Intervju s RA prof. Christianom Niemöllerom i RAin Ninom Harr kao stručnjakinjom za građevinsko pravo te Michaelom Breckl-Stockom kao stručnjakom za građevinske dokaze i certifikate
Uredba o građevinskim proizvodima (BauPVO) je objavljena u prosincu 2024. godine, no u velikoj većini može se primjenjivati tek u kombinaciji s ažuriranim i usklađenim normama za proizvode. Iako će to trajati neko vrijeme, preporučuje se detaljno upoznavanje s značajnim promjenama kako bi se pravovremeno pripremili na posljedice za strategiju i operativne procese unutar tvrtke. Stoga su odvjetnici prof. Christian Niemöller, odvjetnica Nina Harr i Michael Breckl-Stock, kao stručnjaci za građevinsko pravo i povezane dokaze, ispitivanja i certifikate, odgovorili na najvažnija pitanja. Time ift Rosenheim i SMNG žele donijeti jasnoću i pouzdanost u tekuću raspravu.
ift Rosenheim će intenzivno pratiti daljnji razvoj situacije i izvještavati. Do stupanja na snagu BauPVO u vezi s ažuriranom normom proizvoda, obimni komentari na normu proizvoda DIN EN 14351-1 za prozore i vanjska vrata te za trenutnu BauPVO idealan su praktični vodič za sva pravna, tehnička i normativna pitanja.
Zašto je BauPVO 2011 revidiran?
Prof. Christian Niemöller (SMNG): Razlozi u razmatranju za BauPVO 2024 pokazuju da su pravni okviri u nekim područjima smatrani „nedovoljno učinkovitim“, odnosno nedovoljno razvijenima. Osobito su se kao nedostatni pokazali propisi vezani za razvoj normi i nadzor tržišta. Europska komisija također je bila primorana uskladiti pravne obveze gospodarskih subjekata s drugim EU propisima i u tom procesu proširiti krug tih subjekata i područje primjene, na primjer na korištene građevinske proizvode ili digitalne komponente. Na taj način osobito bi trebalo ojačati održivost i ekološke kriterije, te potaknuti digitalizaciju građevinskog sektora.
Je li bila potrebna revizija s Vašeg stajališta?
Michael Breckl-Stock: Većina sudionika u građevinskoj industriji sigurno bi voljela manja poboljšanja – BauPVO 2024 obuhvaća gotovo 30 članaka više nego originalna BauPVO 2011. Međutim, opsežna savjetovanja koja su prethodila reviziji pokazuju da Europska komisija ima drugačiji pristup.
Nadopunjavanjem novih svojstava i prilagodbom na predstojeće izazove u građevinskom sektoru vezane uz klimatske promjene, otpornost na klimu i digitalizaciju, revizija ima opravdanje.
Je li novo pravilo za građevinsku industriju još uvijek razumljivo, jer je mnogo opširnije od „starog“?
Nina Harr (SMNG): Osobno imam neke sumnje, iako opširniji tekst treba biti rezultat želje za jasnijim i preciznijim reguliranjem građevinsko-pravnih aspekata. Prihvaćanje pravila također ovisi o tome koliko se korisnici brzo snalaze i mogu prepoznati svoje obveze. Spremnost da se upoznamo s „novim“ zahtjevima opada automatski kad se gospodarske subjekte „preopterećuje“ prekomjernim obvezama, iako to može biti iz dobrih namjera ili s ciljem postizanja hvale vrijednih ciljeva. Ipak, građevinska industrija mora raditi s trenutnim izdanjem, a ift Rosenheim i SMNG podržat će primjenu kroz praktične informativne ponude.
Primjenjuju li se svi propisi nove BauPVO odmah od 7. 1. 2025. ili postoji prijelazni rok?
Prof. Christian Niemöller (SMNG): Za stupanje na snagu postoje vremenske „faze“. Članci koji se odnose na razvoj usklađenih normi i zahtjeva za proizvode primjenjuju se već od 7. 1. 2025. Ostali propisi primjenjuju se od 8. 1. 2026; do tada bi državne vlasti trebale stvoriti uvjete za praktičnu primjenu. To se posebno odnosi na propise o digitalnoj iskaznici proizvoda. Također postoji iznimka u vezi s sankcijama, koje moraju biti uređene od strane država članica, a taj zahtjev mora biti ispunjen do 8. 1. 2027.
Što proizvođači prozora i vrata trebaju već sada uzeti u obzir?
Michael Breckl-Stock: Za građevinske proizvode i njihove proizvođače nova BauPVO postaje obvezujuća čim postoji ažurirana i usklađena norma proizvoda prema novoj uredbi i kada završi očekivana faza koegzistencije. Za prozore i vrata očekujemo da će to biti 2029. godine. Do tada će važiti poznati postupci „stare“ BauPVO (305/2011) i pravila prethodno usklađenih normi proizvoda. Dakle, odredbe nove BauPVO još nisu primjenjive na prozore, vanjska vrata, fasade ili vrata.
Za proizvođače koji koriste europske evaluacijske dokumente (EAD) i tehničke evaluacije (ETA), međutim, vrijede kraći prijelazni rokovi. Na primjer, EAD-ovi objavljeni u Službenom listu EU-a prema „staroj“ BauPVO bit će valjani nakon datuma primjene, tj. 8. 1. 2026, samo još pet godina. Konkretno, ti EAD-ovi bit će valjani do 9. 1. 2031. ETA-e izdane na temelju tih EAD-ova mogu se u većini slučajeva koristiti za CE oznaku do 8. 1. 2036.
Primjenjuju li se BauPVO 2011 i BauPVO 2024 paralelno?
Michael Breckl-Stock: Ne, ne postoji primjena „i jedno i drugo“. Međutim, postoji mogućnost da se pojedini proizvodi, poput izolacijskog stakla ili određenih hardverskih elemenata, i dalje moraju označavati prema „staroj“ BauPVO, dok će se prozori i vrata označavati prema novim pravilima koja će stupiti na snagu s novim proizvodnim normama. Ovaj se postupak temelji na tome što nije moguće istovremeno ažurirati sve proizvodne norme. Na primjer, prozori i vanjska vrata su četvrti na listi prioritetnih normi, odmah nakon normi za betonske preformirane dijelove, građevinski čelik i armaturu, dok su fasade trenutno na poziciji 15, a staklo na poziciji 28. Postoje napori za pokretanje takozvanog „Fast-Track“ procesa kako bi se i za staklo prije moglo započeti s ažuriranjem normi, međutim, još nije donesena konačna odluka. Osnova za određivanje prioriteta bila je anketa Komisije među državama članicama, kako bi se procijenili proizvodi na temelju specifičnih zahtjeva i prioriteta u svakoj zemlji.
Nisu li procesi normiranja vrlo dugotrajni?
Prof. Christian Niemöller (SMNG): Naravno, procesi temeljeni na konsenzusu, kao što je izrada normi, traju duže, ali moramo razlikovati dva aspekta: Glavni problem dosad su bili nepotpuni, ali obavezni normativni zadaci Komisije prema CEN-u, odgovornoj normativnoj organizaciji. Ti se zadaci sada postepeno revidiraju, s tim da se može uskoro početi raditi na reviziji proizvodne norme za prozore i vrata kao četvrte proizvodne grupe. Također, CEN se obvezao na bržu implementaciju novih normi nego što je to bio slučaj do sada. Komisija je postavila rok od otprilike 36 mjeseci, unatoč dodatnim kontrolnim koracima. Osim toga, uspostavljena je radna skupina stručnjaka kako bi se ubrzao normativni proces.
Što je digitalna iskaznica proizvoda?
Nina Harr (SMNG): Digitalna iskaznica proizvoda temelji se na odredbama druge europske direktive, konkretno na Uredbi o ekodizajnu. Cilj joj je okupiti različite informacije koje su potrebne tijekom životnog vijeka proizvoda kako bi se omogućila njegova dugotrajnija uporaba (sigurnosni zahtjevi, održavanje, popravci).
Također, trebaju biti dostupne potrebne informacije za demontažu, reciklažu i, po potrebi, ponovnu uporabu proizvoda na kraju njegovog životnog vijeka. Zbog toga je nužno osigurati digitalnu dostupnost tih podataka na duži rok. Digitalna iskaznica proizvoda također se vidi kao ključni element za daljnji razvoj modeliranja informacija o građevinskim objektima (BIM), odnosno umreženo i digitalno planiranje za izgradnju i upravljanje zgradama pomoću softverskih rješenja.
Postoje li posebni instrumenti u BauPVO 2024 koji će potaknuti digitalizaciju građevinskog sektora?
Prof. Christian Niemöller (SMNG): Nova BauPVO opisuje buduću digitalnu iskaznicu proizvoda, ali prije njezine primjene prvo je potreban odgovarajući pravni akt i potrebna infrastruktura. Kada se ti zadaci dovrše, postoji prijelazno razdoblje od 12 mjeseci u koje će biti dobrovoljno za proizvođače, a nakon toga će postati obvezno. Cilj je osigurati da svi relevantni podaci budu brzo i jednostavno dostupni, na primjer, kako bi se jednostavno izračunao CO2 otisak zgrade. Jedan od izazova za digitalizaciju bit će svakako dodatne informacije koje će proizvođači morati prikupiti i osigurati.
BauPVO 2011 zamijenila je deklaraciju usklađenosti izjavom o izvedbi. BauPVO 2024 sada koristi izjavu o izvedbi i usklađenosti – zašto?
Michael Breckl-Stock: Prethodna BauPVO dopuštala je samo karakteristike izvedbe koje se mogu objasniti prema stupnju, klasi ili vrijednosti. Takozvane “Pass/Fail” oznake, koje su potrebne osobito za ispitivanje sigurnosnih i zaštitnih uređaja, nisu bile moguće. Nova BauPVO sada omogućuje i takve zahtjeve za proizvode, koji se moraju postaviti kao uvjeti za prikladnost proizvoda. Usklađenost s tim uvjetima mora biti dodatno potvrđena izjavom o usklađenosti, odnosno potvrdom da svojstva proizvoda udovoljavaju tim zahtjevima.
Obveza CE označavanja građevinskih proizvoda ostaje – postoje li razlike između CE označavanja prema staroj i novoj BauPVO?
Nina Harr (SMNG): Razlike se javljaju više indirektno, preko odnosa prema izjavi o izvedbi i usklađenosti te produktnoj iskaznici. Na taj način ekološki aspekti također ulaze u označavanje, ali samo indirektno. Za proizvode koji ne spadaju u primjenu usklađene norme, već za koje proizvođač traži europsku dozvolu temeljem Europskog evaluacijskog dokumenta (EAD), države članice mogu postaviti dodatne uvjete za njihovu upotrebu.
Razmatranje ekoloških aspekata bilo je također jedan od razloga za reviziju BauPVO 2011, na koji način BauPVO 2024 može dalje potaknuti održivost?
Michael Breckl-Stock: Nova BauPVO u svom Prilogu II definira brojne podatke koji se postupno moraju navoditi u izjavi o izvedbi. Ovi podaci preuzeti su iz već važeće norme EN 15804 „Održiva gradnja – Deklaracije o ekološkim proizvodima (EPD)“. Nova BauPVO također se odnosi na korištenje rabljenih proizvoda! U normativnim zadacima za usklađene proizvodne norme, mora se unaprijed zahtijevati primjenjivost tih normi na rabljene proizvode. Trenutni nacrti normativnih zadataka za prozore i vrata to još ne predviđaju. Nova BauPVO također uključuje opciju za usklađivanje pravila o održavanju nespremnih zamjenskih dijelova za određene vremenske periode. Također dopušta državama članicama da uvedu sustave povrata ili obvezu povrata neprodanih ili viškova proizvoda.
S kakvim sankcijama prema BauPVO 2024 se suočava proizvođač, na primjer, kaznama?
Prof. Christian Niemöller (SMNG): Države članice moraju još uskladiti odgovarajuće sankcije, iako je vjerojatno da će one ostati slične onima koje sada postoje prema njemačkom Zakonu o građevinskim proizvodima. Taj zakon predviđa kazne do 50.000 eura, a u posebno ozbiljnim slučajevima mogu se primijeniti i kaznene sankcije.
Sigurno postoje kritike na BauPVO 2024, koje su po Vašem mišljenju najistaknutije?
Michael Breckl-Stock: Ako su se proizvođači već bavili tim pitanjem, uglavnom se izražavaju sumnje u provedbu izmijenjenog sustava ocjenjivanja i provjere (Assessment and Verification System, skraćeno „AVS 3“). Dodatna potvrda od strane obaviještajnog tijela za ispravnu klasifikaciju tipa proizvoda od strane proizvođača stvorit će vremenske probleme i dodatne troškove, osobito za proizvode koji se većinom proizvode prema narudžbi i pojedinačno. Također, novi sustav „AVS 3+“ okupit će industriju i ispitne institucije jer će pitanju održivosti biti pridana veća važnost nego prije. Potrebno je osigurati jasnoću prilikom izrade proizvodnih normi i učiniti ove nove zadatke lakšima za obavljanje, kako za pružatelje sustava, proizvođače, tako i za obaviještajne inspektore. Osim toga, kao i obično kada se uvode nove regulative, kritizira se povećani administrativni napor i troškovi povezani s implementacijom novih procesa.
Bave li se proizvođači i stručnjaci već detaljnije novim pravilnicima – kakva su Vaša iskustva?
Michael Breckl-Stock: Posebice veći proizvođači i sistemske kuće već se detaljnije bave novim pravilnicima. Glavna pitanja odnose se na digitalnu iskaznicu proizvoda i implementaciju zahtjeva za održivost, ali upravo ovdje nedostaju tehnički i organizacijski preduvjeti za konkretno djelovanje.
Prof. Christian Niemöller (SMNG): Kada je riječ o jačanju kompetencija stručnjaka, sigurno je uočljivo kako složenost novog sustava propisa širi horizonte, čak i kod takozvanih „uspostavljenih nositelja kompetencija“ (stručnjaci). Postoji svakako potreba za opsežnim usavršavanjem i za stručnjake, u skladu s odredbama BauPVO 2024.
Opet na temu razumljivosti BauPVO 2024: Može li proizvođač proći bez savjetovanja – bilo s ift Rosenheimom ili s pravnim savjetnicima?
Michael Breckl-Stock: To bi trebalo biti moguće, budući da je Komisija najavila dodatnu pomoć. Međutim, prema našem iskustvu, proizvođači se rado obraćaju svojim poznatim kontaktima, tako da i dalje primamo upite putem naše telefonske linije u vezi s dosadašnjom verzijom BauPVO 2011. ift Rosenheim je bio ključan u razvoju nove proizvodne norme DIN EN 14351-1 i ažurirat će postojeći komentar zajedno s SMNG-om kada norma bude dovršena. Do tada je postojeći komentar za proizvodnu normu DIN 14351-1 za prozore i vanjska vrata idealni praktični vodič za sva pravna, tehnička i normativna pitanja.
Nina Harr (SMNG): Također, mi pravnici i dalje primamo pravna pitanja u vezi s BauPVO 2011, iako je ta regulativa na snazi već više od 10 godina, od 2013. godine.
Budući da nova uredba ima još obuhvatniji regulativni okvir, očekujemo veliki savjetodavni zahtjev. Iako je Europska komisija najavila pomoć, kao što je već spomenuto u vezi s kritikama BauPVO 2024, razumljivost već pati zbog složenosti tih propisa. Stoga ćemo, kada norma bude dovršena, ažurirati postojeći komentar zajedno s ift Rosenheimom.
ift Rosenheim Hrvatska
Ulica Huga Badalića 23
Hrvatska – 10000 Zagreb
T. +385 1 6147 378
komac@ift-hrvatska.com
seretin@ift-hrvatska.com
jakovac@ift-hrvatska.com
turk@ift-hrvatska.com
www.ift-hrvatska.com
