Hrvatska komora arhitekata najoštrije se protivi konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje iz studenoga 2018. koji je razmatran na današnjoj sjednici Vlade Republike Hrvatske i upućen u Sabor. Naime, u konačnom prijedlogu Zakona brisan je članak 49. stavak 2. važećeg zakona kojim se utvrđuje da su ovlašteni krajobrazni arhitekti članovi Hrvatske komore arhitekata.
Statut Komore uređuje zadaće ovlaštenih krajobraznih arhitekata vezane uz poslove projektiranja u području gradnje. Brisanje navedenog članka iz ovog zakona dovelo bi do zabrane ovlaštenim krajobraznim arhitektima da ubuduće obavljaju licencirane poslove projektiranja u području gradnje, a time i do njihova brisanja iz članstva u Komori. Vlada planira izmijeniti sadržaj spornog članka na sljedeći način: Članak 33. Zadaće struke krajobrazne arhitekture u svojstvu suradnika osoba iz stavka 1. ovoga članka uređuje se statutom Hrvatske komore arhitekata.
„Snažno se protivimo da se naši kolege ovlašteni krajobrazni arhitekti izostave iz članstva u Komori arhitekata. Oni su članovi Komore 20 godina, zašto ih sada Ministarstvo graditeljstva i ministar Štromar žele obrisati?“, rekla je predsjednica Hrvatske komore arhitekata, dipl.ing.arh. Željka Jurković.
Možda vaszanima
Hrvatska komora arhitekata zapanjena je regulatornim nasiljem nadležnog ministarstva nad strukom, koje se nije ustručavalo predložiti stručno neodrživo, a za komorski sustav i komorske članove iz reda ovlaštenih krajobraznih arhitekata – pogubno rješenje, sve s ciljem stvaranja privida da je «problem riješen».
Ukratko, predloženi tekst uopće ne govori o ovlaštenim krajobraznim arhitektima dakle o osobama koje su ispunile zakonske uvjete da im Komora izda licencu. Naime, samo licencirani pojedinci mogu biti članovi Komore. To se jednako odnosi i na arhitekte (završen studij arhitekture – tehničke znanosti) i na krajobrazne arhitekte (završen studij krajobrazne arhitekture – biotehničke znanosti).
Suprotno tome, u predloženom je članku riječ o svim osobama koje završe studij krajobrazne arhitekture, a koje su po naravi svoje struke – izvan i neovisno o bilo kakvoj licenci – obrazovane za obavljanje poslova u području gradnje u svojstvu suradnika, kao što su to i mnogobrojne druge struke (geografi, biolozi, ekolozi, šumari, agronomi, sociolozi, demografi, itd.). Za suradničke im poslove ne treba ni licenca Komore, ni članstvo u Komori, a o njima Komora ne treba voditi ni bilo kakve evidencije. U članstvu Komore i pod nadzorom Komore samo su one osobe koje u području gradnje obavljaju licencirane poslove projektiranja u svojstvu ovlaštenih/odgovornih osoba.
„Za obavljanje određenih poslova krajobrazne arhitekture neophodno je ovlaštenje koje predstavlja potvrdu profesionalnog iskustva i daje odgovornost i pravo obavljanja određenih poslova. Projektantski i graditeljski postupci zahtijevaju široko obuhvatna tehnička i biotehnička znanja, dotičući i mnogobrojne druge znanstvene discipline, a samo odgovarajuća široka naobrazba jamči traženu kvalifikaciju. Krajobrazni se arhitekti u Hrvatskoj školuju na interdisciplinarnom studiju Krajobrazna arhitektura na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, no Studij je interfakultetski te u izvođenju nastave sudjeluju Arhitektonski, Geodetski, Šumarski, Prirodoslovno-matematički i Filozofski fakultet. Na ovom studiju magistri inženjeri krajobrazne arhitekture stječu znanja u području oblikovanja, planiranja i upravljanja krajobrazima te su kao inženjeri osposobljeni za rad u domeni krajobraznog oblikovanja (projektiranje), krajobraznog (zaštitnog) planiranja te krajobraznog segmenta urbanističkog i prostornog planiranja.“, objasnio je Mario Jukić, predsjednik Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata te istaknuo da je rad krajobraznih arhitekata u gradnji, usko vezan za sigurnost ljudi, prometa i imovine. Stoga, ako se djelovanje struke krajobrazni arhitekt deregulira, možemo očekivati sigurnosne propuste, probleme i štete u otvorenim prostorima, a odgovornost ostaje upitna.
Hrvatska komora arhitekata ne zna koji je cilj predložene izmjene, ali odgovorno tvrdi da je on nelegitiman. S jedne strane, takvim se zakonskim prijedlogom zaobilaze ovlašteni krajobrazni arhitekti. S druge strane, Komora gubi svoja bitna javnopravna obilježja i pretvara se u “evidentičara” osoba koje s njezinim zadaćama i svrhom postojanja nemaju nikakve veze.
Stoga Komora arhitekata predlaže da se zadrži postojeće zakonsko rješenje navedeno u članku 49. stavak 2.
„Hrvatska komora arhitekata traži da Vlada postupi odgovorno i kompetentno te ne dopusti da se u parlamentarnu proceduru pošalje zakonski tekst koji ruši i struku i vladavinu prava u području gradnje i komorskog sustava, a time i sama programska opredjeljenja Vlade u izgradnji pravne države“, poručila je predsjednica HKA Jurković.
Ul. grada Vukovara 271/II, 10000 Zagreb
Tel. +385 1 5508 410
Fax. +385 1 5508 403
arhitekti@arhitekti-hka.hr
www.arhitekti-hka.hr
