EDUKACIJA struke i javnosti kao preduvjet za kvalitetan izbor proizvoda
Na čelu tvrtke profine Croatia od 1998. godine, upisan u Zlatnu knjigu hrvatskih poduzetnika Zavoda za poslovna istraživanja (Institute for business intelligence) kao najuspješniji poduzetnik 2002. godine, dobitnik zlatne medalje Prva hrvatska kuna za najviše rezultate u poslovanju za 2005. i 2007. godinu i niza društvenih priznanja za svoj socijalni i društveni angažman.
Izlagao na više stručnih seminara uvrštenih u Program stalnog stručnog usavršavanja Hrvatske komore arhitekta, kao i na drugim domaćim i međunarodnim stručnim skupovima s tematikom graditeljstva, adaptacija i energetske efikasnosti. Stručnjak čije mišljenje poštuju i konkurentske tvrtke, svojom energijom i znanjem već dug niz godina pokušava struku pozicionirati na prvo mjesto kada se donose odluke o izboru građevinskih proizvoda. Nedovoljnu educiranost javnosti i arhitekata vidi kao problem i pokušava se izboriti sa tim jer vjeruje da posljedice loših odluka nisu uvijek cijene proizvoda, već neznanje. Na čelu je tvrtke koja jedina u našem časopisu, pored reklama, objavljuje i stručne tekstove i to je još jedan dokaz njihove borbe da struka bude na prvom mjestu. Čast nam je u Blagdanskom izdanju predstaviti gospodina Aleksandra Terera.
Više od četvrt stoljeća prisutni ste na hrvatskom tržištu. Koje su, po vama, najznačajnije razlike u poslovanju nekad i sad? Naravno, mislim prvenstveno na segment graditeljstva i građevinske stolarije.
– Strože norme, a time i bolja kvaliteta proizvoda, niže cijene i veća konkurencija, iako je sada puno zdravije poslovno okruženje. Međutim i dalje nedovoljna educiranost struke i krajnjih korisnika koji, u poplavi informacija putem masovnih medija, često budu krivo informirani ili obraćaju pažnju na nebitno.
Na tržištu postoji ogroman izbor prozorskih sustava od različitih materijala i većine poznatih, ali i „no name“ proizvođača. Kako se snaći u tom mnoštvu, što izabrati?
– Nažalost teško. Zatrpani smo kojekakvim „stručnim informacijama“ koje su često puta iskrivljene, subjektivne ili čak lažne. To je neizbježno kada na internetu može svatko objavljivati što želi, a bez ikakve odgovornosti. Iskreno rečeno projektanti su jedan od najvećih problema jer i pored činjenice da je PVC stolarija već skoro 30 godina u Hrvatskoj njihova saznanja i volja za prihvaćanjem „novih“ materijala, uz časne iznimke, je na vrlo niskom nivou. Trebate samo pogledati natječajnu dokumentaciju kod nekih od objekata energetske obnove pa bi vam sve bilo jasno. Čak se ne znaju niti elementarni podatci o PVC sustavima, veličine elemenata koje su dozvoljene, načini spajanja itd. To u izvedbenoj fazi projekta dovodi do problema u tumačenju što u konačnici ide na teret ili štetu investitora.
Za krajnjeg korisnika, kupca stolarije, moja je preporuka: Ne gledajte cijenu kroz prizmu trenutnog iznosa koji trebate platiti već kroz vrijeme amortizacije! Prozori su dugovječni, a PVC prozori, ako ih pravilno održavate, traju najmanje 30 godina! Podijelite iznos troška s tih 30 godina pa zaključite koliki je godišnji trošak, a kolika je ušteda na grijanju i održavanju. Razlika između „jeftinije“ i skuplje ponude je možda par kuna, a ako zbog te razlike u cijeni napravite pogrešan izbor, onda je glavobolja trajna.
U pripremi ovog razgovora spomenuli ste da smatrate kako se još uvijek većina prozora u Hrvatskoj ne ugrađuje ispravno. Zašto je tako i koje su posljedice?
– To je posljedica površnosti koju sam već spomenuo. Na svojim predavanjima i u okviru tehničke podrške našim ovlaštenim partnerima ističem da su za dobro funkcioniranje građevinske PVC stolarije jednako važna tri elementa: materijal koji se koristi, pravilna proizvodnja po smjernicama proizvođača i pravilna ugradnja.
Tek ako su sva tri elementa ispravna prozor će dobro funkcionirati i neće biti naknadnih posljedica. Pravilna ugradnja je izuzetno važan faktor jer pored samog funkcioniranja prozora može dovesti i do velikih oštećenja uslijed prodora vlage, vode, pojave plijesni itd. Poseban su problem sve veće težine stakala koja se ugrađuju a čiji teret može biti i stotinjak kilo- grama u ovisnosti o vrsti i veličini elemenata. Velike klizne stijene posebno su problematične jer se u donjoj zoni od AB ploče do visine gotovog poda ne zatvaraju (podstavljaju) na pravilan način što može dovesti do slijeganja elementa ili prodora vode sa strašnim posljedicama po investitora, ali i izvođača. Tu je i pitanje pravilne ugradnje prozorskih klupčica, spoja prozora i fasade itd., a sve to je vezano na prozorske elemente. Najžalosnije u svemu tome je da pravilna ugradnja nije puno skuplja niti uzima više vremena od nepravilne. Evo, i kod energetske obnove stambenih zgrada više se kao uvjet ne traži tkz. „RAL montaža“ iako je to prije bio slučaj. A kod nas je pravilo: što se ne traži, nemoj nuditi.
Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji sigurno je donijelo dosta promjena; usklađivalo se zakonodavstvo i temeljito mijenjali propisi. Kako ocjenjujete primjenu i utjecaj tih izmjena?
– Samo stroži propisi, ali i primjena i kontrola istih mogu izlučiti „kukolj iz žita“ i zato pozdravljam tu prilagodbu. Žao mi je što do sada niti jedna od nadležnih državnih institucija, ministarstava ili inspekcija nije našla za shodno da i nas uključi u proces pojašnjenje zakonskih propisa EU jer mi smo kao dio međunarodnog, a ipak njemačkog koncerna već odavno u EU. Sve ovo što se prolazi u zadnjih nekoliko godina moje kolege u Njemačkoj i Austriji su prošle desetljeće prije i ta iskustva mi već godinama koristimo i prenosimo na naše ovlaštene partnere. Na žalost od toga je malo koristi jer tako ne rade svi u branši.
Većina nadležnih inspekcija, nadzornih inženjera pa i arhitekata nije dovoljno upućena koju dokumentaciju trebaju tražiti od proizvođača prozora, kako ona izgleda i što mora sadržavati. Zato imate apsurdne situacije da se traže razni „atesti“ ili inzistira na ispitivanjima koja uopće nisu zakonski propisana. Štoviše, to po zakonu EU niste niti dužni raditi ukoliko ispunjavate propisane preduvjete i posjedujete određenu dokumentaciju svog proizvođača profila, okova i stakla. Opet se vraćam na prethodna pitanja i odgovor: Zakoni postoje, ali primjenu istih se ne kontrolira ili nedosljedno i nedovoljno dobro.
Projekti energetske obnove su već neko vrijeme među top temama u Hrvatskoj. Obzirom da su u igri i velika financijska sredstva, poticaji iz „domaćih“ izvora, ali sve više i iz EU fondova, očekivalo se da će to predstavljati svojevrsnu spasonosnu injekciju posrnulom građevinarstvu. Kakva je vaša ocjena učinka ovih mjera?
– Definitivno jedna od boljih mjera naše države ali opet površno odrađena kako je i svojstveno samo nama. Hvale vrijedan projekt i od strane FZOEU uglavnom korektno odrađeno, ali nedovoljno definirano. Osnovno pitanje koje uvijek postavljam i na koje od nikoga do sada nisam dobio odgovor je zašto Uw =1.4 W/(m²K) a ne 1.3 ili 1.2.? Kad se već odlučilo subvencionirati u tolikom omjeru moglo se postaviti i više standarde pa biti korak ispred jer danas svaki PVC sistem postiže bolje vrijednosti od ovih traženih. Projektna dokumentacija je često puta nekvalitetno odrađena, izvođači ne educirani i samo s ciljem odraditi i naplatiti, stručni nadzor isto tako. Volio bi da se Fond više uključio u kontrolu kvalitete projektne dokumentacije i samu kontrolu izvođenja, a ne samo puko zadovoljavanje forme tj. kontrolu brojki.
Kako ste se vi, kao veliki dobavljač sustava prozorskih profila pripremili za ovu situaciju? Imate li neke posebne programe sa svojim kupcima, proizvođačima prozora i vrata koji koriste profile vaših marki?
– Uključeni smo višestruko. Kao dobavljači ali i partneri pratimo naše izvođače u financijskom, ali i savjetodavnom smislu. Često puta smo uključeni već u fazi pregovaranja i oblikovanja uvjeta jer i tu imamo, pravno i ekonomski gledano, veće iskustvo od naših partnera. Partnerima dajemo primjerene uvjete, a to je najčešće duža odgoda plaćanja koja kod ovakvih objekata može biti i do godinu dana.
Prema vašem iskustvu i iskustvu vaših partnera, koji dio projekta energetske obnove je najaktivniji, odnosno najatraktivniji za izvođače – javni sektor, više stambene zgrade ili obiteljske kuće?
– Iz kuta obrta kapitala sigurno obiteljske kuće, ali po obimu posla višestambene zgrade iako je tu i najviše problema. U jedan takav projekt u Lipiku sam upravo vrlo aktivno uključen i samo sam potvrdio svoja iskustva s nepreciznom dokumentacijom, nekvalitetom izvođača, a posebno needuciranošću i arogancijom nadzora.
Prema nekim izvorima, oko 35 % objekata u javnom vlasništvu u Hrvatskoj je pod nekom vrstom zaštite, bilo kao pojedinačni objekti, bilo kao dijelovi zaštićenih urbanih cjelina. Jesu li PVC profili prikladni i za takve objekte? Kako je to riješeno u Hrvatskoj, a kako recimo u Njemačkoj ili Austriji?
– Naravno da jesu, ako su profili primjereni vrsti objekta. Tu u prvom redu mislim na oblik i boju profila jer u nas i dalje vlada fama da je PVC isključivo bijele boje. Naravno da postoje i objekti koji zahtijevaju krajnje konzervativan pristup obnovi, gdje je neophodno napraviti rekonstrukciju postojećeg drvenog prozora i to se mora poštivati. Ali isto tako mora se poštivati i pravo vlasnika prostora na kvalitetniji i udobniji život, a to znači i lakše održavanje i manju cijenu nabave. Naši konzervatori na to najčešće zaboravljaju jer ne daju svoj novac, a država im je dala neprimjerene ovlasti represije (zabrana radova) ukoliko nije po njihovom. Zamislite da kupujete auto, a netko drugi odlučuje o marki, boji, izgledu iako nikada u njega neće sjesti!? U Njemačkoj je već bilo sudskih procesa gdje su vlasnici objekata pobijedili „zaštitare“ u zaštiti svojih prava, ali i vrlo pozitivnih primjera gdje su cijele ulice povijesne arhitekture nulte kategorije renovirane PVC stolarijom, na obostrano zadovoljstvo konzervatora i stanara.
Naravno, radi se o osjetljivim projektima kod kojih je neophodna suradnja i međusobno razumijevanje arhitekata, povjesničara umjetnosti, ali i dobavljača sustava, proizvođača stolarije i izvođača radova.
Na globalnom tržištu specifični ste po tome što nudite tri marke, koje su same po sebi istaknuti brandovi sa zavidnom tradicijom – KBE, Kömmerling i Trocal. Otežava li to poslovanje ili vam na neki način pomaže u pozicioniranju na različitim tržištima?
– Logistički je to noćna mora, ali marketinški to i nije loše. Svaka od marki ima svoj specifikum i „tržišnu nišu“ i kako takve su prepoznate na tržištu. Čak i globalno gledano svaka je jaka na drugom području: KBE je neprikosnoveni br. 1 u istočnoj Europi, Kömmerling je lider u zapadnoj i srednjoj Europi, a Trocal sigurno br. 1 u jugoistočnoj Europi a to podrazumijeva i naše okruženje.
U ovom dijelu Europe naslušali smo se priča za različite vrste proizvoda, od prehrambenih i kozmetičkih do visokotehnoloških, o postojanju „dvostrukih proizvodnih linija“ i različite izlazne kvalitete za tržište najrazvijenijih zemalja i „one druge“. Gdje se proizvode vaši profili i nudite li i vi proizvode različitih kvaliteta za različita tržišta?
– (Smijeh). Naravno da stalno postoji sumnja da mi dobijamo lošiju kvalitetu ali to je apsurd iz vrlo jednostavnog razloga. Jednom sam dobio podatak da mi u našem SAP sistemu imam preko 120 tisuća artikala, a od toga nekoliko desetaka tisuća artikala koji su svakodnevno u opticaju, pa sad zamislite kada bi radili proizvode za više segmenata tržišta, koliko bi to trebalo biti artikala, skladišta itd.? Istina je da postoje različiti specifični sistemi za različita tržišta poput Nizozemske, Engleske ili Kine, ali to je uvjetovano tradicijom i kulturom te navikama koje je vrlo teško mijenjati.
U struci je profine Group sinonim za inovacije; uostalom, iz vaše je Grupe izašao i prvi serijski proizveden PVC prozor u svijetu, onaj Trocalov iz 1954. godine. Koji su vaši najnoviji proizvodi?
– Nije problem biti prvi već ostati na vrhu. U inovacijama smo uvijek u vrhu, ali i ostala konkurencija ne zaostaje jer vas tržište na to tjera. Upravo smo na hrvatskom tržištu završili implementaciju našeg novog sistema 76MD, ugradbene dubine 76 mm. Odlikuju ga najbolje performanse u segmentu profila ugradbene dubine 70-80 mm s izvrsnim Uf=1.0 W/(m²K), trostrukim brtvljenjem na spoju okvira i krila i mogućnošću ugradnje stakala do 48 mm debljine. Od početka iduće godine počinjemo sa implementacijom novog sistema 88plus, sistema profila s 88 mm ugradbenom dubinom koji već u standardnoj verziji postiže Uf=0.95 W/(m²K), a što je preduvjet da s odgovarajućim staklom imate prozore za niskoenergetske objekte po pravilima EU. Laički rečeno: Dobijete auto s automatskim mjenjačem, pogonom na sve kotače i potrošnjom od samo 4 litre benzina po cijeni običnog auta. To je naša nova Formula1 – sustav 88plus!
Uvijek inzistirate na ekološkoj odgovornosti. Radi li se samo o onim pragmatičnim pitanjima energetskih ušteda i kućnog budžeta ili je u igri nešto više?
– Za mene osobno jedno od gorućih pitanja!
Lovac sam u četvrtoj generaciji pa je očuvanje prirode dio moje svakodnevice, a uz to sam nedavno postao i djed predivnog unuka koji će, nadam se, i sam postati lovac i dijeliti moju ljubav prema prirodi. Zašto ovo spominjem? Pa nije ekologija samo ušteda na grijanju, već i zaštita okoliša kroz sustavno recikliranje proizvodnog otpada kao ostatka proizvodnog ciklusa ili kao ostataka profila nakon zamjene stare stolarije. Što se dešava sa starim drvenim prozorima bezbroj puta premazanim kojekakvim, često toksičnim bojama? Najčešće ih spaljujemo i to na neadekvatan način i sve te otrovne sastojke opet ispuštamo u okoliš, a tvrdimo kako je drveni prozor „zdraviji“. Drvo da, ali prozor ne uvijek. Kod PVC profila postoji već odavno mogućnost recikliranja i ponovnog vraćanja u sustav, a da pri tome karakteristike profila niti najmanje ne slabe i ne postaju lošije. Posebno sam ponosan što smo predvodnici branše u korištenju bezolovne recepture tj. za stabilizatore profila već više od 15 godina koristimo ekološke kalcij-cink stabilizatore. Sve ovo zahtjeva i enormna ulaganja pa se ovdje krije i odgovor na pitanje zašto nismo „jeftini“ kao neki drugi koji nas kopiraju.
Na kraju, imate li vi neko pitanje ili zapažanje, nešto važno što smo propustili spomenuti u ovom razgovoru?
Tema je neiscrpna i sigurno ima još puno neodgovorenog. Koristim priliku da se zahvalim svim našim poslovnim partnerima koji su nas u proteklih dvadesetak godina vjerno pratili u „dobru i zlu“ te da svima njima, svojim suradnicima, vašim čitateljima kao i vašim suradnicima i Vama osobno, zaželim čestit Božić i sretnu i uspješnu 2017. godinu.
