Europska agencija za okoliš (EEA) objavila je najnoviju procjenu učinka kvalitete zraka na zdravlje.
Prema toj procjeni, nešto manje od 240 000 smrtnih slučajeva godišnje u Europskoj uniji može se pripisati izloženosti sitnim lebdećim česticama koje su jedne od glavnih onečišćujućih tvari u zraku. Najnoviji podaci također ponovno potvrđuju da su koncentracije onečišćujućih tvari u zraku kojima su Europljani izloženi i dalje znatno veće od razina koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (SZO). U zasebnoj procjeni utvrđeno je i da su gotovo tri četvrtine europskih ekosustava izložene štetnim razinama onečišćenja zraka.
Unatoč izazovima u smanjenju naše izloženosti onečišćujućim tvarima u zraku, podaci iz izvješća agencije EEA „Štetno djelovanje onečišćenja zraka u Europi na zdravlje ljudi: teret bolesti 2024.” potvrđuju trend da se procijenjeni učinak na zdravlje uzrokovan dugoročnom izloženošću trima glavnim onečišćujućim tvarima u zraku (sitnim lebdećim česticama, dušikovu dioksidu i ozonu) poboljšava.
Između 2005. i 2022. broj smrtnih slučajeva u EU-u koji se mogu pripisati izloženosti sitnim lebdećim česticama ili česticama PM2,5 smanjio se za 45 %, što je u skladu s planom ostvarenja cilja smanjenja od 55 % navedenog u akcijskom planu EU-a za postizanje nulte stope onečišćenja do 2030.
Leena Ylä-Mononen, izvršna direktorica Europske agencije za okoliš (EEA): „Dobra je vijest za sve građane da imamo stroža pravila EU-a o kvaliteti zraka, ali je u Europi i dalje previše ljudi izloženo negativnom utjecaju loše kvalitete zraka, osobito u gradovima, što dovodi do bolesti i preuranjenih smrti, koje se u velikoj mjeri mogu spriječiti smanjenjem razina tih onečišćujućih tvari u okolišu. Onečišćenje zraka ima i šire negativne učinke, kao što je narušavanje zdravlja naših ekosustava, zbog čega je još važnije uložiti dvostruki trud u čišćenje našeg zraka.“
Uvedena su nova pravila EU-a o kvaliteti zraka
Revidiranom Direktivom o kvaliteti zraka, koja je stupila na snagu, granične vrijednosti kvalitete zraka u EU-u približavaju se standardima SZO-a, što bi u narednim godinama trebalo pridonijeti daljnjem smanjenju učinaka onečišćenja zraka na zdravlje. Ipak, onečišćenje zraka i dalje predstavlja najveći okolišni rizik za zdravlje Europljana (nakon kojeg slijede drugi čimbenici kao što su izloženost buci i kemikalijama i sve snažniji zdravstveni učinci toplinskih valova prouzročenih klimatskim promjenama) i uzrokuje razne kronične bolesti te mu se mogu pripisati smrtni slučajevi, posebno u gradovima i urbanim područjima.
Prema najnovijim procjenama agencije EEA, najmanje 239 000 smrtnih slučajeva u EU-u 2022. može se pripisati izloženosti onečišćenju sitnim lebdećim česticama (PM2,5), čije koncentracije prelaze 5 µg/m3koje preporučuje SZO. Nadalje, 70 000 smrtnih slučajeva može se pripisati izloženosti onečišćenju ozonom (O3), a 48 000 onečišćenju dušikovim dioksidom (NO2).
Ti smrtni slučajevi mogli su se spriječiti da su postignute vrijednosti iz smjernica SZO-a za 2022. Ključne informacije za svaku zemlju navedene su u zasebnom prilogu ovom priopćenju za medije, uključujući informacije o učincima na zdravlje i ekosustave na nacionalnoj razini.
Osim preuranjenih smrti, znatni su i učinci života s bolestima povezanima s onečišćenjem zraka. Prema izvješću agencije EEA ključno je pri procjeni ukupnog zdravstvenog tereta prouzročenog onečišćenjem zraka uzeti u obzir te učinke, kao i koristi koje bi proizišle iz čišćeg zraka u Europi.
Učinak onečišćenja zraka na prirodu
Onečišćenje zraka također negativno utječe na našu prirodu. U zasebnom izvješću agencije EEA „Učinci onečišćenja zraka na ekosustave u Europi” razmatra se izloženost vegetacije glavnim onečišćujućim tvarima u zraku i način na koji to utječe na prinos usjeva i gospodarske gubitke.
U izvješću agencije EEA utvrđeno je da se zbog dušika u zraku, koji se taloži u ekosustavima, povećava opterećenje hranjivim tvarima (eutrofikacija), što dovodi do promjena u strukturi i funkcijama ekosustava (promjene biljnih vrsta koje mogu rasti na određenom području). Konkretno, u 73 % ekosustava u EU-u 2022. premašena su kritična opterećenja za eutrofikaciju.
Akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja uključuje cilj da se do 2030. za 25 % smanji područje ekosustava u kojem taloženje dušika premašuje kritična opterećenja u usporedbi s razinama iz 2005.
Trenutačno nije vjerojatno da će se taj cilj ostvariti jer se u razdoblju od 2005. do 2022. razina smanjila za samo 13 %.
Osim toga, otprilike trećina europskih poljoprivrednih zemljišta bila je izložena koncentracijama prizemnog ozona iznad granične vrijednosti utvrđene za zaštitu vegetacije u skladu s pravilima EU-a. To je dovelo do oštećenja usjeva, smanjenja prinosa i gospodarskih gubitaka koji se procjenjuju na najmanje 2 milijarde EUR.
Ozon šteti šumama i biljkama jer smanjuje stope rasta i prinose i utječe na bioraznolikost. U 2022. godini na 62 % ukupne šumske površine u 32 zemlje članice agencije EEA premašena je kritična razina utvrđena za zaštitu šuma od ozona. Problem zakiseljavanja uglavnom je riješen znatnim smanjenjem emisija sumporova dioksida (SO2) tijekom posljednjih desetljeća.
Izvor teksta: www.eea.europa.eu
