Zgrada Doma za starije osobe u Markuševcu sastoji se od dvaju na jug orijentiranih krila koja zatvaraju unutrašnje intimno dvorište (vrt/park) s kaskadnim zelenilom i ostalim sadržajima za zajednički boravak i druženje korisnika. Kapacitet Doma iznosi 92 korisnika, od kojih je 12 korisnika u jedinici za Alzheimer demenciju. Pješački i kolni prilazi nalaze se na zapadnoj strani, odnosno s Ulice Štefanovec.
Svjesni činjenice kako je standardna soba u domovima za starije osobe premalena za kvalitetniji boravak, naglasak smo stavili na zajedničke prostore u kojima su mogući različiti scenariji korištenja. Socijalni kontakti i druženje jedna su od osnovnih tema starosti – uz pitanje pokretnosti.
Biti sposoban hodati, makar uz ortopedska pomagala, pitanje je života ili smrti jer se bolest i ležanje u krevetu kod starijih ljudi poistovjećuje s „krajem“. Stoga su u ovom projektu prostori za hodanje i šetnje, razgovore i društvene igre, rad u vrtu i slično osnovna tema, kako za one koji će moći dnevno hodati 20 do 30 metara, tako i za one koji će htjeti i moći šetati cijeli dan kroz hodnike i vanjske prostore Doma. Zbog toga su razloga svi hodnici jednostrani, ostakljeni i s pogledom na dvorište ili dječji vrtić i Medvednicu. Prirodno osvijetljeni hodnici poticajni su za izlazak iz soba i time odudaraju od uobičajenih dvostranih i tamnih hodnika u mnogim domovima.
Možda vaszanima
Važan oblikovni element Doma – francuski balkon
Pretpostavljamo da će većina stanara Doma željeti društvo – radi intenzivnog sklapanja prijateljstava ili radi potrebe za promatranjem drugih korisnika, događanja u krugu dječjeg vrtića ili na ulici. Naravno, pojedini će korisnici pretežito željeti samoću i intimu, što je jednako važno, a to će se moći ostvariti jednostavnim povlačenjem u unutrašnjost sobe.
Korisničke sobe projektirane su iznad minimalnih površina određenih Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (NN 110 / 2022 – kao i prethodne verzije pravilnika), odnosno prema natječajnom programu iz 2006. godine. Zbog strogih uvjeta izgrađenosti parcele (maksimalno 30%) i zahtjeva za brojem korisnika za veće sobe jednostavno nije bilo mjesta. Neto površina jednokrevetnih soba iznosi do 9,5 m², a dvokrevetnih oko 14,5 m². Minimalna površina koju određuje pravilnik iznosi 6 m² po osobi za 1. stupanj usluge te 7 m² po osobi za 2., 3. i 4. stupanj usluge.
Sve sobe 1. stupnja usluge (u prethodnim pravilnicima stambeni dio) imaju pripadajući ulazni prostor i kupaonicu prilagođenu starijim korisnicima, a sobe 2. i 3. stupnja (u prethodnim pravilnicima jedinica za pojačanu njegu) grupirane su u male cjeline koje se sastoje od dviju soba i predprostora s prilagođenim zahodom i kupaonicom.
U natječajnom programu nisu bile predviđene lođe ili balkoni. Međutim, Ocjenjivački sud je u odgovorima na pitanja natjecatelja otvorio mogućnost izvedbe balkona, ovisno o arhitektonskom rješenju i uz poštivanje propozicija natječaja. Zbog svih navedenih ograničenja i minimalnih površina soba, u projekt smo odlučili uklopiti malene „francuske balkone“ u čeličnoj izvedbi koji se ne uračunavaju u tlocrtnu površinu za izračun koeficijenta izgrađenosti.
Nastojali smo u isto vrijeme podići standard korisničkih soba, ali i uvesti oblikovni element na južna pročelja, sve bez povećanja izgrađenosti parcele. U Hrvatskoj je za tu vrstu fasadnog otvora uobičajen naziv „francuski prozor“ i sastoji se od balkonskih vrata i sigurnosne ograde koja je najčešće u ravnini pročelja. Zbog mogućnosti izlaska na horizontalnu plohu izvan ravnine pročelja, francuske prozore u ovom projektu nazivamo francuskim balkonima. Taj mali prostor približnih dimenzija 60 x 100 cm proširenje je sobe koje joj podiže standard i omogućuje korisnicima izlazak na zrak, komunikaciju s korisnicima u dvorištu ili uzgajanje biljaka, sve ovisno o njihovim afinitetima.
Provjera detalja, način izvedbe i opravdanost primjene propitivani su na dvama inozemnim projektima: zgrada Can Bisa u Barceloni španjolskog arhitektonskog ureda Battleiroig (2012.) te Ja House portugalskih arhitekata Maria Ines Costa i Felipe Pina (2014.). Navedeni primjeri nisu bili referentni za ovaj projekt jer su izvedeni i publicirani godinama nakon što smo francuske balkone uklopili u projekt Doma, ali su uslijed velikog vremenskog razmaka između idejnog projekta i realizacije poslužili kao potvrda opravdanosti primjene čeličnih francuskih balkona.
Tehničko i oblikovno rješenje francuskih balkona
Osnovna je funkcija francuskog balkona prirodna ventilacija sobe i izlazak korisnika u vanjski prostor te su kao takvi korisno proširenje soba. Južno krilo sa svojim francuskim balkonima ima pogled na okolni prostor i susjedstvo Doma, a s balkona sjevernog krila pogled se otvara na unutarnje dvorište, odnosno intimnu parkovnu površinu korisnika Doma. Stanari sjevernog krila u etaži prizemlja preko svojih francuskih prozora (balkonskih vrata) mogu direktno izaći na ozelenjenu površinu unutarnjeg dvorišta, što je situacija koja se rijetko viđa u domovima za starije osobe.
Osnovu balkona čini čelična konstrukcija u sklopu koje je i elektropodizna aluminijska roleta koja služi kao zaštita od sunca, ali i za zamračenje sobe kada je to potrebno. Boja je roleta u naizmjeničnom ritmu crveno-plavo-bijelo-žuto, što na južnom pročelju olakšava identifikaciju sobe, odnosno prepoznavanje vlastite sobe gledano izvana. Kutija za roletu sastavni je dio čelične konstrukcije i u potpunosti je odvojena od armiranobetonske konstrukcije. Prostor rolete pristupačan je s donje strane, pomoću kliznih vratašca. Između kutije za roletu i armiranog betona nalazi se toplinska izolacija (mineralna vuna) u punoj debljini etics pročelja te nema potrebe za umetanjem izolacije unutar kutije. Na taj je način izbjegnuta mogućnost stvaranja toplinskih mostova koji se mogu dogoditi kada je kutija za roletu u kontaktu s unutrašnjim prostorom.
Ograda balkona sastoji se od dvostrukog lameliranog stakla s apliciranom bojom (bijela, žuta, plava, crvena) te triju horizontalnih cijevi, od kojih je najviša na koti +120 cm od poda balkona. Na horizontalne čelične cijevi predviđena je mogućnost postave sadilica za cvijeće, o kojem bi brigu vodili korisnici i njihova rodbina.
Francuski balkoni izvedeni su od čeličnog lima debljine 10 mm spojenog u cjelinu zavarivanjem prema shemi i radioničkim nacrtima. Dodaci na osnovnu konstrukciju (okapnice, graničnici, kutija za roletu i slično) izvedeni su elementima tanjeg čeličnog lima, debljine 4 – 6 mm. Za potrebe usklađivanja i dorade detalja izrađen je prototip francuskog balkona. Dio detalja usklađivan je u radionici, a dio nakon montaže prototipa na gradilištu.
Nakon usklađivanja svih detalja započeta je serijska proizvodnja ukupno 82 komada čeličnih francuskih balkona. Svi čelični elementi temeljito se čiste, vruće pocinčavaju i završno lakiraju u bijeloj boji, koja je odabrana u skladu s bojom žbuke na pročelju, ali i kao zaštita od pretjeranog zagrijavanja u ljetnim mjesecima. Svi čelični balkoni spojeni su na gromobransku instalaciju u sklopu slojeva pročelja, a spoj kabela za elektropodiznu roletu riješen je u zoni iza kutije za roletu. U svim su sobama tipkala za roletu smještena neposredno uz balkonska vrata.
Ostakljene stijene preko kojih se izlazi u prostor balkona sastoje se od balkonskih zaokretno otklopnih vrata i nadsvjetla. Uobičajeni problem prilikom primjene francuskih prozora u stambenoj gradnji jest vatrootporna prekidna udaljenost od 120 cm između otvora koji su u različitim požarnim sektorima, a smješteni su jedan iznad drugoga. U ovom je projektu taj problem riješen fiksnim vatrootpornim nadsvjetlima u balkonskim stijenama između prizemlja i 1. kata. U etaži 1. kata nadsvjetla su otklopna i nisu vatrootporna. Širina čeličnih balkona uža je od građevinskog otvora minimalno 3 cm sa svake strane, čime se osigurava korektna RAL ugradnja i kontinuitet toplinske izolacije pročelja na spoju s prozorom.
Građevinski otvor je armiranobetonski, a vanjska ploha zidova obložena je etics pročeljem s mineralnom vunom debljine 15 cm i završnom glatkom žbukom u bijeloj boji. Sidrenje svakog čeličnog balkona ostvareno je pomoću zavarenih L profila na 6 pozicija (po 3 sa svake strane), kroz koje se konstrukcija sidri u armiranobetonski zid. Ispod svakog pričvrsnog elementa postavljen je podložak od tvrde gume, debljine minimalno 10 mm, radi sprječavanja pojave točkastih toplinskih mostova na mjestima sidrenja.
Za potrebe montaže elemenata na projektom predviđene pozicije korištena je dizalica na gradilištu, a za svaki je element prethodno ugrađen montažni profil na koji se element privremeno naslanja na projektom predviđenu donju kotu i precizno pozicionira prije samog sidrenja vijcima u beton. Nakon sidrenja francuskog balkona u zid montažni se profil demontira.
Posebna je pažnja posvećena spoju čelične konstrukcije francuskog balkona i žbuke ne pročelju. Oko cijelog čeličnog okvira postavljene su elastične brtve koje su preko traka staklene mrežice utopljene u polimercementni mort etics pročelja. Brtve bi trebale spriječiti stvaranje pukotina na žbuci uslijed temperaturnog rada čeličnog elementa. Od izvedbe je prošlo dvije godine, a nikakve pukotine nisu primijećene. Primjena čeličnih balkona moguća je i u različitim sustavima ventiliranih pročelja, uz jednostavnije rješenje spojeva nego na žbukanom pročelju, te uz prilagodbu rastera završne obloge pročelja.
Svojim istakom izvan ravnine pročelja čelični balkoni stvaraju neprestanu igru svjetla i sjene na bijeloj žbuci, a raznobojnim roletama i staklenim ogradama unose šarenilo koje ima svoj ritam, što će se različitim podizanjem i spuštanjem roleta u korištenju dodatno dinamizirati i utjecati na dojam da je pročelje uvijek drugačije. Očekuje se da će korisnici individualizirati svoje balkone uzgajanjem biljaka i/ili držanjem svojih stvari na balkonu.
Francuski balkoni na korisničkim sobama u Domu za starije osobe u Markuševcu u isto su vrijeme korisno proširenje životnog prostora stanara, efikasna zaštita od sunca i oblikovni element. Istacima balkona može se naglasiti ritam i dinamika pročelja, a moguće ga je projektirati s različitim zaštitama od sunca i ogradama u raznim materijalima, što daje projektantima mogućnost kreativne primjene u svim podnebljima i brojnim tipologijama zgrada.
Autor članka: Pred. Teodor Cvitanović, d.i.a.
Sveučilište u Zagrebu
Arhitektonski fakultet
Katedra za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo
Kabinet za upravljanje projektima i organizaciju građenja
Fotografije izradio: Teodor Cvitanović
Autori: Teodor Cvitanović, d. i. a.
Miroslav Lazić, d. i. a.
Dražen Pejković, d. i. a.
Igor Vrbanek, d. i. a.
Suradnici: Inženjer d. o. o.
Projektna radionica d.o.o.
Projektni biro Naglić d.o.o.
Apin d.o.o., Dekode d.o.o.,
Projektni ured Kanceljak Marelić d.o.o.
Ured ovl. inž. Damir Šplajt,
Investitor: Grad Zagreb / Zagrebački holding d.o.o.
Izvođač: ING-GRAD d.o.o. Zagreb
Izvedba čeličnih balkona: H. I. B. d.o.o.
Javni arhitektonski natječaj: 2006. godina
Projekt: 2007. – 2017.
Vrijeme izvedbe: 2020. – 2022.
Površina parcele: 4019 m²
Građevinska bruto površina: 4000 m²
