Rast gradova se u odnosu na prošla desetljeća i stoljeća eksponencijalno ubrzao, a procesi i smjerovi rasta postali su nepredvidivi. Mnoge gradske sredine više nisu u stanju prostorno planiranje dovesti u stanje praćenja dinamike bujanja, te se tek mjestimično uspijevaju postaviti mjere za sanaciju, dok o predviđanju problema i planiranju više nema govora. No, grad Beč takve pojave pokušava rješavati pokretanjem mehanizama stambenih politika o kojima se govorilo na stručnom skupu “Stanovanje: pokus kao fokus”, na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, u organizaciji Hrvatske komora arhitekata (HKA).
Pet predavača, ujedno i aktera suvremenih stambenih politika grada Beča, svojim su primjerima zaokružili tezu o Beču kao jednom od vodećih gradova po pitanju kvalitete života. A kako tamo funkcionira stambena gradnja, približila je u teorijskom dijelu predavanja arhitektica Nicole Büchl, koja djeluje u Bečkom stambenom fondu (Wohnfonds Wien) u sektoru za stanogradnju i obnovu grada.
Na to da Beč godinama po pitanju stanovanja zauzima jedno od vodećih mjesta u svijetu, sigurno utječu usmjerenja koja su trasirana u davnim desetljećima socijalne stanogradnje, istaknuto je na skupu. I sada Beč odlučno traži nove puteve i usmjerenja, kako bi se stanovnicima Beča omogućilo dostojanstveno i kvalitetno stambeno kruženje. Danas više od 60% populacije živi u zgradama poticane stanogradnje. Sam grad je vlasnik oko 220.000 stanova, čineći ga tako najvećim vlasnikom nekretnina u Europi, dok je preko 200.000 stanova u vlasništvu i upravljanju privatnih tvrtki, koje su gradili po programu poticane stanogradnje.
Bečke nove stambene politike komentirao je i austrijski urbani planer i urbanist Roland Krebs iz arhitektonskog ureda Superwien, kojemu su predmet razmatranja novi centri i urbana razvojna područja Beča. Krebs razvija strateške akcijske planove za gradove koji se moraju uhvatiti u koštac s urbanim rastom. “Ključ za održivu revitalizaciju gradskih četvrti čine zone prizemlja. U novim velikim planerskim zahvatima, kao što su zone kolodvora i Hausfeld, testirani su novi koncepti koji trebaju značajno poboljšati životne standarde u novim područjima. Novi smjer urbanog razvoja Beča, ali i drugih svjetskih gradova, temelji se na koordiniranom pristupu planiranja, koji bi trebao trasirati novi smjer pragmatičnog urbanizma.”, istaknuo je.
Možda vaszanima
Među sudionicima stručnog skupa bili su i Bernd Vlay iz arhitektonskog ureda Studio Vlay Streeruwitz, čiji je fokus rada u zadnjih 5 godina urbani dizajn u dijalogu sa sveobuhvatnim područjem stanovanja, te Katharina Bayer iz „eins zu eins Architektur“ ureda, kojem je stanovanje također u fokusu rada. Ono se manifestira u različitim mjerilima – od urbanističkog planiranja preko projektiranja do izvedbe. „Stanovanje gradu daje socijalni i urbanistički pečat, i svojevrsni je zglob između čovjeka i grada. Grad treba planirati kooperativno i participativno, u što trebaju biti uključeni grupe investitora i izvođača.“, naglasila je Katharina Bayer. Stručni skup je zatvoren izlaganjem Saše Bradića, suosnivača arhitektonske tvrtke NMPB koja je specijalizirana za projekte stambenih i javnih zgrada, kao što su škole, sveučilišni objekti i uredske zgrade. „Grad Beč je poznat po tome da ima kvalitetnu stambenu politiku. Oko 60% stanova se iznajmljuje i ti stanovi su većinom u vlasništvu grada, a s time se kontrolira cijena i kvaliteta stanovanja. Kako grad već ima ekonomski pritisak na stanogradnju i cijene, pokušava se različitim modelima boriti protiv toga, što i uspijeva. Istaknuo bih primjer jednog velikog novog grada koji se gradi u Beču – Seestadt Aspern, te projekt Gemeindewohnungen Neu s čijim su modelima stvoreni dobri stanovi, odnosno dobra kvaliteta života za pristupačnu cijenu za stanovnike.“, zaključio je Bradić.
Osim stručnog skupa „Stanovanje: pokus kao fokus“, posjetitelji su mogli vidjeti i izložbu „Vienna model” koja je svoj put po svijetu započela 2013. u New Yorku, u austrijskom kulturnom forumu arhitekta Raimunda Abrahama. Autori izložbe su Wolfgang Förster i Bill Menking, urednik časopisa The Architect’s newspaper.
Predsjednica HKA, dipl. ing. arh. Željka Jurković, s dekanom Arhitektonskog fakulteta, prof. dr. sc. Krunoslavom Šmitom i državnim tajnikom mr. sc. Željkom Uhlirom, otvorila je izložbu istaknuvši kako je kvaliteta stambene arhitekture u fokusu interesa Komore kao strukovne organizacije.
Izložba je podijeljena u deset poglavlja koja opisuju zasebne aspekte bečkog stambenog programa, kao što su ekologija, socijalna izmiješanost, raznovrsnost i mnoge druge.
Beč je razvio brojne inovativne alate da postigne ono što je prezentirano u ovoj izložbi. Jedan od njih je osnutak Bečkog stambenog fonda koji kupuje i priređuje zemljišta za novu poticanu stanogradnju u cilju sprječavanja špekulacije zemljištima, a drugi je provođenje tzv. investitorskih natječaja, koji polaze iz sustava “četiri stupa”. To znači da investitori s cijelim svojim timom suradnika i stručnjaka, koji uključuju arhitekte, krajobrazne arhitekte, sociologe, ekologe i ekonomiste, prezentiraju svoj projekt gradu. Zatim interdisciplinaran ocjenjivački sud neovisnih stručnjaka evaluira svaki projekt prema četiri kriterija: socijalna održivost, arhitekture, ekologija i ekonomičnost, a svaki “stup” se tretira jednako. Najbolji projekti dobivaju zemljište i poticaje za izgradnju.
