Suvremeni telefoni mogu prilagoditi svoje ponašanje na temelju vaših podataka i događaja u vašem okruženju. Na primjer, zaslon se može automatski zatamniti kada je baterija pri kraju, aplikacije mogu prepoznati zdravstvene rizike ili pronaći restoran u blizini. Na sličan način i pametno staklo može prilagoditi svoje karakteristike ovisno o vanjskim uvjetima i informacijama koje prima u stvarnom vremenu. Kako bi to bilo moguće, takvi sustavi sve više koriste umjetnu inteligenciju (AI).
Jedna od najnovijih tehnologija je mogućnost pametnog stakla da upravlja cijelom staklenom fasadom, čiji se dijelovi prilagođavaju ovisno o količini svjetlosti koja je potrebna. Time se poboljšava energetska učinkovitost i udobnost korisnika, a postoje i naprednije primjene koje uključuju sigurnost korisnika.
Primjena pametnog stakla u slučaju potrebe za evakuacijom
Kao što je slučaj kod automobila, gdje se vrata automatski otključavaju nakon nesreće, zgrade sa staklenim fasadama također bi trebale postati prozirne ako AI sustav uoči opasnost. Na taj način bi policija mogla vidjeti unutrašnjost zgrade, procijeniti broj ljudi u njoj i lakše ih evakuirati. Ista ideja može se primijeniti i u javnom prijevozu, gdje bi u slučaju nesreće pametno staklo pomoglo u komunikaciji s ljudima zarobljenima u vozilu.
Zaštita objekta u slučaju krađe uz pomoć pametnog stakla i AI-a
Pametno staklo koje koristi AI tehnologiju može poboljšati sigurnost u kućama ili trgovinama. Sigurnosni sustavi koji koriste tehnologiju prepoznavanja lica mogli bi prepoznati kriminalce i automatski uključiti „tamni način rada” na pametnom staklu te na taj način zaštititi vrijedne stvari.
Vrste pametnog stakla
Pametno staklo zapravo predstavlja skup različitih tehnologija koje mogu mijenjati svoja svojstva, poput prozirnosti ili refleksije. Te se tehnologije mogu podijeliti na pasivne i aktivne.
Pasivno pametno staklo reagira na vanjske utjecaje poput temperature, svjetlosti ili tlaka. Primjeri su termokromni, fotokromni i piezokromni materijali. Aktivno pametno staklo funkcionira uz pomoć električne energije i često je povezano sa senzorima ili sustavima za upravljanje zgradom. U ovu skupinu spadaju tehnologije poput stakla sa suspendiranim česticama, tekućih kristala i elektrokromskog stakla.
U aktivnu kategoriju može se ubrojiti i transparentno fotonaponsko staklo, koje pretvara sunčevu svjetlost u električnu energiju i koristi se kao dio fasade zgrade.
Uloga AI-a u funkcioniranju pametnog stakla
Ono što umjetnu inteligenciju razlikuje od drugih sustava koji koriste definirana pravila jest činjenica da AI koristi podatke iz prošlosti kako bi predvidio buduće situacije. Sustav se trenira da prepozna određene situacije i obrasce te na temelju njih donosi odluke.
AI obuhvaća različita područja kao što su strojno učenje, duboko učenje i neuronske mreže, a svi ti sustavi već se koriste u raznim područjima poput automatskog trgovanja, preporuka na streaming platformama ili autonomnih vozila. Kada se poveže s pametnim staklom, AI može pomoći u smanjenju potrošnje električne energije i reagirati na potencijalne opasnosti.
Može li pametno staklo „učiti”?
Pametno staklo samo po sebi je, kao i svaki drugi materijal, no kada ga povežemo s umjetnom inteligencijom dobivamo sustav koji može samostalno donositi odluke. Kako bi to bilo moguće, AI-u je potrebna baza podataka iz koje uči razlikovati točne i netočne situacije. Ti podaci mogu dolaziti iz različitih izvora, poput sustava za analizu društvenih mreža, kamera s računalnim vidom ili senzora koji mjere izloženost svjetlosti.
Budućnost tehnologije
Razvoj pametnog stakla povezanog s umjetnom inteligencijom tek je na početku. Ove tehnologije imaju velik potencijal u različitim sektorima, uključujući promet, trgovinu, turizam, kulturnu baštinu i zdravstvo. Budućnost donosi potrebu za novim ciljevima poput smanjenja emisije štetnih plinova te povećanja privatnosti i sigurnosti, što će zasigurno potaknuti razvoj pametnih staklenih fasada.
Izvor: www.smartglassworld.net
