{"id":8241,"date":"2024-12-30T09:20:00","date_gmt":"2024-12-30T08:20:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/?p=8241"},"modified":"2024-12-26T09:20:26","modified_gmt":"2024-12-26T08:20:26","slug":"kako-ce-industrija-stakla-postati-co2-neutralna-do-2045","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/kako-ce-industrija-stakla-postati-co2-neutralna-do-2045\/","title":{"rendered":"Kako \u0107e industrija stakla postati CO2-neutralna do 2045?"},"content":{"rendered":"\n

U svojoj studiji “Staklo 2045 \u2013 Dekarbonizacija industrije stakla”<\/strong>, Savezno udru\u017eenje industrije stakla (Bundesverband Glasindustrie e.V. – BV Glas) u suradnji s Institutom za energetsku ekonomiju i racionalnu upotrebu energije Sveu\u010dili\u0161ta u Stuttgartu, mapirao je i usporedio tri transformacijska puta koja mogu dovesti energetsku industriju stakla do klimatske neutralnosti do 2045. godine.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Dugoro\u010dno, klju\u010d le\u017ei u zamjeni prirodnog plina u procesu topljenja \u2013 koji trenutno \u010dini 77% kona\u010dnog energetskog miksa \u2013 s elektri\u010dnom energijom i zelenim plinovima. Udru\u017eenje i Institut identificiraju najve\u0107u vjerojatnost uspjeha u postupnom prijelazu na hibridne tehnologije topljenja. Fokusiraju\u0107i se na dekarbonizaciju kao centralnu temu u listopadu, glasstec je ispitao studiju nagla\u0161avaju\u0107i kako se mo\u017ee posti\u0107i put prema CO2<\/sub> neutralnosti u staklarskom sektoru \u2013 posebno u industriji staklenki. U Njema\u010dkoj proizvodnji stakla godi\u0161nje se emitira oko \u010detiri milijuna tona CO2<\/sub>, posebno zbog zagrijavanja toplinskih rezervoara prirodnim plinom, ali i kroz procesno povezane kemijske reakcije sirovina koje se koriste. Postoji nekoliko alternativa za ovo, a skupljanje i skladi\u0161tenje ugljikovog dioksida (CCS\/CCU) je te\u0161ko implementirati s obzirom na relativno niske koncentracije CO2<\/sub> u otpadnim plinovima staklarske industrije. Potrebna su daljnja istra\u017eivanja i razvoj CO2<\/sub> infrastrukture.<\/p>\n\n\n\n

\"Pravljenje
Pravljenje stakla<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Najve\u0107i potencijal za dekarbonizaciju stoga le\u017ei u zamjeni goriva koje se koristi za procesnu toplinu \u2013 prelaskom s prirodnog plina na elektri\u010dnu energiju i zelene plinove (vodik, bioplin, sinteti\u010dki metan). Tehnolo\u0161ko prilago\u0111avanje postrojenja za topljenje stakla, prvotno dizajniranih za plinovita goriva, predstavlja veliki izazov, posebno jer su drugi procesi, poput kori\u0161tenja otpadne topline, ve\u0107 dugo povezani u ve\u0107ini proizvodnih linija. Ovaj zadatak mo\u017ee se ostvariti do 2045. godine samo ako se o\u010duva konkurentnost industrije i ako donositelji odluka nastave vidjeti transformaciju kao egzistencijalni izazov za dru\u0161tvo u cjelini i da je poti\u010du \u2013 doista, mnogo ovisi o uspje\u0161noj tranziciji u cijeloj EU s fosilnih goriva na regenerativnu energiju i zelene plinove.<\/p>\n\n\n\n

Kako bi dobili preciznu procjenu trenutnog stanja, studija je analizirala tvornice koje proizvode staklenke, ravno staklo i specijalno staklo u Njema\u010dkoj \u2013 uzimaju\u0107i u obzir sve varijable poput broja i tipova pe\u0107i za topljenje, proizvodnih kapaciteta i potro\u0161nje energije; ispitana su tri mogu\u0107a transformacijska puta za kori\u0161tenje izvora energije bez emisije \u2013 u zavisnosti od pogodnosti i dostupnosti tehnologije za stakleni proizvod koji se treba proizvesti, dostupnosti infrastrukture kao i ve\u0107 komuniciranih ili planiranih mjera dekarbonizacije proizvo\u0111a\u010da.<\/p>\n\n\n\n

U “BAU” scenariju ne pretpostavljaju se materijalne promjene u odnosu na trenutno stanje u pojedinim staklanama do 2045. godine \u2013 i to je poslu\u017eilo kao referentna to\u010dka za daljnju analizu alternativnih transformacijskih puteva “Elektrifikacija”, “Vodik” i “Hibridni scenarij”, koji su simulirani u smislu potro\u0161nje energije, CO2<\/sub> emisija i predvidivih tro\u0161kova. U tri transformacijska puta, tehnologije koje se danas koriste potpuno \u0107e biti zamijenjene hibridnim pe\u0107ima, super hibridnim pe\u0107ima ili potpuno elektri\u010dnim jedinicama za topljenje do 2045. godine, ovisno o njihovoj potencijalnoj pogodnosti. U obnovljivim konceptima, prirodni plin se postupno zamjenjuje zelenim vodikom do 2045. godine, tako da emisije povezane s gorivom padaju na nulu. U ovisnosti od scenarija, potra\u017enja za elektri\u010dnom energijom raste na 15,5 \u2013 31,3 PJ, a potra\u017enja za vodikom na 2,8 \u2013 28,4 PJ godi\u0161nje. Potpuna adaptacija na hibridne i potpuno elektri\u010dne pe\u0107i i prilago\u0111avanje energetskih infrastruktura zahtijevat \u0107e investicije u rasponu od 3,2 \u2013 5,6 milijardi eura do 2045. godine.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"Klju\u010dni
Klju\u010dni rezultati za 2024. \u010detiri prou\u010dena scenarija BAU, elektrifikacija, vodik i hibrid \/ Grafikon: “Bundesverband Glasindustrie e.V.”<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Donja granica od 3,2 milijarde eura predstavlja investicijske potrebe u scenariju vodika, budu\u0107i da su tro\u0161kovi povezani s prelaskom na ovo novo gorivo relativno niski. Me\u0111utim, te\u0161ko je procijeniti ho\u0107e li zeleni vodik biti \u0161iroko dostupan. Na kraju, procesne emisije CO2<\/sub> koje iznose 780.000 tona godi\u0161nje i dalje \u0107e postojati 2045. godine, jer do sada nisu prona\u0111ene alternative za sirovine koje se koriste u proizvodnji stakla. Da bi se izbjegle ove emisije, potrebna je infrastruktura za transport i skladi\u0161tenje ugljikovog dioksida do 2045. godine.<\/p>\n\n\n\n

Autor teksta: Marc Everling, Nachhaltige Kommunikation<\/em><\/p>\n\n\n\n

Izvor teksta: www.glasstec-online.com<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U svojoj studiji “Staklo 2045 \u2013 Dekarbonizacija industrije stakla”, Savezno udru\u017eenje industrije stakla (Bundesverband Glasindustrie e.V. – BV Glas) u suradnji s Institutom za energetsku ekonomiju i racionalnu upotrebu energije Sveu\u010dili\u0161ta u Stuttgartu, mapirao je i usporedio tri transformacijska puta koja mogu dovesti energetsku industriju stakla do klimatske neutralnosti do 2045. godine. Dugoro\u010dno, klju\u010d le\u017ei […]<\/p>\n","protected":false},"author":124,"featured_media":8242,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_FSMCFIC_featured_image_caption":"","_FSMCFIC_featured_image_nocaption":"","_FSMCFIC_featured_image_hide":"","footnotes":""},"categories":[47],"tags":[848,948,149],"class_list":["post-8241","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-co2","tag-industrija-stakla","tag-staklo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8241","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/124"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8241"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8241\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8247,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8241\/revisions\/8247"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8242"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8241"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8241"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8241"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}