Bez obzira da li tek gradite svoj prvi dom ili renovirate postojeći, biranje stolarije je svakako jedno od najvažnijih pitanja. S obzirom na to koliko često nam se naši čitatelji obraćaju za savjete i sugestije kada dođe vrijeme za kupnju prozora i vrata, čini se da baš ovo pitanje sa sobom nosi i najviše dilema. Razloge prvenstveno treba tražiti u nedoumici kupaca da li da se odluče za nešto što im se sviđa ili za nešto što im je potrebno zbog efikasnosti.
Ova linija razdvajanja povučena je s nastankom i razvojem prve generacije termoizolacijske PVC stolarije, koji je doveo do toga da se ljubitelji drva silom prilike odreknu ovog materijala u korist uštede energije.
U početku je tako bilo i s aluminijem koji je dugo bio poznat kao „hladni profil“ jer nije imao nikakva izolacijska svojstva, pa se na njega po pitanju energetske efikasnosti nije moglo računati. Na sreću, kao rezultat napretka tehnologije danas sva stolarija, bez obzira od kojeg od navedena tri materijala je napravljena, spada u termoizolacijsku, a inovacijama u ovom području se ne nazire kraj.
Ta činjenica je vrlo važna jer je eliminirala „ili-ili“ situaciju, i pruža mnogo više izbora, od kojih svaki objedinjuje kvalitetu, ekonomičnost u potrošnji energije i lijep izgled.
Ono što se nikad nije zaista uspjelo s plastičnom stolarijom je to da se iskreno pridobiju pristaše drva, koje su se vratile onome što preferiraju čim su se za to stekli uvjeti. Drvo i PVC su po porijeklu, teksturi i noti koju daju prostoru dijametralno suprotni, pa je ovakav ishod bio logičan. Situacija na prvi pogled nije mnogo drugačija ni u slučaju drva i aluminija, međutim, praksa je pokazala da tu dodirna točka ipak postoji. Aluminijska stolarija može se izraditi u autentičnoj metalnoj nijansi, može se plastificirati u željenoj boji po RAL ton karti, a treća opcija je kombinacija aluminij-drvo, koja podrazumijeva metalne prozore i vrata koji su s unutarnje strane obloženi drvom.
Mora se priznati da je interesantna ideja koju su kao polaznu točku imali tvorci aluminij-drvo stolarije. Oni su, naime, ispravno uvidjeli da u grupi ljubitelja drva ima onih koji nisu potpuno isključivi u svojoj preferenciji, i da ih mogu privući na svoju stranu. To su osobe kojima se sviđa boja, tekstura i senzibilitet drva, ali im nije mrska ni dostojanstvena elegancija aluminija, i zato se ne mogu jasno opredijeliti za jedno ili drugo. Današnja aluminijska stolarija u svojoj optimalnoj varijanti ima ne jedan, nego dva termo mosta, i komore s termoizolacijskim pjenastim ispunom, pomoću kojeg je emisija energije smanjena na ispod Uf = 1,5W/m2K.
Ovakav spoj, s kojim dobivate odlična toplinska svojstva aluminija, prozračnost i suvremenu profinjenost objekta zahvaljujući dobroj osvijetljenosti, a u isto vrijeme interijer „začinjen“ tradicionalističkom teksturom drva, idealno je rješenje za neodlučne.
Također, ima ljudi koji priznaju drvo samo u čistom obliku i ne zadovoljavaju se proizvodima koji ga sadrže samo u određenom, manjem postotku. Njih možemo u neku ruku nazvati obnoviteljima naturalizma, kako u eksterijeru tako i u interijeru, jer je stolarija čimbenik koji povezuje ove dvije cjeline i podjednako utječe na obje.
Za sada je primjetno da ih na tlu Europe najviše ima u zapadnom djelu i u skandinavskim zemljama, usprkos tome što ovi narodi slove za ekološki osviještene i društveno angažirane zaštitnike šuma.
Europski naturalisti sve više istomišljenika imaju na tlu Sjeverne Amerike, prvenstveno u planinskim saveznim državama SAD i Kanade, gdje se čak i u nižim predjelima njeguje arhitektura vikend-brvnara, koja se u velikoj mjeri preslikala na rezidencijalne objekte u kojima se živi tijekom cijele godine. Recept koji su primijenili da bi uspjeli zadovoljiti svoj ukus, ali tako da konstantnom eksploatacijom ne izazovu nestanak nekih šumskih zajednica i poremete ekosistem, je korištenje građe iz obnovljivih izvora i konstantno, ciljano pošumljavanje za ove svrhe.
Drvo je čovjekov saveznik od nastanka svijeta kao najbolji prirodan izolator, a ovo njegovo svojstvo jednostavno je usavršeno primjenom najmodernijih tehnika brtvljenja i ugradnjom trostrukog termoizolacijskog stakla, koje su drvenu stolariju nanovo učinile konkurentnom na tržištu. No, drvo nije materijal koji se uklapa samo u estetiku iz davno prošlih vremena. Ono se savršeno stapa s mnogim tipovima fasada, bio to akril, ukrasni kamen, keramika ili fasadna cigla, jer mu je svojstvena gotovo univerzalna komplementarnost i svojstvo tvorenja plodonosnog estetskog konteksta.
Dodir prirode je ono čemu teže kupci drvene stolarije, ali ništa manje i oni čiji izbor na kraju padne na aluminij-drvo. Razlika je jedino u tome što se za prve može reći da primat daju izgledu koji sami definiraju kao jedini autentičan, a ovi drugi naprotiv svoju sposobnost kompromisa smatraju za najveću vrlinu, jer tako dobivaju najbolje od oba. Kome god tipu pripadali, teško da ćete pogriješiti.
