Najstarije fasade koje su odolele vremenu

Svaki dan se može videti kako niču nove zgrade kako u svetskim metropolama, tako i kod nas. Malo je onih koje su uspele da prežive ratove, bombardovanja ili vremenske nepogode. Među najstarijim spomenicima arhitekture koji su odoleli vremenu, nalazi se “Beogradska zadruga” u Karađorđevoj ulici u Beogradu. Ovo zdanje podignuto je između 1905. i 1907, a kasnije je ova zgrada proglašena spomenikom kulture. Ova lepotica otkriva čari jedne pastoralne prestonice koja se zaogrnula u moderno ruho metropola starog kontinenta. U njoj je bilo sedište „Beogradske zadruge za međusobno pomaganje i štednju”, kako je glasio pun naziv te institucije, osnovane 1882. godine, namenjene malim i srednjim trgovcima, zanatlijama i činovnicima. Postojalo je Odeljenje za bankarstvo i Odeljenje za osiguranje, koje je predstavljalo prvu domaću osiguravajuću kuću, formiranu 1897. godine. Predsednik je bio Luka Ćelović, jedan od najbogatijih ljudi početkom 20. veka. Bio je veletrgovac, rentijer, vodeći finansijer i veliki srpski dobrotvor, a od Zadruge je napravio jedno od najuspešnijih srpskih preduzeća. Na toj pozici nalazio se od 1887. do smrti 1929. godine, a imovinu je zaveštao Univerzitetu u Beogradu.

Karađorđeva ulica, Beograd
Karađorđeva ulica, Beograd
“Beogradska zadruga” u Karađorđevoj ulici u Beogradu
“Beogradska zadruga” u Karađorđevoj ulici u Beogradu – Svečana sala

Kad je reč o samom zdanju, ugaona trokrilna palata sagrađena je na nekadašnjem Trgu Mali pijac, prema projektu arhitekata Andre Stevanovića i Nikole Nestorovića. Građena je od armiranog betona, što je tada bio najmoderniji postupak. Ukrašena je umetnički obrađenim kamenim skulpturama i ornamentima Franje Valdmana.

Prva je zgrada u prestonici koja je imala reprezentativni hol sa monumentalnim stepeništem, nemačkim skulpturama, svečanom salom, radom Andrea Domenika i Bore Kovačevića. Zdanje je zajedničko delo vrsnih autora i predstavlja antologijski primer moderne srpske arhitekture. Posle Drugog svetskog rata, u njoj su se nalazila sedišta više institucija, a najduže se zadržao „Geozavod“. Poslednjih nekoliko godina zgradu je najviše koristilo Ministarstvo pravde, a tu je danas smeštena i Pravosudna akademija, a u doba letnjih savomalskih festvala otvara vrata za postavke i posete. Zgrada „Zadruge” nedavno je doživela i dugo najavljivano renoviranje, te je ponovo došla u centar pažnje najavom da će upravo od nje početi realizacija projekta Beograd na vodi.

Piše: Mirjana Makarin Plavšić

 

Prethodni tekstVitraž kao religija, umetnost i deo Vašeg doma
Sledeći tekstHörmann preuzima odgovornost za životnu sredinu i našu budućnost