21. stoljeće je. I ovaj izraz koristimo kada hoćemo reći koliko smo napredovali. U svakom smislu. Ljudi odavno istražuju kozmos, donose materijal s drugih planeta i svoj put ne mjere minutama već svjetlosnim godinama. Prijevozna sredstva su postala brža, brzo živimo, brzo trošimo, brzo se liječimo, brzo napredujemo. Koristimo znanje da bismo sebi olakšali i upravo to „olakšanje” je glavni zajtjev stoljeća u kojem egzistiramo. Sve što ljudi izmisle ili unapređuju radi se upravo zbog toga. Samo pomislite koliko stvari obavite u tijeku samo jednog radnog dana. Samo vaš mikrokozmos ispunjen je obvezama i samo u tijeku jednog dana imate planer ispunjen od ujutro pa do vremena kada odlazite na počinak.
Ono što smo samo prije deset godina smatrali inovacijom sada je „stara vijest”. Samo prije nekoliko desetljeća niste mogli zamisliti da ćete ući u automobil, a on će vas upozoriti da niste vezali pojas, da je klizav put ili kada krenete s parkinga da ste blizu drugog vozila ili objekta u koji ćete, ako ne stanete, udariti. Telefoni, čak i mobilni, su bili nešto na što se možete javiti sugovorniku i eventualno mu poslati poruku, dok vam danas ništa drugo ne treba za posao.
Drvo je poznato po toplini, bilo da je na podu, kao dio namještaja ili stolarije. Ipak, vremenski utjecaji ga, upravo zbog te prirodnosti, i ne štede baš kao neke druge materijale. Aluminij je najčvršći i može nositi velike staklene površine na sebi, bez bojazni da će se izgubiti elegantan izgled. PVC-U koji je najzastupljeniji u domovima, upravo odgovara svojoj namjeni.
Energetski je učinkovit, lak za održavanje i odolijeva vremenskim utjecajima, koje drvo ne može izdržati. Ne smijemo zaboraviti na kombinaciju aluminija i drva, koja je posljednja riječ tehnike i upravo je smišljena da aluminiju doda toplinu, a drvu postojanost.
Prozor ipak čini do 80 % posto staklene površine, pa je staklo također bitna garancija energetske učinkovitosti, iako se prozorska površina može sastojati i iz plastike. Staklo ili plastika mogu biti prozirni, obojeni, prevučeni folijom ili premazom, laminirani, reljefni ili tamni. Prozirna stakla provode više od 80% upadne sunčeve radijacije i više od 75% vidljive svjetlosti.
Na nisku vrijednost koeficijenta prijenosa prolaza topline utječe: debljina i broj međuprostora, vrsta plina koji ispunjava međuprostor i vrsta i debljina stakla. Ostakljena jedinica može imati jedno ili više stakala. Koeficijent prijenosa prolaza topline na staklima se smanjuje ugradnjom dvostrukih i trostrukih stakala, čiji su među prostori obrubljeni distancerom koji je ispunjen apsorberom vlage. Preporučuje se da ovaj međuprostor između stakala bude minimalne širine 12 mm. On može biti ispunjen zrakom ili inertnim plinom (argonom, ksenonom ili kriptonom) koji djeluje kao toplinski izolator. Ovakav paket stakala se zove „IZO” staklo.
Prozor čine i venecijaneri, rolete i popratni materijal koji doprinosi i udobnosti kada treba prigušiti svjetlo i smanji toplinu u ljetnom periodu, kao i energetskoj efikasnosti kada doprinosi toplini prostora. Danas, automatizacijom, svi ovi elementi prozora, postaju „pritisak na dugme”, programiran aplikacijom na naš mobilni telefon ili jednostavnom postavkom senzora ili panela. Kao mala sam se divila svim tim luksuznim objektima u holivudskim filmovima u kojima glumac ulazi u svoj dom, a pale se svjetla, spuštaju rolete i uključuje omiljeni tv program.
Uložite danas, da sutra zaista živite bolje. Stručnjaci su uložili veliki trud da vi živite bolje. Iskoristite to na najbolji mogući način. Neophodno je postaviti kvalitetne prozore. Prozore morate staviti, neka oni onda budu kvalitetni. To se ne radi svaki dan, čak ni svake godine, a budete li pametni i uložite danas u „pametne” uređaje, imat ćete koristi u dugom vremenskom periodu. Čak ni svako desetljeće.
Iskoristite ono što vam je dano, više ne morate biti milijarder iz holivudskih filmova da biste sebi i svojima omogućili lagodniji život. Kuća je prvenstveno dom, ima dušu, srce i može biti „pametnija” nego što mislite.
