Za postizanje vi\u0161e razine kulture gra\u0111enja nu\u017ena je suradnja politike, nadle\u017enih tijela, struke i javnosti, a zahtjev za kvalitetom izgra\u0111enog prostora i arhitekture u tom prostoru mora postati sastavni dio svih razvojnih strategija Republike Hrvatske, glavni je zaklju\u010dak okruglog stola \u201eGdje je danas ApolitikA?\u201c u organizaciji Hrvatske komore arhitekata (HKA) i Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata (UHA). Okrugli stol odr\u017ean je sino\u0107 u Hrvatskom muzeju arhitekture u Zagrebu povodom pete godi\u0161njice usvajanja dokumenta Arhitektonske politike Republike Hrvatske 2013-2020, ApolitikA, Nacionalne smjernice za vrsno\u0107u i kulturu gra\u0111enja od strane Vlade RH.<\/p>\n
\u201eImamo najljep\u0161u domovinu na svijetu, ali i 800 tisu\u0107a bespravno izgra\u0111enih zgrada koje nam pokazuju da se prema njenom prostoru pona\u0161amo \u2013 ma\u0107ehinski. Utro\u0161ili smo milijarde da nepovratno potro\u0161imo jedan i jedinstveni hrvatski prostor, ne razmi\u0161ljaju\u0107i o tome da \u0107e i ta graditeljska \u201eba\u0161tina\u201c ostati u prostoru jo\u0161 100 ili 200 godina nakon \u0161to nas vi\u0161e ne bude. Danas, pet godina nakon usvajanja Apolitike, postavljamo pitanje \u2013 gdje smo?\u201c<\/em>, naglasila je u svojem uvodu \u010dlanica Upravnog odbora Komore arhitekata, arhitektica Rajka Bunjevac.<\/strong><\/p>\n Sudionici okruglog stola, me\u0111u kojima su bili i predstavnici Ministarstva graditeljstva i prostornoga ure\u0111enja te Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, zaklju\u010dili su kako ciljevi definirani Apolitikom nisu dosegnuti, a propisane aktivnosti su tek djelomi\u010dno provedene. Kako bi se izdvojili problemi i preporu\u010dio smjer za njihovo rje\u0161avanje, nu\u017eno je, uz pomo\u0107 arhitektonske struke, analizirati rezultate dosada\u0161nje implementacije Apolitike. Naime dokument Apolitika, s ciljem kvalitetnog i odgovornog upravljanja prostorom, pred 5 godina definirao je pedesetak aktivnosti koje je trebalo provesti, a koje su grupirane u deset tematskih podru\u010dja.<\/strong> Provedeno je tek dvadesetak mjera, \u0161to predstavlja negdje polovicu od planiranog broja aktivnosti.<\/p>\n Na okruglom stolu posebno je nagla\u0161eno kako institucije nisu unaprijedile na\u010din sudjelovanja javnosti u postupcima dono\u0161enja odluka o razvoju, planiranju i ure\u0111enju prostora. Tako\u0111er, nije uspostavljen odgovaraju\u0107i sustav vrednovanja, evidentiranja i za\u0161tite vrijedne graditeljske ba\u0161tine 20. i 21. stolje\u0107a, kako bi se omogu\u0107ila njena odr\u017eiva obnova i kori\u0161tenje. Iz podru\u010dja zakonodavstva, arhitekti su istaknuli da zakonodavac nije vratio, iz zakona izba\u010denu, obvezu izrade idejnog rje\u0161enja ili idejnog projekta prije izrade glavnog projekta, kao niti uveo obvezu ocjene arhitektonske vrsno\u0107e projekata prije dobivanja gra\u0111evinske dozvole.<\/p>\n Ministarstva jo\u0161 nisu osigurala da se odredbe Zakona o javnoj nabavi primjenjuju tako da poti\u010du vrsno\u0107u arhitekture i izgra\u0111enog okoli\u0161a, iako su za to ispunjeni zakonski preduvjeti. U tom smislu, Tomislav \u0106urkovi\u0107 iz Upravnog odbora Komore<\/strong> naglasio je da bi zakonodavni okvir trebalo pobolj\u0161ati te kako cijena izrade projekta ili prostornog plana, nikako ne smije biti glavni kriterij za odabir ponuditelja, a posebice kada su u pitanju poslovi na za\u0161ti\u0107enim spomenicima kulture i drugi zna\u010dajni zahvati u prostoru. U podru\u010dju obrazovanja, na okruglom stolu je istaknuto kako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja izradilo novi kurikulum likovne kulture i umjetnosti, ali se sada \u010deka njegova primjena.<\/p>\n Osim detaljnije analize uspje\u0161nosti implementacije Apolitike, sudionici ove diskusije zaklju\u010dili su i kako je na regionalnoj i lokalnoj razini potrebno definirati konkretne projekte u prostoru koje je mogu\u0107e provesti po\u0161tuju\u0107i odredbe arhitektonskih politika. Za njihovu provedbu, isti\u010du, nisu potrebna dodatna financijska sredstva, ve\u0107 kvalitetnije usmjeravanje postoje\u0107ih sredstava za prostorni i komunalni razvoj.<\/p>\n Sudionici su istaknuli i kako interdisciplinarnim pristupom treba zapo\u010deti s izradom nove stambene politike koja \u0107e obuhvatiti izradu kriterija i smjernica za planiranje stambenih naselja.<\/p>\n Moderator okruglog stola i predsjednik UHA-e Emil Jurcan, dipl. ing.arh., ovom je prilikom naglasio kako su se kvalitativni ciljevi arhitektonskih politika, poput kvalitete izgra\u0111enog prostora, u krizi trebale suo\u010diti i s kvantitativnim padom investicija u izgradnji.<\/p>\n Za postizanje vi\u0161e razine kulture gra\u0111enja nu\u017ena je suradnja politike, nadle\u017enih tijela, struke i javnosti, a zahtjev za kvalitetom izgra\u0111enog prostora i arhitekture u tom prostoru mora postati sastavni dio svih razvojnih strategija Republike Hrvatske, glavni je zaklju\u010dak okruglog stola \u201eGdje je danas ApolitikA?\u201c u organizaciji Hrvatske komore arhitekata (HKA) i Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata (UHA). […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":459,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_FSMCFIC_featured_image_caption":"","_FSMCFIC_featured_image_nocaption":"","_FSMCFIC_featured_image_hide":"","footnotes":""},"categories":[47],"tags":[],"class_list":["post-853","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/853","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=853"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/853\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":880,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/853\/revisions\/880"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/459"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=853"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=853"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=853"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Na okruglom stolu sudjelovali su i doc. dr. sc. Maja-Marija Nahod, dipl. ing. gra\u0111. (pomo\u0107nica ministra za graditeljstvo i energetsku u\u010dinkovitost u zgradarstvu, MGIPU), dr. sc. Mia Roth \u010cerina, dipl. ing. arh. (Arhitektonski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu), Stjepo Butijer, dipl. ing. arh. (biv\u0161i predsjednik Savjeta za prostorno planiranje Dr\u017eave) te Tomislav \u0106urkovi\u0107, dipl. ing. arh. (Upravni odbor HKA).<\/h4>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"