Zaključak Konferencije prozora i fasada u Rosenheimu 2019. godine
Moto “Prozori za budućnost” izvrstan je izbor koji je na 47. Konferenciji prozora i fasada u Rosenheimu privukao preko 800 sudionika iz 24 zemlje. Mnoge prezentacije su bile usredotočene na klimatske promjene, kao i učinke ovog izazova koji na poseban način utječu na građevinski sektor.
Prof. dr. Claudia Kemfert (DIW) čak je prozorsku industriju opisala kao “dvostrukog pobjednika”, jer moderni prozori i fasade doprinose značajnom smanjenju emisije CO2, a time utječu i na klimatske promjene. U svom predavanju prof. Ulrich Sieberath, direktor Instituta, objasnio je što će se dogoditi s komponentama u budućnosti i to u obliku toplinskih valova, poplava, tornada ili tuče. Uz to, naravno, održana su i predavanja o inovacijama u izradi prozora i fasada, kao i praktične informacije o ugradnji, uporabi sigurnosnog stakla, planiranoj zaštiti od sunca, ali i dizajnu prozora i vrata bez prepreka.
Kako će se prof. Sieberath povući s pozicije direktora krajem 2019. godine, nagrađen je na oproštajnom događaju koji je ugostio čak 300 predstavnika industrije koji su ga počastili pljeskom stojeći za 37 uspješnih godina u službi.
Astrid Wirges (CEO DIN) odlikovala ga je DIN značkom, odajući mu priznanje izdvajajući ga kao „oca“ normi proizvoda za prozore i vrata i zahvalila mu na velikoj podršci koju joj je pružio u radu na normizaciji. U znak zahvalnosti za nevjerojatne usluge koje su pridonijele razvoju grada i regije, gradonačelnica Rosenheima Gabriele Bauer uručila je prof. Sieberath Medalju grada Rosenheima za zasluge.
Možda vaszanima
Posljednji put, u četvrtak, 10. listopada, prof. Ulrich Sieberath otvorio je konferenciju Dani prozora u Rosenheimu kao direktor Instituta, neposredno prije umirovljenja krajem 2019. godine.
U srijedu navečer 300 kolega iz branše, kao i iz raznih istraživačkih ustanova koje se bave normizacijom već su ga počastili pljeskom stojeći. Astrid Virges (CEO DIN-a) odlikovala ga je DIN-ovom počasnom nazivajući ga “ocem” normi proizvoda za prozore i vrata, ukazujući tako na njegove velike zasluge i pomoć u radu na normizaciji. Profesor Sieberath učinio je nevjerojatne stvari u svojih 37 godina na ift Rosenheim Institutu, a posebno u posljednjih 16 godina na mjestu direktora. Uz veliko znanje i entuzijazam za tehnologiju i istraživanje, ali i svojim zalaganjem za rad na normizaciji, imao je trajan utjecaj ne samo na Institut, već i na cijelu industriju prozora i vrata – u Njemačkoj, Europi i širom svijeta.
Od siječnja 2020. njegov nasljednik bit će prof. Jorn P. Lass, koji je aktivan u industriji prozora i vrata više od 30 godina – od kojih je 14 godina bio na raznim menadžerskim pozicijama u Institutu ift Rosenheim, a posljednjih 5 godina na Sveučilištu primijenjenih znanosti u Rosenheimu kao voditelj kolegija „Ovojnica zgrade“ .
Nakon što ga je pozdravio novi predsjedavajući Oskar Anders, gradonačelnica Rosenheima, Gabriele Bauer izvijestila je da su istraživanja klimatskih promjena, također, imala snažnu potporu na općinskoj razini, te da će se građani, grad i regionalna ekonomija okupiti zajedno kako bi uložili u inovativne načine i mogućnosti uštede energije u tehnologiji.
U znak zahvalnosti za usluge pružene razvoju grada i regije, gradonačelnica Gabriele Bauer uručila je prof. Sieberath Medalju grada Rosenheima za zasluge. Uz uvodno predavanje prof. Ulrich Sieberath, predavanja: “Arhitektura 3D printera” (Moritz Mungenast, TU München, prof. Dr. Jorn P. Lass, Rosenheim Sveučilište primijenjenih znanosti), “Preokret energije u građevinskom sektoru” (Dominik Rau, Prognos AG), “Klimatske promjene – zašto je ne učiniti ništa skuplje za nas?” (Prof. Dr. Claudia Kemfert, DIW), “Inovacije u prozorskim i fasadnim konstrukcijama” (prof. dr Winfried Heusler, Schüco i prof. Christian Niemöller, SMNG) i “Europsko tržište prozora – pobjednici i gubitnici” (Martin Langen, B + L Marktdaten) postavili su temelje za inovacije i stratešku orijentaciju.
Predavanja o praktičnim temama iz tehnologije i normizacije nude vrijedne praktične i detaljne savjete za operativno poslovanje, na primjer: “DIN EN 17037 –Norma za dnevnu svjetlost” (dr Jan de Boer, IBP), “Prozori sa zaštitom od pada s graničnicima otvaranja” (Manuel Demel, ift), “DIN 18008 električna energija” (Frank Lange, VFF i Jochen Grönegräs, Bundesverband Flachglas (Savezno staklarsko udruženje)–ili “(R)evolucija u ugradnji prozora” (Wolfgang Jehl, ift). Uspješna svečana večer uz miješanje bavarskih običaja i pojedinosti s tematske zabave “Superheroji” također su pridonijeli uspjehu 47. konferencije o prozorima i fasadama u Rosenheimu. U nastavku su navedeni detalji nekih predavanja.
U uvodnom predavanju „Prozori za budućnost“ prof. Sieberath je pokazao koji će tehnički, društveni i politički trendovi, između ostalog, utjecati na industriju prozora:
- Uporna potražnja za socijalnim smještajem i mala veličina zgrade zahtijevaju višenamjenske prozorske funkcije s većom zaštitom od buke.
- Zbog rastućeg nedostatka profesionalnih građevinskih materijala, primenjuju se fleksibilna rješenja što vodi ka pojednostavljivanju sustava i ugradnje, kao i obuka nekvalificiranih radnika i imigranata.
- Posljedice klimatskih promjena uzrokovanih toplinskim valovima, poplavama, tornadima ili tučom zahtijevaju novu gradnju i materijale. Konkretno, sve je veći fokus na ljetnoj toplinskoj izolaciji i uporabi kontroliranih prozora.
Mjere proglašene saveznim Zakonom o klimatskim promjenama naglašavaju Vladi da neće biti dovoljno uštediti 45 milijuna tona CO2 u građevinskom sektoru do 2030. godine. Stoga se očekuje da će se nakon izbora za Bundestag 2021. godine pooštriti zahtjevi i poboljšati amortizacija poreza kako bi se izbjeglo plaćanje milijardi u EU-u zbog neuspjelih klimatskih ciljeva.
Tehnički gledano, upotreba vakuumskog izolacijskog ostakljenja i inteligentnih kontrola povećat će se zaštita od sunca. Katastrofe s jakom kišom i poplavama prilično su česte, ali činjenica je da toplinski valovi uzrokuju deformaciju i uništavanje građevinskih elemenata tamnih boja, a prozori se mogu također oštetiti olujnom prašinom. Novonastalim zahtjevima može se jedino udovoljiti fleksibilnim, modularnim i adaptivnim sustavima.
Nove metode digitalne proizvodnje također pomažu suzbiti taj rast, posebno kada je riječ o složenosti prozora, planiranju i izvođenju radova. Za veće tvrtke to je lakše – mala i srednja poduzeća se moraju organizirati u mreže. Postupak ugradnje prozora može se pojednostaviti i poboljšati u kvalitetu montaže okvira vrata. To je potvrdilo 52% sudionika upitnika.
Profesorica Claudia Kemfert (DIW, Berlin) otvorila je svoje predavanje “Klimatske promjene: Zašto je ne učiniti ništa skuplje za nas?” s hitnom porukom da „temperature rastu brže nego što su znanstvenici očekivali.“
Nakon ove dramatične informacije, počela je prezentirati posljedice korak po korak i to u tri dimenzije: oštećenja, prilagodbe i strukturne promjene. Zdravlju prijete toplinski valovi, oluje, poplave, a nove bolesti se javljaju samo u toplijim krajevima. Poljoprivreda i šumarstvo bore se protiv smanjenih prinosa usjeva, smanjenja sigurnosti prinosa zbog povećane klimatske varijabilnosti, rizika od šumskih požara i povećane osjetljivosti vrsta drveća koja nisu prikladna za određenu lokaciju. Bioraznolikost je ugrožena smanjenjem raznolikosti vrsta.
Na energetsku industriju utječe i nedostatak hlađenja ili oštećenja elektroenergetskih mreža ledom i olujom. Sve to dovodi do eksponencijalno rastućih troškova popravka, gubitaka osiguranja ili financijske krize. Ti su troškovi mnogostruko veći od mjera zaštite klime i eksponencijalno se povećaju od 1,5 °C nadalje. Na 5 °C, ovisno o metodama proračuna, ovi iznosi su između cca 9% (Kemfert) i cca. 14% (Stern) globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP). S BDP-om od oko 84,7 bilijuna dolara (IMF), to bi bilo između 7,6 i 11,9 bilijuna američkih dolara godišnje.
Ovo je značajno više od njemačkog BDP-a koji iznosi cca 4 bilijuna dolara. Zauzvrat, 1 do 3% BDP-a moglo bi se koristiti za učinkovitu zaštitu klime, što bi osiguralo ograničenje povećanja temperature na 1,5 °C. Istovremeno, njemačko gospodarstvo moglo bi imati koristi od tehnologija za proizvodnju obnovljivih izvora energije i veću učinkovitost, jer su to budući „izvozni hitovi“.
“Zaštita klime pristupačna je i stvara bolje ekonomske mogućnosti”, kaže Kemfert. To se odnosi i na njemačku tehnologiju prozora i fasada, koja je svjetski lider, a koju je gospođa Kemfert opisala kao “dvostrukog pobjednika”. Suvremeni konstrukcijski elementi mogu smanjiti emisiju CO2 iz građevina istovremeno ih štiteći od posljedica. No, sa svakom godinom političkog oklijevanja i čekanja, te se mogućnosti gube. “Njemačka ima zaostatak modernizacije i treba joj ekološki prihvatljivija ekonomska politika”, kaže Kemfert.
Ova se inicijativa također mora snažnije podržati u građevinskom sektoru, na primjer: povećanjem obnove zgrada, poreznim olakšicama ili poticajnim programima za bolje krovove. Odvažni poduzetnici već mogu postati aktivni i uspješni.
Dominik Rau (Prognos AG) održao je još jedno važno predavanje o klimatskim promjenama pod naslovom “Energetski preokret u građevinskom sektoru – utjecaj europskog Pravilnika o budućim mjerama u Njemačkoj”. Općenito, borba protiv klimatskih promjena temelji se na dva stupa: “energetska učinkovitost” i “proizvodnja obnovljivih izvora energije.” Rau je jasno dao do znanja da trenutne mjere nisu dovoljne, čak su i mjere donešne u Parizu dovele do porasta temperature od 3,5 °C, a Njemačka još uvijek stoji iza ciljeva iz Pariza.
Iako je proizvodnja obnovljive energije na pozitivnom putu, građevinski sektor zaostaje, kao i stopa obnove, pa čak i širenje fotonaponskih elemenata stagnira. Čak ni planirani Zakon o građevinskoj energiji ne sadrži dodatno povećanje kada je riječ o energetskim potrebama. Međutim zgrade bi već trebale ispuniti KfW normu 40 za novogradnju i renoviranje radi postizanja planirane prosječne potrošnje energije od 50 kWh / (m²a) do 2050. g.
Ono što je danas neadekvatna obnova bit će “cementirano” tijekom sljedećih 30 godina jer je ciklus obnove zgrada predviđen na 40-50 godina. Osim toga, zemlje članice EU dužne su povećati kumulativne uštede energije za 0,8% godišnje između 2021. i 2030. “Zbog neposredne kazne Njemačke, koja bi mogla biti u milijardama, zahtjevi će se povećati”, rekao je Rau.
Povećavanje energetskih troškova također bi povećalo ekonomičnost toplinske energije potrebne za izolaciju. Konkretno, Rau preporučuje značajno veće cijene CO2, veće zahtjeve za postojeće i nove zgrade i zabranu grijanja na naftu i kasnije grijanja na plin, veći poticaj trgovcima koji bi koristili obnovljive generatore topline, ali i pojednostaviti proces proizvodnje.
U svom predavanju “Nova europska norma za dnevnu svjetlost DIN EN 17037 – Treba li povećati površine prozora?”, dr Jan de Boer (IBP) predstavio je učinke na prozorima, fasadama i sustavima zaštite od sunca.
U Njemačkoj norma zamjenjuje prethodnu DIN 5034 i dobar je alat za planiranje. Podržava građevinske projektante , kao i proizvođače prozora, tako da prostorije dobivaju dnevnu svjetlost što je više moguće (autonomija dnevnog svjetla). Norma sadrži pojednostavljenu metodu koja izračunava osvjetljenje koristeći koeficijente dnevne svjetlosti na referentnoj ravnini i postupak upotrebe klimatskih podataka za danu lokaciju. Dobro osvjetljenje postiže se kada je 50% prostorije osvijetljeno ET osvjetljenjem u 50% dnevne svjetlosti (4.380 h). Minimalna osvijetljenost ETM-a je 95% prostorije na 50% dnevnog vremena.
Preporuke se daju u četiri faze evaluacije. Za dnevne otvore (prozori, staklo itd.) postoji klasifikacija vertikalnih i nagnutih površina, tako da ET osvjetljenje može biti nisko (300 lk), srednje (500 lk) i visoko (750 lk). Za minimalnu osvijetljenost ETM uzimaju se vrijednosti 100/300/500 Lux-a. Dokaz daje varijabilni koeficijent dnevne svjetlosti DT, koji ovisi o klimatskim uvjetima i geografskoj širini. Ciljano osvjetljenje postavljeno je u odnosu na srednju difuznu osvjetljenost na otvorenim mjestima (Ev, d, med). U Njemačkoj je 13.900 lx. za “nisku” razinu to je 2,2% (DT = ET / Ev, d, med = 300lk / 13900lx).
Kada bismo uspoređivali, želimo naglasiti da preporuke prelaze minimalne zahtjeve iz prethodnog DIN 5034. Učinci na području prozora mogu se vidjeti samo ako su dobro ocijenjeni jer se poželjno postiže na većim površinama prozora, a ove „minimalne“ zahtjeve često je teže ispuniti.
Osim osvjetljenja (lux, lx), u procjenu su uključeni i parametri poput pogleda, sunčevog zračenja i zaštite od odsjaja. Pogled ovisi o susjednim zgradama i kutu gledanja (veličina prozora) i trebao bi sadržavati najmanje razinu krajolika. Na “visokoj” razini trebali bi biti vidljivi i nebo i zemlja. Sunčevo zračenje ovisi o položaju sunca, referentnoj ravnini i zgradi, a na slabom suncu klasificirano je kao nisko (1,5 h), srednje (3,0 h) i visoko (4 h). Utjecaj se može kontrolirati geometrijom zgrade, nadvratnika ili prozora. Veličina prozora nije uključena u procjenu.
Parametar odsjaja ovisi o dnevnom svjetlu (DGP), što se može odrediti simulacijskim programima. Preporuke su niske (0,45), srednje (0,40) i visoke (0,35). Postoji pojednostavljeni postupak koji dodjeljuje fiksnu vrijednost 0,35 DIN za vanjsko sunce, od koje se može zaštititi različitim kapcima, zavjesama i folijama. DIN EN 17037 naglašava potrebu za zaštitom od svjetlosti u slučajevima kada posebna stakla nisu dovoljna. Prvi uvod u planiranje dnevnog svjetla, koristan je i besplatan vodič koji možete preuzeti na www.initiative-tageslicht.de
Druga dva aktualna i diskutabilna sigurnosna pitanja odnosila su se na otvaranje prozora sa zaštitom od pada i upotrebe sigurnosnog stakla (TSG i LSG) u skladu s DIN 18008.
Manuel Demel (ift) uveo je praktičnu metodu ispitivanja prozora s graničnicima otvaranja u svom predavanju “Procjena zaštite od pada kod prozora s graničnicima otvaranja”. Prozori sa sigurnosnim zaprekama sve su više u središtu nadzora gradnje; graničnici otvaranja u ovom području primjene su neregulirani građevni proizvod. Razlika je u tome kada graničnik otvaranja postane sigurnosna komponenta iz „komforne komponente“ prema EN 13126-8, čija je svrha spriječiti pad ograničavanjem širine otvora. Iz tog razloga mora se uzeti u obzir cjelokupni sustav koji se sastoji od položaja okova u prozoru i spojeva vijkom.
Ispitna metoda uključuje ispitivanje klatnom s dvostrukom gumom (težina 50 kg, visina pada 900 mm), ispitivanje izdržljivosti (20.000 ciklusa sa zateznom silom od 350 N i referentnom brzinom v = 0,5 m/s), te namjerno isključenje od strane korisnika (manipulacija kao ručni napad upotrebom malih alata, slično pokušaju provale). Ova metoda ispitivanja nudi proizvođačima prozora koji su u konačnici odgovorni za sigurnost, kao i sigurnost u području nadzornih tijela uz odobrenja za pojedinačne slučajeve.
Frank Lange (VFF) i Jochen Grönegräs Bundesverband Flachglas (Savezno staklarsko udruženje) dali su preporuke o zahtjevima za uporabu sigurnosnog stakla u skladu s normom DIN 18008, kako bi trebalo tumačiti normu. To se odnosi na odjeljak 5.1.4. Ako su zbog zakonskih zahtjeva za sigurnost na cestama potrebne zaštitne mjere za ostakljivanje, to se može postići, na primjer, ograničavanjem pristupačnosti (sigurnosne ograde) ili upotrebom stakla sa sigurnim svojstvima loma. Odjeljak 37. stavak (2) Uredbe o izgradnji prototipa ili odgovarajućoj primjeni u državnom zakonu nalaže: “Staklena vrata i ostale staklene površine koje sežu do poda moraju biti označene tako da se mogu lako prepoznati. Daljnje zaštitne mjere moraju se predvidjeti za veće površine stakla, a jedan od zahtjeva je sigurnost na cestama.”
Sigurne karakteristike loma jasno su regulirane i moguće kod TSG-a prema DIN EN 12150-2 i DIN EN 14179-2, LSG prema DIN EN 14449 , dokazano ispitivanjem prema DIN EN 12600. Temeljno pitanje je interpretacija termina prometna sigurnost. Nema spora oko scenarija aplikacije u kojima posebni građevinski propisi ili smjernice daju jasne specifikacije, na primjer za školske zgrade ili radna mjesta.
Međutim, veliko područje stambene gradnje je kritično. Bez obzira na prototip § 37 Pravilnika o gradnji, svaki operator građevne zgrade također je dužan osigurati sigurnost na cestama (odgovornost prema § 823 njemačkog građanskog zakona). Cilj mora biti sprečavanje ozbiljnih ozljeda od stakla uslijed razbijanja stakla, bilo u javnom ili privatnom prostoru.
Rezultati su sadržani u preporuci za uporabu koju su izdali Bundesverband Flachglas (Savezno staklarsko udruženje), Njemačko udruženje prozora i fasada proizvođača (VFF), Udruženje stolara i Savezno udruženje metalaca. Dokument prikazuje jedan od načina na koji se sigurnost na cestama može objektivno primijeniti na staklenim površinama, a postiže se primjenom zaštitnih mjera. To može podržati koordinaciju željenih mjera zaštite s klijentom, pogotovo za neregulirani privatni i javni sektor. Srž rada naglašava rizik vodiča za procjenu, koji mora biti usaglašen s projektantom ili vlasnicima zgrada. To je iz razloga što je odluka za ili protiv dobrovoljna i ostvaruje se uporabom sigurnosnog stakla u konačnici od strane stanara određene zgrade.
ift Rosenheim
Theodor-Gietl-Straße 7-9, 83026 Rosenheim, Germany
T +49 (08031) 261 0
F +49 (08031) 261 290
info@ift-rosenheim.de
www.ift-rosenheim.de
