Prozori su od svoga nastanka u dalekoj prošlosti, kada su bili puki otvori na krovu, pa sve do danas, kada su veličine cijelih zidova, zadržali svoju primarnu ulogu: kroz njih cirkulira zrak, a unutarnji prostor se opskrbljuje svjetlošću i toplinom. Njihov razvojni put oličen je promjenama u pogledu funkcionalnosti, energetske učinkovitosti i estetike, pri čemu valja imati na umu da su prozori uvijek odraz jedne epohe, građevinskih mogućnosti jednog doba, katkad i arhitektonskih trendova, da su oni svjedoci minulih vremena te da pružaju vizualni identitet građevinama. Stoga je važno napomenuti da su fasadni otvori zapravo promijenili izgled gradova, kao i da ih i danas u mnogome određuju, odnosno utječu i na promjene u arhitekturi.
U prošlosti su ovi rijetki otvori bili prekrivani različitim materijalima, pa čak i tkaninama, lišćem i životinjskom kožom. Također, u okvire od drveta ili metala ubacivani su, na primjer, komadići kamena ili stakla, kako bi se omogućio prodor svjetlosti. Prvi prozori od stakla pojavili su se u Rimskom carstvu, da bi se postupno unapređivali tijekom srednjovjekovnog perioda u različitim staklarskim radionicama. Naime, s vremenom je usavršavana tehnika njihove obrade i dolazi do stvaranja sve tanjih, ravnijih i prozirnijih površina. Stakla su posebno bila važna u kršćanskim crkvama, te se u Europi upravo razvijaju unutar ove arhitekture, a nerijetko su ukrašeni i vitrajima. Tijekom prethodnih stoljeća uobičajeno su se nalazila u imućnijim kućama, da bi tek krajem XVIII stoljeća započela masovnija proizvodnja i primjena stakla.
ASPEKTI PROMJENA STAKLA
Stakla su tijekom vremena doživjela velike promjene, kako u prozirnosti, debljini i energetskoj učinkovitosti, tako i u aspektu dimenzija, što je sve međusobno svakako povezano.
Možda vaszanima
Kroz prozore se gubi mnogo toplinske energije zbog čega su otvori bili mali dok se nisu mogla pohvaliti energetskom učinkovitošću. Tek se 50-ih godina prošlog stoljeća kreće s primjenom stakla s međuprostorom koji djeluje kao izolator. Svakako, važno je napomenuti da su se desetljećima koristili dupli prozori kako bi se osigurala odgovarajuća energetska učinkovitost objekta.
Posljednjih desetljeća u tom smislu prednjače IZO stakla koja se sastoje od dvije ili tri jedinice s međuprostorom, ispunjenim zrakom ili plinom – najčešće ksenonom, argonom ili kriptonom, koji ima najmanje 12 mm i djeluje kao toplinski izolator. Za ovu vrstu prozora koriste se i float, laminirano, kaljeno, kao i druge vrste stakla. Druga vrsta energetski učinkovitog stakla jeste niskoemitirajuće (Low-E) koje je odlikovano prisutnošću zaštitnog premaza, u obliku tankog filma, a koji je na bazi vanidijevog oksida. Postoje razlike u učinkovitosti i cijeni ovih stakala, ali su i jedno i drugo krajnje moderan i praktičan izbor.
PVC profili i staklo
Važno je napomenuti da je staklo neodvojivo od profila s kojim čini jedinstvenu cjelinu. Uobičajeno su se profili izrađivali od drveta koje je i danas, zahvaljujući svojoj kvaliteti i ljepoti, na tronu. S vremenom počinje se razvijati PVC stolarija koja je dugo bila sinonim za najbolji odnos cijene i kvalitete, izuzetno moderna, učinkovita i praktična te koja je, iako manjih estetskih dometa, uspijevala konkurirati drvetu upravo zato jer nije iziskivala i dodatna ulaganja nakon ugradnje.
Aluminijska i drvena stolarija
Osim PVC opcija, popularan izbor postaje i aluminijska stolarija budući da ovaj materijal, zbog svoje trajnosti i izdržljivosti, omogućava postojanje prozora velike površine. Javljaju se varijacije, poput aluminij-drvo ili drvo-aluminij stolarije koje u sebi sintetiziraju najbolja svojstva sastavnih materijala.
Danas su, međutim, inicijalni profili veoma unaprijeđeni, te zahvaljujući posebnim lakovima, drvena stolarija može biti čak i otpornija od PVC-a. PVC može biti u svim bojama i izgledom oponašati drvo i imati vrlo tanke okvire dok aluminij nema konkurencije u svojoj eleganciji.
Na razvoj staklenih jedinica, prije svega njihove površine, pored profila, veliki utjecaj ima i razvoj konstrukcije objekata. Tako, uslijed raširenosti upotrebe čelika, zidovi dobivaju dodatnu potporu te se omogućuje izrada i većih fasadnih otvora. Danas dolazimo do toga da je staklo toliko čvrsto i pouzdano da cijeli zid može biti upravo od ovoga materijala. S druge strane, i razvoj ostakljenih jedinica, odnosno njihove energetske učinkovitosti doprinosi usavršavanju arhitektonskih rješenja koja počivaju na očuvanju energije.
