Svjedoci smo koliko je suvremena arhitektura previše uniformna, jednolična i nehumana. Urbani krajolik je beživotan i sve manje ispunjava ljudske potrebe. Zbog toga je važno vratiti se arhitekturi koja poštuje duh mjesta, uklapa se u prirodni ambijent i vraća mogućnost povezivanja čovjeka i prirode.
Tijekom razvoja novih urbanih cjelina, posljednjih desetljeća čovjek se sve više vodi idejom stvaranja što veće iskorištenosti raspoloživog prostora za izgradnju. Zelenilo i drveće postali su nepoželjni ili zapostavljeni elementi u urbanim sredinama.
Nažalost, ovakav pristup doveo nas je do pojave ubrzanih klimatskih promjena, stvaranja toplinskih otoka u gradovima što je izravno prouzrokovano dominacijom betona.
Stoga još jednom skrećemo pozornost na činjenicu da je ravnoteža između prirode i arhitekture ozbiljno narušena i kolko je važno da se ponovno uspostavi harmonizacija s prirodnim okruženjem.
Zato su sve više prisutna nova razmatranja i pristupi u realizaciji i rekonstrukciji suvremenog urbanog okruženja. Zato predstavljamo nekoliko zanimljivih i interesantnih arhitektonskih koncepata i ideja u kojima je uspostavljen sklad između prirode i arhitekture.
Jan van Galenstraat, Amsterdam
Jedno malo multikulturno naselje, Jan van Galenstraat u Amsterdamu, je potpuno iskoristilo potencijal prirode i učinilo je dostupnom za svoje građane.
Gradski okrug želio je ojačati lokalnu zajednicu, a pritom i zaposliti ljude.
Sportplaza Mercator
Zgradu Sportplaza Mercator projektirala je arhitektonska tvrtka VenhoevenCS, koja je imala cilj što bolje uklopiti zgradu u okruženje – u park. Zadatak je stopiti zgradu s prirodom, što zelenija i oku privlačnija.
Naravno, sve su to uspjeli postići. Projektirali su objekt površine 7.100 m² koji je zamišljen kao mali grad unutar jednog velikog grada tj. objekta. U njemu se mogu naći bazeni, dvorane za fitnes, dvorane za aerobik, sauna, dvorane za proslave, kafići, restorani, prostori namijenjeni djeci.
Najzanimjivije je da su fasada i krov prekriveni zelenilom i, ako promatrate objekt iz daljine, stječete dojam da je zgrada tvrđava koja štiti ulazak u grad. Dobro uklopljeni prozori na krovu i fasadi ispunjavaju objekt dnevnom svjetlošću.
Zeleni zid u Kaliforniji
Svima je poznato da su gradske garaže mjesto sivila, betona i da zauzimaju puno prostora. Tako je bilo i s jednom garažom u Kaliforniji, koja sada, zahvaljujući kompaniji Seasons Natural Engineering ima jedan od najvećih zelenih zidova u SAD koji je površine oko 4.000 četvornih metara s posađenih oko 40 različitih vrsta biljaka.
Ova tvrtka razvila je specijalnu tkaninu za sadnju biljaka u okomitom položaju koja je izrađena od potpuno recikliranih sintetičkih vlakana. Na taj način je eliminirano truljenje, i potiče se pravilan razvoj biljaka i dotok vode.
School of Art, Design and Media, Singapur
School of Art, Design and Media оd 215.000 m2 је fakultet umjetnosti u Singapuru. Među osnovnim prostorijama koji svaki fakultet ima, objekt je opremljen muzejskim osvjetljenjem i automatizacijom klime za sigurno predstavljanje osjetljivih i vrijednih umjetničkih djela. Galerija zadovoljava današnje visoke međunarodne muzejske standarde i organizira interesantne izložbe.
Zgrada je visine od 2 do 5 katova, a najviše je odlikuje nevjerojatna konstrukcija zelenog krova koji se spušta pod kutem od 45 stupnjeva. Krov je formiran od dva nagiba polukružnog oblika, spojeni s trećim manjim lukom i prekriven je travom. Pristup krovu omogućen je putem stepenica koje se nalaze duž ruba krova. Zgrada je dizajnirana tako da se uklopi u okruženje kampusa, a staklena fasada pruža vizualnu povezanost s okolnim pejzažom.
Kako bi krov bio ekološki ekonomičniji, materijal koji se nalazi ispod trave je drobljena vulkanska stijena, plavac i oprani pijesak koji dopušta pravilno zadržavanje vlage i održavanje temperature samog krova.
Kroz ove zanimljive primjere vidimo da spoj arhitekture i prirode može doprinijeti kvaliteti urbanog okruženja i novom zbližavanju čovjeka i prirode.
