automatski i ubacuje neophodnu količinu svežeg vazduha prema trenutnoj okupiranosti prostora.

To znači da je kvalitet vazduha bio mnogo bolji u Pasivnoj kući, bez potrebe korisnika da brinu o tome, a što je naročito važno u današnjoj situaciji kada ljudi zbog načina života, kao i novonastalih zdravstvenih opasnosti u svetu provode veliki deo svoga vremena u kući i zatvorenom prostoru.

Prevencija alergija, zdravlja sredina i manje čišćenja

U razvijenim zemljama sveta, ljudi trenutno provode 90% svog vremena u zatvorenom prostoru. To znači da kvalitet vazduha u toj zatvorenoj sredini u velikoj meri utiče na zdravlje ljudi koji u njemu borave. Svež vazduh iz spoljašnje sredine prolazi kroz filtere koji na sebi zadržavaju čestice prašine i polena pre nego što se vazduh ubacuje u Pasivnu kuću. Na taj način se čuva zdravlje ljudi, ali i smanjuje potreba za konstantnim čišćenjem prašine u kući. To je i dodatni benefit za ljude sa alergijama, a u zimskom periodu možemo primetiti sve veće povećanje zagađenja spoljašnjeg vazduha.

Dalje, u niskoenergetskoj kući se posebna pažnja vodi prilikom instalacije prozora i vrata. Ove kuće su veoma dobro zaptivene, što doprinosi kako smanjenju gubitaka toplote kroz loše spojeve zidova i prozora, tako i zaštiti od buke. Kada su prozori zatvoreni, kuća je skoro potpuno bešumna. Zagađenje od buke naročito je štetno u urbanim sredinama sa mnogo automobilskog saobraćaja.

Autor teksta: Sonja Krastavčević, dipl.inž.arh. EN EF Studio

Prethodni tekstPinnacle mobilna aplikacija
Sledeći tekstNeka bude prozor – i bi prozor, ali prozor u boji