U kontekstu sve izraženijih globalnih izazova povezanih s iscrpljivanjem prirodnih resursa, zagađenjem okoliša i klimatskim promjenama, kružno gospodarstvo nameće se kao nužan i održiv ekonomski model.
Temelji se na ideji zatvorenog kruga resursa, gdje otpad postaje sirovina, a vrijednost proizvoda se maksimalno zadržava kroz ponovnu uporabu, reciklažu i obnovu. U tom procesu ključnu ulogu ima građevinska industrija, osobito u segmentu proizvodnje stolarije, gdje materijali poput PVC-a i aluminija pokazuju izniman potencijal.
Uloga PVC-a u cirkularnom gospodarstvu
Poštivanje načela kružnog gospodarstva još je izraženije u proizvodnji profila, posebice onih od PVC-a ili aluminija. PVC se može potpuno razgraditi, tako da se od starih mogu dobiti potpuno novi proizvodi.
Možda vaszanima
Stari proizvod se melje u male granule, a iz njega se formira novi. Važno je napomenuti da se ovaj proces može ponoviti do deset puta. Time se značajno produžuje životni vijek samih prozora. Udio recikliranih materijala u novim proizvodima može varirati, ali može biti i apsolutan. To je moguće jer nema gubitka u kvaliteti prozora, koji ima iste izvedbe, čak i nakon višestrukog korištenja.
Kada otpad postaje resurs – ALU stolarija
Kada je u pitanju aluminijska stolarija, isti je slučaj. Naime, modifikacijom dotrajalih aluminijskih prozora, dobivaju se novi, a ovaj metal zadržava sva svojstva koja je inicijalno imao i koja su ga činila čvrstim i postojanim proizvodom te izvrsnim izborom. Za proizvodnju stolarije od recikliranih materijala troši se manje energije, smanjuje se otpad jer on zapravo postaje resurs, i na taj način se čuva priroda. Stoga je sve više tvrtki za proizvodnju prozora koje svoje poslovanje temelje na ponovnoj upotrebi starih materijala.
Model kružnog gospodarstva podrazumijeva da moramo raditi i na inovacijama, razvoju tehnologije i mijenjanju svijesti društva, a da će to posljedično dovesti do ekološke informiranosti i osviještenosti građana. Naime, mijenja se koncept proizvodnje i potrošnje, korištenja resursa i stvaranja otpada. Otpad postaje sirovina koja se ponovno koristi za iste ili druge proizvodne procese. Stoga su obnovljivi izvori energije u prednosti. Energija se koristi učinkovito i potiču inovativne tehnologije, opasne kemikalije zamjenjuju se manje opasnima, a navike potrošača neizbježno se mijenjaju. Stoga su i ekonomska i ekološka dimenzija jednako važne.
Ekonomski model koji se temelji na cirkularnosti široko je prisutan u mnogim zemljama. Europska unija ima niz dokumenata, npr. Zeleni plan i Akcijski plan za kružno gospodarstvo, a sve članice imaju smjernice za prijelaz s linearnog na kružno gospodarstvo.
Potrebno je osvijestiti važnost kružnog gospodarstva i promijeniti odnos prema otpadu kojeg je sve više i koji zagađuje zrak, vodu i tlo. U kružnom gospodarstvu ništa se ne gubi, sve ima vrijednost, sve se ponovno koristi. S vremenom će model kružnog gospodarstva zasigurno, kad god je to moguće, preuzeti primat nad linearnim gospodarstvom u građevinarstvu, posebice u proizvodnji stolarije, jer su i ekonomske i ekološke koristi uistinu velike. Brojne su prednosti ovakvog gospodarskog modela, no među najvažnijima su smanjenje potrošnje prirodnih resursa, odnosno njihovo očuvanje i obnova ekosustava općenito, poticanje inovativnosti i povećanje konkurentnosti, što posljedično dovodi do gospodarskog rasta, uz neizbježne promjene društvenih navika.
