ANKETA na portalu www.prozorivrata.com: Kada biste mogli da birate vaši prozori bi bili?

Kad pričamo o idealnim prozorima teško je reći koji je najbolji. Zašto je to tako? Materijali koji se koriste pri izradi stolarije, PVC, drvo, aluminijum kao i kombinacije poslednja dva materijala dostigli su, čini se, svoj maksimum kroz to što se godinama radi na njihovim performansama i što je najvažnije, anulirani su njihovi nedostaci. Zbog svega pomenutog možemo reći da je odabir prozora za vaš dom postao stvar afiniteta i bukvalno uklapanja u prostor iz ugla estetike jer sve drugo, od performansi do energergetske efikasnosti može pružiti baš svaki od materijala za stolariju.

Drvo se vraća kao topao i energetski efikasan prozor, PVC se ustalio u stambenim objektima, dok je aluminijum dostigao svoj maksimum kroz staklene fasade i velike površine u kancelarijama. Ipak, kombinacija drveta i aluminijuma tvorevina je koja zadovoljava baš sve aspekte u jednom prostoru, anulira nedostatke i ističe prednosti oba materijala.

U Srbiji je bilo problem u edukaciji i informisanosti o pojedinačnim materijalima pa smo do pre par godina u razgovorima sa arhitektama dolazili do informacija da su ljudi tražili PVC umesto aluminijum-drveta samo zato što im je ovo drugo bilo nepoznato i libili su se da ulože svoj novac u nešto u čega nisu sigurni. Danas, naši građani očito znaju puno više o prednostima aluminijum-drvo stolarije, o čemu svedoče i rezultati naše poslednji put postavljene ankete na portalu www.prozorivrata.com.

Aluminijum-drvo kombinacija prozorskih profila
Aluminijum-drvo kombinacija prozorskih profila

Kao što smo pomenuli, naše pitanje se odnosilo na idealnu situaciju u kojoj ste birali stolariju neosvrćući se na cenu: Kada biste mogli da birate vaši prozori bi bili: aluminijum-drvo, PVC, drvo ili aluminijum. Čak 49 % učesnika u anketi odlučilo se za kombinaciju aluminijum-drvo. Interesantno je da ovaj visoki procenat za nešto što je na ovoj listi „najmlađa” varijanta nije začudio stručnjake i naše saradnike koji se bave izradom i distribucijom stolarije.

Kako su nam rekli kada smo ih konsultovali, situacija na terenu je samo potvrda procenata koje smo i dobili na kraju, a to je, prema njihovim rečima, rezultat edukacije o materijalima i energetskoj efikasnosti koji upravo pružaju stručni portali i časopisi kakav je i „PROZORI&VRATA”.

PVC je na drugom mestu sa 25% i ovo u Srbiji jeste posledica ekonomije, odnosno činjenice da je prozor od ovakvog materijala najčešća pojava što zbog svoje prihvatljive cene, ali i zbog toga što ovi prozori svojim performansama u potpunosti odgovaraju aspektu energetske efikasnosti, što je vodilja u budžetu svake porodice koja je poslednjih godina ili kupila novi stan ili sredila onaj kupljen ili nasleđen u starogradnji.

Drveni prozori kao oni koji će uvek imati simpatizere zbog svoje prirodnosti i sastava koji simbolizuje toplinu i miris drveta u domu, u našoj anketi imali su 16% procenata onih koji su baš njega izabrali za svoj idealni prozor. Aluminijum je na poslednjem mestu u odabiru (10%), što ne čudi s obzirom da se ovakav prozor najviše koristi u poslovnim ili rezidencijalnim objektima koji iziskuju veće zastakljene površine, a u našoj anketi su u većem procentu učestvovali krajnji korisnici koji razmišljaju o zameni ili postavci prozora u svom domu.

Rezultate ankete smo predočili stručnjacima iz sfere prozora i vrata koji su ih komentarisali i dali svoj sud o procentima pojedinačnih materijala.

Aleksandar Živanović, iz sektora marketinga kompanije Tehnomarket „branio je boje aluminijuma” kao predstavnik jednog od najboljih domaćih proizvođača aluminijumskih prozora i vrata. Na samom početku izlaganja, ovaj stručnjak se osvrnuo na same rezultate ankete:

„Rezultati vaše ankete zaista su zanimljivi, i smatram da daju zanimljiv uvid u način razmišljanja potrošača. Iako je informisanost kupaca o principima energetske efikasnosti u porastu, to je svakako jedna od oblasti kojoj svi proizvođači moraju posvetiti više energije i pomoći klijentima da temeljnije shvate prednosti novih tehnologija koji se nalaze na tržištu, te da na osnovu svojih realnih potreba odaberu odgovarajuće proizvode“. Živanović nije iznenađen što je aluminijum-drvo kao poslednja reč tehnologije bila „idealan prozor“ za naše ispitanike: „Što se tiče samih rezultata, svakako je najveće iznenađenje ogroman procenat glasova koju su, potpuno zasluženo, dobili aluminijum-drvo prozori. Ovi sistemi, poput Lineal W-THERM 104 svojim performansama, dizajnom i luksuznom materijalizacijom predstavljaju sam vrh globalne ponude savremenih prozora“, objasnio je ovaj stručnjak na kraju.

Tehnomarket sustav aluminij-drvo LINEAL W THERM 104
Tehnomarket sustav aluminij-drvo LINEAL W THERM 104

Prof. doc. Dragan Škobalj analizirao je našu anketu iz ugla stručnjaka iz ove oblasti i nekoga ko je jedan od najboljih stručnjaka čiji rad je poslednjih godina posvećen upravo edukaciji o energetskoj efikasnosti i zdravom življenju. Ovaj stručnjak je samu našu anketu posmatrao kao doprinos boljoj energetskoj efikasnosti u objektima:

„Koristim priliku da pozdravim napore uredništva časopisa Prozori&Vrata, u vezi sa značajem fasadnih prozora. Ova anketa je usmerena ka cilju povećanja energetske efikasnosti zgrada sa aspekta fasadnih prozora i vrata. Potrošnja energije u zgradarstvu u EU iznosi oko 40 %, u Srbiji blizu 50 %. Ovom problemu se mora pokloniti veća pažnja i mislim da časopis Prozori&Vrata čini pravi iskorak.

Dugo je ova problematika marginalizovana. Ona je značajna ne samo sa aspekta zdravlja, komfora i energetske efikasnosti, nego i ekonomije svake zemlje. Energetska efikasnost se nameće kao ključni faktor u domenu racionalnog upravljanja energijom. Izgradnja novih elektrana je veoma skupa. 1 MW instalisane energije u termoelektrani zajedno sa rudnikom košta 2 miliona evra. Jedna termoelektrana srednje veličine, 350 MW košta 700 miliona evra.

Električna energija se u našoj zemlji veoma neracionalno koristi. Srbija je izuzetno siromašna energentima. U javnosti se formira sasvim drugačije mišljenje. Na polju uštede energije i racionalnog upravljanja energijom mogu se napraviti značajna dostignuća, poklanjanjem veće pažnje fasadnim prozorima i vratima.

U ovom komentaru neću dati analizu zaštite životni sredine. U proizvodnji električne energije u Srbiji se koriste termoelektrane i velike hidroelektrane, u maloj meri obnovljivi izvori energije (OIE). Učešće uglja (donja toplotna moć 7000 kJ/kg) iznosi 72 %. Pri sagorevanju uglja stvara se velika količina šljake i pepela, veoma opasni su i produkti sagorevanja: ugljenmonoksid (CO), ugljendioksid (CO2), sumpordioksid (SO2) i azotni oksidi (NOX).

Anketa je pokazala da klijenti veoma dobro razumeju kvalitet fasadnih prozora i zato su glasali za kombinaciju drvo-aluminijum 49 %, a znatno manje za PVC-U (25 %), kao i drvo (16 %) i aluminijum (10 %)“, objasnio je Škobalj zajedničku misiju svih nas koji pokušavamo da temu energetske efikasnosti stavimo na „sto“ svakoga ko od ovoga može imati ekonomsku uštedu“.

Kuhinja
Minimalistički dizajn u kuhinji

Profesor Škobalj je predočio rezultate slične ankete na teritoriji Nemačke, zemlje koja je na tronu što se tiče kvaliteta, ali i ispitivanja kvaliteta pojedinačnih materijala za stolariju: „Struktura potrošnje fasadnih prozora u Nemačkoj je sledeća: PVC-U (58 %), drvo (20 %), drvo-aluminijum (20 %) i ostali materijali 2 %. Ovakva potrošnja je uzrokovana relativno niskim cenama PVC-U prozora. Ovi prozori zadovoljavaju rigorozne EU norme i značajno utiču na smanjenje potrošnje energije za potrebe grejanja, ventilacije i klimatizacije. Nafta, kao osnovna sirovina za proizvodnju beleži značajan pad. Trenutna cena je bila 30 dolara po barelu. Gle paradoksa, pre mesec dana cena je bila, verovali ili ne, minus 30 dolara. Došlo je do ogromnog poremećaja tržišta izazvanog pojavom korona virusa. Za očekivati je da će se i u narednom periodu cena PVC-U prozora smanjivati. Pre četiri godine cena jednog barela nafte je iznosila 130 dolara“.

U nastavku izlaganja ovaj stručnjak objasnio je i popularnost aluminijum-drvo prozora, ali i činjenicu zbog koje ova sjajna kombinacija materijala nije češća pojava na objektima u Srbiji: „Sigurno da je kombinacija drvo-aluminijum dobro rešenje i sa estetskog i energetskog stanovišta, ali su ovi prozori značajno skuplji“.

„Problem je što je u Srbiji platežna sposobnost značajno niža u poređenju sa prosekom EU. U tom smislu se moramo racionalno ponašati, hitno zameniti naše prozore koji su oštećeni i koji nisu funkcionalni. Na taj način ćemo smanjiti račun za potrebe grejanja i hlađenja i značajno pomoći državi da trenutno preusmeri novac u domaću industriju i poljoprivredu. To nam je virus korona pokazao, preživeće samo oni koji imaju sopstvenu proizvodnju“, savetovao je Škobalj i dodao: „Forsirajmo svoju proizvodnju i u ovoj oblasti fasadnih prozora i dajmo doprinos energetskoj i ekonomskoj stabilizaciji zemlje. Potrebno je i da na ovaj način damo svoj skromni doprinos održivom razvoju. Zadnjih nekoliko anketa je pokazalo da su krajnji korisnici sve više svesniji da trebaju racionalno koristiti energiju i poklanjati sve veću pažnju upravljanju otpadom i zaštiti životne sredine. Ovakav način komuniciranja sa arhitektama, građevincima i građanima je putokaz za značajnije poboljšanje energetske efikasnosti. Potrebno je nastaviti ove tendencije i upornošću i samopregorom će se u dogledno vreme ostvariti vidljivi rezultati. Zamena fasadnih prozora ne sme biti pomodarstvo, nego nasušna potreba sa aspekta društva i države“.

Ispred jedne od najboljih kompanija u proizvodnji PVC profila govorio je Marijan Brlečić, prodajni predstavnik Centralne Hrvatske u nemačkoj kompaniji „Gealan”. On je objasnio da li je iznenađen rezultatima i stavio akcenat na platežnu moć građana Balkana koja se u slučaju prozora ne sme zanemariti:

„Zbog načina na koje je pitanje postavljeno ne čudi da je drvo-aluminijum na prvom mestu najpoželjnijeg materijala, dapače tu se čudim što možda rezultat nije još i veći u korist tog materijala. Čisto iz razloga percepcije i same vrednosti tog materijala, naravno da je ta kombinacija na tržištu pericipirana kao nešto što najviše vredi, samo zbog svojih materijala i vrednosti koje oni nose“. Brlečić smatra da bi drugačija formulacija pitanja u našoj anketi rezultirala i drugačijim procentima, pogotovo u korist PVC prozora: „Da je pitanje postavljeno na drugi način na primer: Koliko ste novca spremni da uložite u stolariju iz određenog materijala i šta u odnosu na to dobijate, rezultat bi definitivno bio drugačiji, što i samo tržište govori koji su najzastupljeniji i najprodavaniji materijali na tržištu i to na neki način oslikava najbolji odnos uloženog i dobijenog“, objasnio je ovaj stručnjak.

Kompanija Betaplast PVC i ALU stolarija spada u one kompanije koje se rado oglašavaju i daju svoj doprinos u našim anketama, pa je tako i ovaj put. Milan Majkić je kao vlasnik iste rekao za naš časopis da li su njega iznenadili rezultati i objasnio svoja očekivanja kroz jednu sasvim realnu i zanimljivu komparaciju:

„Rezultati ankete manje – više nisu iznenađujući. Pošto na našem podneblju ljudi vole (pogotovo muška populacija) da prave komparacije sa automobilima, onda bi aluminijum-drvo svakako bio neki luksuzan automobil koji ne može sebi baš svako da priušti, ali sigurno da privlači pažnju i divljenje i ne možete ostati ravnodušni prema njemu. Sjajna izolacija, estetski takođe fantastičan. Drugo mesto za PVC prozor, po meni je za one koji su racionalniji i skromniji, a ipak žele da dobiju visok nivo energetske efikasnosti, uz mnogo manje finansijskih sredstava mogu dobiti prozor koji će ih dugo služiti. Naravno uz uslov da su uključeni kvalitetni repromaterijali i da je prozor pravilno montiran. Na trećem mestu bi kod mene ipak bio aluminijumski prozor, jer u odnosu cena/kvalitet je po meni bolji izbor od drvenog prozora“, obrazložio je na kraju Majkić.

Aluminijumska klizna balkonska vrata
Aluminijumska klizna balkonska vrata

Nastavite da pratite, kao i do sada, naše tromesečne ankete na portalu www.prozorivrata.com, a mi ćemo za vas ispitivati o temama koje mogu biti korisne za dalji tok vašeg poslovanja i dati vam realnu sliku koja je, složićete se, jedina prava karakteristična za područje naše zemlje.

Prethodni tekstPočela rekonstrukcija mosta u Jablanici (VIDEO)
Sledeći tekstBeogradski sajam u susret Svetskom danu sajamske industrije