Kako je Evropa pomogla privredi – Šta da očekujemo danas?

Privrednici

Predsednik Aleksandar Vučić danas će predstaviti program ekonomskih mera za oporavak srpske ekonomije, koja je pogođena situacijom sa virusom korona. Kako piše Tanjug, program sadrži procenu efekata, načine finansiranja i tehnike i tehnologije sprovođenja ekonomskih mera za oporavak srpske ekonomije. I dok privrednici, ali i radnici u privatnom sektoru čekaju paket mera, pretpostavljamo da će nešto od evropskih paketa mera biti „prepisano“, a evo kako su to rešile evropske ekonomije.

Slovenija – vrednost paketa mera: 3 milijarde eura

Vlada Slovenije je u utorak predstavila opsežni zakonski paket i krajem nedelje ga uputila u parlament, a iznos se procenjuje na oko tri milijarde eura. Između ostalog, država će u iduća dva meseca subvencionirati plate za radnike “na čekanju”: umesto poslodavaca, za njih će uplaćivati doprinose za zdravstveno i socijalno osiguranje, kao i naknade za bolovanje. Istovremeno, radnici koji zbog novonastale situacije ne mogu ići na posao trebalo i da imaju jednak status i prava kao i oni koji su ostali bez posla i primaju nadoknadu, a penzioneri s najnižim penzijama dobiće poseban dodatak za vreme krize.

Poljska – vrednost paketa: 11,03 milijarde eura

Subvencioniranje plata zaposlenima u pogođenim kompanijama
Vlada je sredinom prošle sedmice najavila usvajanje paketa mera vrednog 212 milijardi zlota (52 milijarde dolara). Kako je najavio premijer Mateusz Morawiecki, paket će uključivati podsticaje za plate, jamstva za kredite i mere za održavanje likvidnosti kompanija. Namera je subvencionirati plate zaposlenih u pogođenim kompanijama iznosom koji odgovara 40 posto prosečne plate. Fond za socijalno osiguranje najavio je da će kompanijama omogućiti odgodu plaćanja doprinosa za tri meseca, a banke su građanima i kompanijama omogućile odgodu otplate rata kredita. Za samozaposlene uvešće naknadu u visini od 80 posto minimalne plate, te naknadu za roditelje koji se moraju brinuti o deci zbog zatvorenih škola.

Austrija – vrednost paketa: 38 milijardi eura

Već sredinom marta meseca vlada je donela paket pomoći privredi vredan oko 38 milijardi eura, a mere su usmerene na najpogođenije: mikro, male i srednje poslodavce. Likvidnost kompanija vlada namerava osigurati kroz kreditne garancije i premosne kredite. Jamstava za kredite predviđena su u iznosu od 10 miliona eura. Poslodavci koji očekuju pad prihoda mogu zatražiti smanjenje i odgodu plaćanja poreza na dohodak, kao i skraćeno radno vreme koje će vlada sufinancirati.

Nemačka – vrednost paketa: 750 milijardi eura

Vlada Nemačke je u ponedeljak usvojila paket mera ukupne vrednosti do 750 milijardi eura, pritom bi se proračun trebao povećati za 156 milijardi eura, a 600 milijardi eura odlazi u stabilizacijski fond za kreditna jamstva kompanijama kojima su potrebni krediti. Vlada će ući u vlasničku strukturu onih preduzeća koja ne uspeju preživeti, a za tu svrhu predviđen je iznos od 100 milijardi eura. Među donesene mere spada i brza pomoć malim poduzetnicima u visini do 15.000 eura. Podstanari koji zbog posledica pandemije nisu u stanju platiti stanarinu trebali bi biti zaštićeni od poništenja stanarskog ugovora, do čega u pravilu dolazi kada ne plate stanarinu.

Francuska – vrednost paketa mera: 45 milijardi eura

Vlada Francuske je ponudila jamstva za korporativne kredite putem komercijalnih banaka u vrednosti do 300 milijardi eura, a usvojila je i paket kriznih mera vredan 45 milijardi eura za odgode plaćanja poreza i doprinosa, te subvencioniranja plata u kompanijama koje su zadržale radnike iako trenutno nemaju posla. Već je sastavljena i lista kompanija kojima će možda trebati državna pomoć, uključujući i nacionalizaciju. Kompanije mogu zatražiti odgodu plaćanja socijalnih doprinosa i poreza, kredit uz državnu garanciju, a mala i srednja preduzeća u teškoćama mogu prestati plaćati najam, električnu energiju i komunalne usluge. Kompanije u teškoćama mogu skratiti radno vreme te nastaviti isplaćivati punu platu koju će subvencionisati vlada.

Izvor: novac.jutarnji.hr

Prethodni tekstKako zamena prozora može ulepšati, ali i narušiti izgled vaše kuće?
Sledeći tekstKoliko energije se „gubi” preko podova