{"id":8333,"date":"2025-02-06T14:02:02","date_gmt":"2025-02-06T13:02:02","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/?p=8333"},"modified":"2025-02-06T14:03:52","modified_gmt":"2025-02-06T13:03:52","slug":"ucinci-izlozenosti-oneciscenju-zraka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/ucinci-izlozenosti-oneciscenju-zraka\/","title":{"rendered":"U\u010dinci izlo\u017eenosti one\u010di\u0161\u0107enju zraka na zdravlje i okoli\u0161 i dalje su visoki u cijeloj Europi"},"content":{"rendered":"\n

Europska agencija za okoli\u0161 (EEA) objavila je najnoviju procjenu u\u010dinka kvalitete zraka na zdravlje.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prema toj procjeni, ne\u0161to manje od 240 000 smrtnih slu\u010dajeva godi\u0161nje u Europskoj uniji mo\u017ee se pripisati izlo\u017eenosti sitnim lebde\u0107im \u010desticama koje su jedne od glavnih one\u010di\u0161\u0107uju\u0107ih tvari u zraku. Najnoviji podaci tako\u0111er ponovno potvr\u0111uju da su koncentracije one\u010di\u0161\u0107uju\u0107ih tvari u zraku kojima su Europljani izlo\u017eeni i dalje znatno ve\u0107e od razina koje preporu\u010duje Svjetska zdravstvena organizacija (SZO). U zasebnoj procjeni utvr\u0111eno je i da su gotovo tri \u010detvrtine europskih ekosustava izlo\u017eene \u0161tetnim razinama one\u010di\u0161\u0107enja zraka.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Unato\u010d izazovima u smanjenju na\u0161e izlo\u017eenosti one\u010di\u0161\u0107uju\u0107im tvarima u zraku, podaci iz izvje\u0161\u0107a agencije EEA \u201e\u0160tetno djelovanje one\u010di\u0161\u0107enja zraka u Europi na zdravlje ljudi: teret bolesti 2024.\u201d <\/a><\/strong>potvr\u0111uju trend da se procijenjeni u\u010dinak na zdravlje uzrokovan dugoro\u010dnom izlo\u017eeno\u0161\u0107u trima glavnim one\u010di\u0161\u0107uju\u0107im tvarima u zraku (sitnim lebde\u0107im \u010desticama, du\u0161ikovu dioksidu i ozonu) pobolj\u0161ava.<\/p>\n\n\n\n

Izme\u0111u 2005. i 2022. broj smrtnih slu\u010dajeva u EU-u koji se mogu pripisati izlo\u017eenosti sitnim lebde\u0107im \u010desticama ili \u010desticama PM2,5 smanjio se za 45 %, \u0161to je u skladu s planom ostvarenja cilja smanjenja od 55 % navedenog u akcijskom planu EU-a za postizanje nulte stope one\u010di\u0161\u0107enja do 2030.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Leena Yl\u00e4-Mononen, <\/strong>izvr\u0161na direktorica Europske agencije za okoli\u0161 (EEA): \u201eDobra je vijest za sve gra\u0111ane da imamo stro\u017ea pravila EU-a o kvaliteti zraka, ali je u Europi i dalje previ\u0161e ljudi izlo\u017eeno negativnom utjecaju lo\u0161e kvalitete zraka, osobito u gradovima, \u0161to dovodi do bolesti i preuranjenih smrti, koje se u velikoj mjeri mogu sprije\u010diti smanjenjem razina tih one\u010di\u0161\u0107uju\u0107ih tvari u okoli\u0161u. One\u010di\u0161\u0107enje zraka ima i \u0161ire negativne u\u010dinke, kao \u0161to je naru\u0161avanje zdravlja na\u0161ih ekosustava, zbog \u010dega je jo\u0161 va\u017enije ulo\u017eiti dvostruki trud u \u010di\u0161\u0107enje na\u0161eg zraka.\u201c <\/p>\n\n\n\n

Uvedena su nova pravila EU-a o kvaliteti zraka<\/h2>\n\n\n\n

Revidiranom Direktivom o kvaliteti zraka, koja je stupila na snagu, grani\u010dne vrijednosti kvalitete zraka u EU-u pribli\u017eavaju se standardima SZO-a, \u0161to bi u narednim godinama trebalo pridonijeti daljnjem smanjenju u\u010dinaka one\u010di\u0161\u0107enja zraka na zdravlje. <\/strong>Ipak, one\u010di\u0161\u0107enje zraka i dalje predstavlja najve\u0107i okoli\u0161ni rizik za zdravlje Europljana (nakon kojeg slijede drugi \u010dimbenici kao \u0161to su izlo\u017eenost buci i kemikalijama i sve sna\u017eniji zdravstveni u\u010dinci toplinskih valova prouzro\u010denih klimatskim promjenama) i uzrokuje razne kroni\u010dne bolesti te mu se mogu pripisati smrtni slu\u010dajevi, posebno u gradovima i urbanim podru\u010djima.<\/p>\n\n\n\n

Prema najnovijim procjenama agencije EEA, najmanje 239 000 smrtnih slu\u010dajeva u EU-u 2022. mo\u017ee se pripisati izlo\u017eenosti one\u010di\u0161\u0107enju sitnim lebde\u0107im \u010desticama (PM2,5), \u010dije koncentracije prelaze 5 \u00b5g\/m3koje preporu\u010duje SZO. <\/strong>Nadalje, 70 000 smrtnih slu\u010dajeva mo\u017ee se pripisati izlo\u017eenosti one\u010di\u0161\u0107enju ozonom (O3), a 48 000 one\u010di\u0161\u0107enju du\u0161ikovim dioksidom (NO2).<\/p>\n\n\n\n

Ti smrtni slu\u010dajevi mogli su se sprije\u010diti da su postignute vrijednosti iz smjernica SZO-a za 2022. Klju\u010dne informacije za svaku zemlju navedene su u zasebnom prilogu ovom priop\u0107enju za medije, uklju\u010duju\u0107i informacije o u\u010dincima na zdravlje i ekosustave na nacionalnoj razini.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Osim preuranjenih smrti, znatni su i u\u010dinci \u017eivota s bolestima povezanima s one\u010di\u0161\u0107enjem zraka. Prema izvje\u0161\u0107u agencije EEA klju\u010dno je pri procjeni ukupnog zdravstvenog tereta prouzro\u010denog one\u010di\u0161\u0107enjem zraka uzeti u obzir te u\u010dinke, kao i koristi koje bi proizi\u0161le iz \u010di\u0161\u0107eg zraka u Europi.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U\u010dinak one\u010di\u0161\u0107enja zraka na prirodu<\/h2>\n\n\n\n

One\u010di\u0161\u0107enje zraka tako\u0111er negativno utje\u010de na na\u0161u prirodu.<\/strong> U zasebnom izvje\u0161\u0107u agencije EEA \u201eU\u010dinci one\u010di\u0161\u0107enja zraka na ekosustave u Europi\u201d razmatra se izlo\u017eenost vegetacije glavnim one\u010di\u0161\u0107uju\u0107im tvarima u zraku i na\u010din na koji to utje\u010de na prinos usjeva i gospodarske gubitke.<\/p>\n\n\n\n

U izvje\u0161\u0107u agencije EEA utvr\u0111eno je da se zbog du\u0161ika u zraku, koji se talo\u017ei u ekosustavima, pove\u0107ava optere\u0107enje hranjivim tvarima (eutrofikacija), \u0161to dovodi do promjena u strukturi i funkcijama ekosustava (promjene biljnih vrsta koje mogu rasti na odre\u0111enom podru\u010dju). Konkretno, u 73 % ekosustava u EU-u 2022. prema\u0161ena su kriti\u010dna optere\u0107enja za eutrofikaciju.<\/p>\n\n\n\n

Akcijski plan za postizanje nulte stope one\u010di\u0161\u0107enja uklju\u010duje cilj da se do 2030. za 25 % smanji podru\u010dje ekosustava u kojem talo\u017eenje du\u0161ika prema\u0161uje kriti\u010dna optere\u0107enja u usporedbi s razinama iz 2005.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Trenuta\u010dno nije vjerojatno da \u0107e se taj cilj ostvariti jer se u razdoblju od 2005. do 2022. razina smanjila za samo 13 %.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Osim toga, otprilike tre\u0107ina europskih poljoprivrednih zemlji\u0161ta bila je izlo\u017eena koncentracijama prizemnog ozona iznad grani\u010dne vrijednosti utvr\u0111ene za za\u0161titu vegetacije u skladu s pravilima EU-a. To je dovelo do o\u0161te\u0107enja usjeva, smanjenja prinosa i gospodarskih gubitaka koji se procjenjuju na najmanje 2 milijarde EUR.<\/p>\n\n\n\n

Ozon \u0161teti \u0161umama i biljkama jer smanjuje stope rasta i prinose i utje\u010de na bioraznolikost. U 2022. godini na 62 % ukupne \u0161umske povr\u0161ine u 32 zemlje \u010dlanice agencije EEA prema\u0161ena je kriti\u010dna razina utvr\u0111ena za za\u0161titu \u0161uma od ozona. Problem zakiseljavanja uglavnom je rije\u0161en znatnim smanjenjem emisija sumporova dioksida (SO2) tijekom posljednjih desetlje\u0107a.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Izvor teksta: <\/strong>www.eea.europa.eu<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Europska agencija za okoli\u0161 (EEA) objavila je najnoviju procjenu u\u010dinka kvalitete zraka na zdravlje. Prema toj procjeni, ne\u0161to manje od 240 000 smrtnih slu\u010dajeva godi\u0161nje u Europskoj uniji mo\u017ee se pripisati izlo\u017eenosti sitnim lebde\u0107im \u010desticama koje su jedne od glavnih one\u010di\u0161\u0107uju\u0107ih tvari u zraku. Najnoviji podaci tako\u0111er ponovno potvr\u0111uju da su koncentracije one\u010di\u0161\u0107uju\u0107ih tvari u […]<\/p>\n","protected":false},"author":124,"featured_media":8334,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_FSMCFIC_featured_image_caption":"","_FSMCFIC_featured_image_nocaption":"","_FSMCFIC_featured_image_hide":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[451,1063,1064,443,1062,1061,688],"class_list":["post-8333","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-europa","tag-europska-agencija-za-okolis","tag-kvalitet-zraka","tag-okolis","tag-oneciscenje-zraka","tag-zdravlje","tag-zrak"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8333","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/124"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8333"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8333\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8337,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8333\/revisions\/8337"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8334"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8333"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8333"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8333"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}