Pod motom Promjenjivi svijet prozora održani su 52. ift Rosenheim Dani prozora u periodu od 8. i 9. listopada 2025, koji su informirali o velikim izazovima, ali i prilikama za industriju prozora i fasada koje proizlaze iz konteksta klimatskih promjena, demografije, političkih kriza, rastućih troškova gradnje, nestašice stanova i umjetne inteligencije.
U svom uvodnom predavanju prof. dr inž. Winfried Heusler, ravnatelj instituta ift Rosenheim, vrlo je dojmljivo pokazao koliko će ozbiljne i snažne biti te promjene.
Zajedničko obilježje mnogih predavanja bilo je slovo „R“, koje označava devet aspekata kružnog gospodarstva (Reuse, Remanufacture, Recycling itd.).
Sudionici su dobili konkretne prijedloge rješenja i praktične savjete kako se mogu savladati nadolazeći izazovi. Time su Rosenheim Dani prozora za proizvođače, pružatelje sustava i dobavljače ponovno bili nezaobilazan izvor poticaja za strateško usmjeravanje i operativnu optimizaciju vlastitih poduzeća.
Nakon uvodnih riječi od strane dr Jochena Peichla (glavni direktor) i Oskara Andersa (član uprave instituta), te pozdravnih riječi gradonačelnika Rosenheim-a Andreasa Märza, ravnatelja instituta prof. dr inž. Winfried Heusler u svom je predavanju „Svijet u preokretu – posljedice za industriju prozora i fasada“ odmah prešao na detalje. Pokazao je koliko su raznolike i sveobuhvatne promjene, te kako se promijenjeni ekološki, demografski, geopolitički i tehnološki okvirni uvjeti međusobno isprepliću i utječu jedni na druge.
Iako regulatorne odredbe EU Green Deala donekle su ublažene novim „omnibus postupkom“, no ipak će postupno stupiti na snagu.
Primjerice, financijski sektor već sada kažnjava financiranje nekretnina bez procjene održivosti lošijim uvjetima, a nova Uredba o građevinskim proizvodima uvest će održivost kao središnji zahtjev uz obvezne dokaze. Značenje devet „R“ ključno je za prijelaz na kružno gospodarstvo. Aspekti koji potiču dulje korištenje (Repair, Refurbish i Remanufacture) te ponovnu upotrebu (Reuse) bit će „nagrađeni“ – dok će se Recikliranje i Spaljivanje „kažnjavati“. Ti se aspekti ubuduće moraju uzeti u obzir već u fazi konstrukcije – inače konkurentni građevinski proizvodi više neće biti mogući.
Serijska i modularna gradnja najbolje će ostvariti održivu i digitalnu transformaciju zahvaljujući prikupljanju i korištenju digitalnih podataka te optimiziranoj automatizaciji. Rezultat su bolja kvaliteta i veća produktivnost.
Uz to, sve izraženije posljedice klimatskih promjena i s njima povezana klimatska otpornost moraju se promatrati kao strateški imperativ, zbog čega građevinski proizvodi moraju postati „otporni na klimu“.
Opisujući sebe kao „nepopravljivog optimista“, profesor Heusler ponudio je „ekosustavu“ industrije prozora i fasada, koji uključuje proizvođače, dobavljače sustava, strateške i praktične preporuke o tome kako uspješno upravljati transformacijom.
To se može postići ili kroz povoljne, standardizirane proizvode, ili kroz razlikovne karakteristike koje investitori konkretno traže.
Pozvao je struku da transformaciju shvati kao evoluciju, a ne revoluciju. Pravovremenim prilagodbama i razvojem konstrukcija pogodnih za kružno gospodarstvo može se uspješno započeti ulazak u cirkularnu građevinsku industriju – inače prijeti disruptivan razvoj koji poznaje malo pobjednika, ali mnogo gubitnika.
Sličnu je procjenu iznio i Roland Sitzberger (Porsche Consulting), naglasivši koliko se temeljno moraju (i morat će) promijeniti lanci dodatne vrijednosti u graditeljstvu kako bi se uz veću produktivnost moglo zadržati tržišno mjesto.
Opisao je kako će rastući troškovi materijala i energije, nedostatak kvalificirane radne snage, stambena kriza i zaostatak u investicijama prisiliti građevinski sektor na nužne promjene.
Potreba za novim, na klijenta usmjerenim lancem vrijednosti potkrijepljena je primjerima inovativnih poslovnih modela te mogućnostima modularizacije i industrijalizacije.
Tvrtke sada moraju mijenjati svoje procese i ulagati u digitalna rješenja kako bi povećala učinkovitost i produktivnost. Zato bi mala i srednja poduzeća trebala razvijati i koristiti partnerske suradnje.
U svom završnom plenarnom predavanju u srijedu navečer, prof. dr Manfred Fischedick (Wuppertal Institut) u izlaganju „Zemlja za sve – Krenimo prema budućnosti za sve“ snažno je pozvao na održiviji gospodarski pristup, kako bi se još uvijek mogli spriječiti prijeteći učinci klimatskih promjena i oštećenih ekosustava, pritom je upozorio i na rastuće temperature, te ekstremne vremenske pojave u Njemačkoj.
Naglasio je, međutim, da politička i tehnička rješenja već postoje, te da industrija prozora ima važnu ulogu u energetskoj obnovi postojećeg fonda zgrada te u preobrazbi prema klimatskoj neutralnosti i kružnom gospodarstvu.
Uz ograničavanje klimatskih promjena, potrebno je također uzeti u obzir planetarne granice (upotrebu sirovina i ekosustava), kao i društvene nejednakosti koje prate transformaciju.
Fischedick je zaključio pozivom na zajednički rad na rješenjima, kako bi se postigli zacrtani klimatski ciljevi i izgradila održiva budućnost za sve.
Plenarno predavanje u četvrtak u podne održao je prof. Christian Niemöller (SMNG Rechtsanwaltsgesellschaft), koji je pružio ažuriran, stručan i dinamičan pregled aktualnih pravnih pitanja i presuda.
Prvi dio njegovog predavanja bavio se Zakonom o jačanju pravosudnih sjedišta (Justizstandort-Stärkungsgesetz), koji je gotovo neprimjetno stupio na snagu 1. travnja 2025.
Cilj zakona jest omogućiti brzo i jednostavno rješavanje gospodarsko-pravnih sporova, i to čak na engleskom jeziku – što je posebno zanimljivo za međunarodne projekte. Pritom valja obratiti pozornost na neke zamke: primjerice, da se nadležnost suda može slobodno odabrati, te da se vođenje postupka na engleskom jeziku smatra prešutno dogovorenim ako se tuženik u svom odgovoru na tužbu „bez prigovora“ upusti u korištenje engleskog jezika.
Praktično relevantni savjeti bili su Niemöllerova tumačenja aktualnih sudskih odluka:
- Kod trgovačkih potvrda narudžbe, primatelj mora odmah prigovoriti ako ne prihvaća njihov sadržaj (BGH, odluka od 07. 08. 2024; IBR 2025, 3).
- To slično vrijedi i za neprigovoreno prihvaćanje zapisnika s gradilišta, koje se u protivnom tumači kao pristanak na njegov sadržaj – čak i ako je predstavnik primatelja postupao bez punomoći, primjerice voditelj gradilišta ili montaže (BGH, odluka od 04. 12. 2024; IBR 2025, 393).
- Uobičajena praksa upućivanja na opće uvjete poslovanja (AGB) koji su dostupni samo online, prema novoj sudskoj praksi, nevažeća je zbog kršenja načela transparentnosti (BGH, presuda od 10. 07. 2025).
- Još jedan važan naputak odnosio se na raskid VOB/B ugovora od strane naručitelja ako se ne poštuju rokovi izvođenja. U tom se slučaju povećanje broja radnika uz rok od tri radna dana smatra primjerenom mjerom (BGH, odluka od 29. 01. 2025; IBR 2025, 398).
Središnje teme održivosti i digitalizacije obrađene su detaljno u nizu stručnih predavanja.
U tematskom bloku „Održivost i otpornost“, Norbert Sack (ift) izvijestio je o tekućem projektu istraživanja i razvoja koji razvija rješenja i strategije za industriju prozora i fasada na putu prema kružnom gospodarstvu, što je politički i zakonski sve više zahtijevano.
Prof. dr Martin Teich (Visoka škola München) govorio je na sličan način o održivijem postupanju s ravnim staklom (MIG). Na primjeru ponovne i daljnje upotrebe ravnog stakla iz postojećih zgrada, pokazao je što se konkretno krije iza pojmova „ReUse, ReFurbish i ReManufacture“.
Prof. dr Alexander Stolz (Fraunhofer EMI, Sveučilište Freiburg) nadopunio je izlaganje primjerom šteta od poplava, pokazujući kako se putem posebnog softverskog alata može izračunati ekonomska isplativost klimatski sigurnih građevinskih proizvoda, te ih na taj način bolje predstaviti investitorima i naručiteljima. Za prilagodbu podataka njemačkim građevinskim uvjetima potrebno je, međutim, još dodatnog rada.
Tematski blok „Digitalizacija u građevinskoj industriji“ bavio se jednim od ključnih područja koje pred projektante, investitore i proizvođače postavlja velike izazove. Thomas Kirmayr (Fraunhofer-Allianz Bau) objasnio je kako treba razvijati digitalni „građevinski ekosustav“ i kako se moraju strukturirati podaci.
Upozorio je da još nije vrijeme za „stihijsko“ prikupljanje podataka, već da treba pričekati razvoj potrebnih podatkovnih struktura.
Bez jasnih smjernica za jedinstvenu strukturu potrebnih podataka, interoperabilnost (nesmetana razmjena podataka) među različitim sudionicima u industriji, kao i digitalna transformacija, neće biti moguća.
Kirmayr je zatim predstavio kako se taj digitalni građevinski ekosustav razvija kroz različite projekte istraživanja i razvoja (GAIA-X, Construct-X i dr.).
Međutim, nužne su jasne smjernice kroz norme i zakone, standardizacija procesa, centralno pohranjivanje i ažuriranje izvornih podataka (npr. tehničkih svojstava proizvoda) umjesto brojnih kopija na različitim mjestima, te osposobljavanje svih sudionika.
Posebno se mala i srednja poduzeća moraju dodatno podržati kako bi razvila potrebne digitalne kompetencije.
Poduzeća u građevinskom sektoru zatim bi trebala aktivno koristiti digitalne podatke i alate kako bi postala učinkovitija i održivija.
Na sličan način argumentirao je i Michael Breckl-Stock (ift Rosenheim), koji je dao prvi uvid u „Digitalnu putovnicu proizvoda“ (DPP) opisan u Poglavlju X Uredbe o građevinskim proizvodima.
Podaci o karakteristikama proizvoda moraju biti strojno čitljivi i međusobno interoperabilni – dakle više od obične PDF datoteke. Procjenjuje se da će se raditi o oko 300 podataka, koji se temelje na deklaraciji o svojstvima i sukladnosti, informacijama o proizvodu, sigurnosnim napomenama, te tehničkoj dokumentaciji (održavanje, montaža itd.), kao i na relevantnim podacima iz drugih EU uredbi (npr. kemijske uredbe REACH).
Podaci bi trebali biti dostupni najmanje 25 godina svim sudionicima gradnje, investitorima i vlasnicima, te moraju biti povezani s proizvodom (npr. putem QR koda).
Europska komisija planira 2027. godine, putem „delegiranog akta“, odrediti sve pojedinosti i potom uspostaviti središnju bazu podataka. Izvješća o već dostupnim DPP-ovima stoga su pogrešna, jer se najčešće odnose na DPP-ove prema pravilima Uredbe o ekološkom dizajnu (Ecodesign), koja ne vrijedi za građevinske proizvode.
ift Rosenheim sudjeluje u razvojnim procesima i pobrinut će se da potreban angažman njihovih klijenata bude što manji.
Tematski blok „Uredba o građevinskim proizvodima i tržište“ jasno je pokazao da će i nove uredbe (BauPVO), norme, zakoni i poticajni programi donijeti nove zahtjeve vezane uz održivost.
Prof. Jörn P. Lass (ift Rosenheim) predstavio je glavne promjene nove Uredbe o građevinskim proizvodima (BauPVO), koja je stupila na snagu 7. siječnja 2025, a cilj joj je poboljšati promicanje održivosti i digitalizacije u građevinskom sektoru. Uz dosadašnjih sedam zahtjeva, sada se kao osmi dodaje održivost.
Značajne promjene proizlaze i u procjeni sukladnosti (AVCP sustav 3), gdje će se izjava o svojstvima i izjava o sukladnosti objediniti, a utjecaji na okoliš procjenjivat će se tijekom cijelog životnog ciklusa proizvoda. Konkretni detalji provedbe bit će zatim uređeni pojedinačnim proizvodnim normama. Prioritet imaju norme za unutarnja i vanjska vrata, prozore, tende i sustave zasjenjivanja.
Staklo i fasade trenutno se još smatraju manje prioritetnima, ali bi se trebale razvijati paralelno s navedenim normama u okviru „Fast Track“ postupka.
Za prozore i vanjska vrata planira se integracija zahtjeva iz normi EN 16034 (zaštita od požara i dima) te EN 16361 (automatska vrata).
ift Rosenheim će se zalagati za zadržavanje provjerenih rješenja, primjerice tehničke dokaze za obitelji proizvoda umjesto deklariranja svakog pojedinog elementa.
„Vijesti iz Berlina“ koje su predstavili Frank Lange (Udruga prozora i fasada – VFF) i Jochen Grönegräs (Savezno udruženje za ravno staklo – BF) ponovno su izazvale veliko zanimanje, jer pravila i fondovi za novogradnju i obnovu izravno utječu na poslovne izglede poduzeća.
Analiza tržišta dviju udruga jasno je pokazala da tržište obnove, s udjelom od oko 68%, ima najveći tržišni udio i ostalo je relativno stabilno, dok je tržište novogradnje znatno palo.
Oporavak se očekuje tek 2026. godine, kada bi trebali stupiti na snagu već odobreni poticaji. Važno je dugoročno planirati dovoljno sredstava kako bi se osigurala stabilna i pouzdana potpora.
Trenutačna studija Prognos pod nazivom „Procjena učinka političkih instrumenata za energetsku obnovu zgrada i novogradnju“ vrlo jasno pokazuje moguće pozitivne učinke za poticanje tržišta stanogradnje, aktiviranje privatnih ulaganja, smanjenje emisija stakleničkih plinova (THG) te stvaranje dodatnog stambenog prostora – i to čak uz povećanje poreznih prihoda!
Za obnovu postojećih zgrada, studija je ispitala poboljšane subvencije za Savezni zakon o gradnji (BEG), porezne odbitke (posebno za naslijeđene nekretnine) i posebnu amortizacijsku naknadu za najlošije zgrade (WPB).
Za novogradnju su analizirani učinci potpore za odobrene zgrade prema standardu EH55, podređeni krediti s povoljnim kamatama te smanjenje poreza na promet nekretnina za vlasnike koji sami koriste nekretninu.
S tim će snažnim argumentima udruge sada intenzivno tražiti od političkih donositelja odluka poboljšanje poticajnih programa. Uz to su predstavljene i vrijedne informacije iz prakse.
U tematskom bloku „Fasada i arhitektura“ predstavljen je zanimljiv fasadni projekt novogradnje „Translational Science Center (TSC)“, koji farmaceutska tvrtka Merck gradi za 500 zaposlenika kao integriranu, fleksibilno upotrebljivu i „zelenu“ laboratorijsku zgradu.
Izazov je bio u integraciji s postojećim objektima, optimizaciji radnih procesa kroz arhitektonska rješenja koja podržavaju „rad s razumijevanjem“ te u održivom opskrbljivanju energijom pomoću fotonaponskih sustava i geotermalne energije.
Dana Bilek (Hammeskrause Architekten) pružila je zanimljiv uvid u arhitektonski koncept i simulacije optimizacije parametara zgrade pomoću softvera DIVA i Grasshopper.
Martin Drexler (Schindler Fenster + Fassaden) opisao je praktične izazove s kojima se suočio izvođač fasada prilikom izrade 7200 m² drveno-aluminijske fasade s oko 50% otvorenih površina, te pokazao kako se ambiciozna arhitektura može izvesti stručno, u skladu s normama i ekonomski isplativo.
Heribert Ley (SUNOVATION) nadopunio je izlaganje objašnjenjem zahtjeva za fotonaponske elemente postavljene ispred fasade.
U tematskom bloku „Međunarodno“, Tal Rabinovitch (Shellcon, Aluminium Construction Group) pružio je zanimljiv uvid u kreativnu upotrebu bambusa kao materijala za fasade.
Hubert Lagier (CSTB) predstavio je insajderske informacije o izazovnom francuskom tržištu, pojasnio detalje potrebnih ispitivanja i certifikacija te pokazao kako se oni razlikuju od njemačkih i europskih propisa.
Tematski blok „ift praksa“ bio je posvećen vrlo praktičnim pitanjima. Felix Fischbacher (ift Rosenheim) detaljno je objasnio česte i skupe pogreške pri montaži prozora te pokazao kako se one mogu izbjeći profesionalnim planiranjem i izvođenjem. U tu je svrhu predstavio niz tipičnih nedostataka i odgovarajućih rješenja.
Bernd Saß (ift Rosenheim) izložio je rezultate aktualnog istraživačkog projekta, koji može olakšati akustičku procjenu kritičnih situacija ugradnje prozora.
U četvrtak poslijepodne sudionici su imali priliku zaviriti u svakodnevni rad ift Tehnološkog centra, laboratoriju za građevinsku akustiku i fasade „Am Oberfeld“ te glavnog sjedišta u Rosenheim-u.
Time su Rosenheim Dani prozora ponovno dokazali svoju važnost kao nezaobilazan izvor poticaja za proizvođače, davatelje sustava i dobavljače, pomažući im u strateškom usmjeravanju i operativnoj optimizaciji vlastitog poslovanja.
Uz predavanja, bilo je dovoljno vremena za međusobnu razmjenu iskustava te za razgovore s ift stručnjacima.
Tradicionalni vrhunac bio je, naravno, popularni bavarski svečani večernji program s ovogodišnjom tematskom zabavom „Bella Italia“ u srijedu navečer.
Svi koji su zainteresirani za PDF datoteke prezentacija mogu se javiti putem e-pošte na marketing@ift-rosenheim.de.
ift Rosenheim Hrvatska
Ulica Huga Badalića 23
Hrvatska – 10000 Zagreb
T. +385 1 6147 378
komac@ift-hrvatska.com
seretin@ift-hrvatska.com
jakovac@ift-hrvatska.com
turk@ift-hrvatska.com
www.ift-hrvatska.com
