Buka iz okoliša iz izvora prometa kao što su vozila, vlakovi i zrakoplovi jedan je od najštetnijih čimbenika okoliša za zdravlje u Europi nakon onečišćenja zraka (Hänninen et al., 2014). Život u području pod utjecajem buke prometa povezan je s povećanim rizikom od razvoja širokog spektra zdravstvenih problema, uključujući kardiovaskularne, metaboličke i mentalne bolesti. Kronična izloženost buci prometa također može negativno utjecati na djecu, posebice zato što su u važnoj fazi učenja i razvoja (Clark i Paunovic, 2018). Sve više dokaza ukazuje na to da djeca koja su izložena buci prometa u školi ili kod kuće imaju veću vjerojatnost da će patiti od određenih vrsta kognitivnih problema, problema s učenjem, problema u ponašanju i pretilosti (ETC HE, 2024). Osim toga, nedavni rad na kognitivnom razvoju kod adolescenata otkrio je da je prometna buka povezana s anksioznošću (Thompson i sur., 2024) te da rana životna izloženost buci iz prometa također može dovesti do problema s mentalnim zdravljem u odrasloj dobi (Newbury i sur., 2024)). Na temelju najnovijih dokaza, ovaj brifing predstavlja procijenjeni utjecaj buke prometa (cestovnog, željezničkog i zračnog) na čitanje i ponašanje djece u Europi. Potpuni nalazi i metodologija opisani su u izvješću Europskog tematskog centra za ljudsko zdravlje i okoliš (ETC HE) (ETC HE, 2024.) Učinci buke prijevoza na zdravlje djece i adolescenata: krovni pregled i procjena opterećenja bolesti.
Izloženost europskog stanovništva buci prometa
Izloženost buci iz izvora prometa, posebice buci cestovnog prometa, veliki je ekološki problem u Europi. Više od 20% stanovništva EU-a, uključujući djecu, živi u područjima gdje su razine prometne buke štetne za zdravlje (EEA, 2021). U mnogim urbanim sredinama taj je postotak znatno veći i doseže 50%.
Otprilike 14 milijuna djece u dobi od 6 do 17 godina u Europi (uključujući Island, Norvešku i Švicarsku) izloženo je prosječnoj razini buke od 55 dB ili višoj. Nedavni dokazi pokazuju da se rizik od kognitivnih problema i problema u ponašanju kod djece počinje povećavati u školama gdje su vanjske razine čak i ispod tog praga (Clark i Paunovic, 2018; Clark i sur., 2021; Schubert i sur., 2019; Thompson i dr. al., 2022).
Osim toga, druga su istraživanja otkrila negativne učinke povezane s dječjom izloženošću prometnoj buci kod kuće (Hjortebjerg i sur., 2016.; Tangermann i sur., 2022).
Procjena utjecaja buke prometa na zdravlje djece
Metodologija korištena u ovoj procjeni opisana je u ETC HE (ETC HE, 2024). Ova analiza uključuje podatke o stanovništvu izloženom razinama buke koje prelaze 55 dB L den (razina dan-večer-noć) od glavnih cesta, željeznica i zračnih luka, kao i od cesta, željeznica i zračnih luka unutar urbanih aglomeracija s preko 100 000 stanovnika kako je navedeno u KRAJ. Tablica 1 predstavlja ključne aspekte procjene rizika buke za zdravlje djece u Europi.
Utjecaj buke prometa na sposobnost čitanja i ponašanje djece u Europi
Na temelju trenutnih brojki, ETC HE je procijenio u kojoj mjeri izloženost buci cestovnog, željezničkog i zračnog prometa utječe na sposobnost čitanja i ponašanje djece u Europi. Rezultati su sažeti u tablici 2 u nastavku.
Tablica 2. Procijenjeni broj djece u dobi od 6 do 17 godina koja pate od problema s čitanjem i ponašanjem zbog buke cestovnog, željezničkog i zračnog prometa u 2022, EEA-32 (bez Turske)
Procjenjuje se da je gotovo 550 000 slučajeva oštećenja sposobnosti čitanja godišnje uzrokovano bukom prometa u Europi. Većina tih slučajeva (84%) uzrokovana je bukom od cestovnog prometa, posebno unutar urbanih područja, zatim željezničkog prometa (15%) i zračnog prometa (oko 1%). Uz to, gotovo 60 000 slučajeva poteškoća u ponašanju godišnje nastaje zbog buke prometa u okolišu u Europi, gdje je opet većina (oko 86%) slučajeva uzrokovana bukom cestovnog prometa, uglavnom unutar urbanih područja.
Neravnomjerna i nepotpuna pokrivenost dovodi do podcjenjivanja utjecaja buke
Izračunati učinak od 550 000 slučajeva poremećaja čitanja i 60 000 slučajeva poteškoća u ponašanju zbog buke iz okoliša treba smatrati podcijenjenim.
To je prije svega zato što podaci prijavljeni u okviru END-a ne pokrivaju sveobuhvatno sve ceste, željezničke mreže, zračne luke i aglomeracije. Pokrivaju samo ceste kojima godišnje prometuje više od tri milijuna vozila, željeznice s više od 30.000 vlakova godišnje, zračne luke s više od 50.000 kretanja godišnje i aglomeracije s više od 100.000 stanovnika.
Osim ove ograničene pokrivenosti, ne mapiraju svi gradovi buku od cesta i željeznica na svim ili čak većini ulica. Neki gradovi mapiraju većinu svojih ulica, dok drugi mapiraju samo najprometnije ulice. Kao rezultat toga, ne postoji samo podcjenjivanje utjecaja zbog ograničenja pokrivenosti END-a, već i značajno podcjenjivanje u određenim urbanim područjima kao rezultat nepotpunog kartiranja buke. Zemlje koje provode sveobuhvatno mapiranje gradskih cesta i ulica u boljem su položaju da zabilježe pravi opseg utjecaja buke prometa na okoliš. Pokrivenost ulica svakog grada može se vidjeti u EEA pregledniku buke.
Konačno, utjecaji prometne buke na djecu mogu započeti na razinama ispod END pragova korištenih u ovoj procjeni.
Moguće intervencije
Trenutačno postoji ograničen broj političkih mjera koje ograničavaju izloženost djece buci uzrokovanoj prijevozom. WHO je dao najrelevantnije preporuke. Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije za buku u zajednici (Bjerglund, 1999) preporučuju da razine buke na školskim igralištima ne smiju prelaziti 55 dB(A), dok razine buke u učionicama ne smiju prelaziti 35dB(A) (EEA, 2020).
Smanjenje izloženosti djece buci okoliša od cestovnog, željezničkog i zračnog prometa kod kuće i u školi može pomoći u smanjenju slučajeva oštećenja čitanja i problema u ponašanju. Studije su otkrile da smanjena razina buke u prometu može pomoći u ublažavanju štetnih učinaka na djecu, koji uključuju nedostatke u kognitivnim funkcijama, povišene biomarkere stresa i nižu percipiranu kvalitetu života (Evans i sur., 1998.; Hygge i sur., 2002). Ističući potencijalne prednosti strategija za smanjenje buke.
Važno je napomenuti da neka istraživanja također pokazuju da se kognitivni nedostaci mogu smanjiti s vremenom nakon što se eliminira izvor buke (Hygge et al., 2002). Time se naglašava nužnost pravodobnog djelovanja i dugoročnog planiranja u područjima gdje djeca mogu biti izložena buci prometa. Osim toga, studije koje procjenjuju intervencije kao što su izmjene zgrada u školama pokazale su poboljšanja u smislu poboljšane koncentracije učenika i smanjene agresije (Polewczyk i Jarosz, 2020).
Intervencije podizanja svijesti također su pokazale pozitivne rezultate kod djece u smislu razumijevanja buke kao zagađivača (Gilles i Paul, 2014; Christidou i sur., 2015).
Kako bi se učinkovito smanjila izloženost buci od izvora prijevoza, posebno za ranjive skupine kao što su djeca, ključno je usredotočiti se na prethodne mjere usmjerene na smanjenje buke na izvoru. Provedba strategija kao što su snižavanje ograničenja brzine, smanjenje buke motora i guma te ciljanje na izvore buke s visokim emisijama može značajno donijeti korist većem segmentu stanovništva. Nasuprot tome, lokalizirane intervencije kao što je izgradnja barijera protiv buke prvenstveno koriste onima u određenom području (EEA, 2022; ETC HE, 2022).
Osim toga, dugoročna strategija za smanjenje izloženosti buci prometa također treba uzeti u obzir poboljšano urbano i prometno planiranje. To uključuje razvoj tampon zona, orijentaciju zgrada kako bi se smanjila izloženost i projektiranje područja osjetljivih na buku unutar građevina. Neke mjere, poput stvaranja tihih zelenih područja, mogu imati jasne dodatne koristi u smislu poboljšanja kvalitete zraka, prilagodbe klimatskim promjenama i dobrobiti. Prethodne studije pokazuju da je sveobuhvatan pristup bitan za značajno smanjenje broja pojedinaca izloženih visokim razinama štetne buke. Ovaj bi pristup trebao kombinirati mjere temeljene na izvorima, poboljšano urbano i prometno planiranje i znatna smanjenja cestovnog prometa unutar urbanih područja (EEA, 2022; ETC HE, 2022).
Zaključci
Vrlo velik udio stanovništva u Europi — više od 20 % — izložen je dugotrajnim razinama buke prometa za koje se smatra da su štetne za zdravlje.
Posljedično, procjenjuje se da je isti udio djece također izložen razinama buke koje mogu imati štetne učinke na njihov razvoj učenja. Oprezno se procjenjuje da postoji više od 500 000 djece s oštećenom sposobnošću čitanja zbog buke cestovnog, željezničkog i zračnog prometa. Uz to, gotovo 60.000 moglo bi imati i poteškoće u ponašanju. S obzirom na to da je velik broj djece izložene buci prometa u stambenim okruženjima i u školama, provedba politika za smanjenje buke prometa mogla bi pomoći u ublažavanju štetnih učinaka buke na učenje.
Smanjenje izloženosti kod kuće i u školi smanjilo bi ove štetne ishode za djecu, što bi moglo utjecati na njihove cjeloživotne mogućnosti i kvalitetu života. Postoji širok raspon intervencija koje se mogu primijeniti za smanjenje izloženosti buci i povećanje povezanih zdravstvenih ishoda u zajednici, uključujući i djecu.
Tekst prevela i prilagodila redakcija časopisa: European Environment Agency
