{"id":7904,"date":"2024-10-17T11:41:14","date_gmt":"2024-10-17T10:41:14","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/?p=7904"},"modified":"2024-10-17T11:41:18","modified_gmt":"2024-10-17T10:41:18","slug":"kako-ce-industrija-stakla-postati-co2-neutralna-do-2045-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/kako-ce-industrija-stakla-postati-co2-neutralna-do-2045-godine\/","title":{"rendered":"Kako \u0107e industrija stakla postati CO2-neutralna do 2045. godine?"},"content":{"rendered":"\n

U svojoj studiji “Staklo 2045 \u2013 Dekarbonizacija industrije stakla”, Savezno udru\u017eenje industrije stakla<\/strong> (Bundesverband Glasindustrie e.V. – BV Glas) u suradnji s Institutom za energetsku ekonomiju i racionalnu upotrebu energije Sveu\u010dili\u0161ta u Stuttgartu, mapiralo je i usporedilo tri transformacijska puta koja mogu dovesti energetsku industriju stakla do klimatske neutralnosti do 2045. godine. <\/strong>Dugoro\u010dno, klju\u010d le\u017ei u zamjeni prirodnog plina u procesu topljenja \u2013 koji trenutno \u010dini 77% kona\u010dnog energetskog miksa \u2013 s elektri\u010dnom energijom i zelenim plinovima. Udru\u017eenje i Institut identificiraju najve\u0107u vjerojatnost uspjeha u postepenom prelasku na hibridne tehnologije topljenja. Fokusiraju\u0107i se na dekarbonizaciju kao sredi\u0161nju temu u listopadu, glasstec je ispitao studiju nagla\u0161avaju\u0107i kako se mo\u017ee posti\u0107i put ka CO2<\/sub> neutralnosti u staklarskom sektoru \u2013 posebno u industriji staklene ambala\u017ee.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U njema\u010dkoj proizvodnji stakla godi\u0161nje se emitira oko \u010detiri milijuna tona CO2<\/sub>, posebno zbog zagrijavanja pe\u0107i za topljenje stakla prirodnim plinom, ali i kroz procesom povezane kemijske reakcije sirovina koje se koriste. Postoji nekoliko alternativa za ovo, a hvatanje i skladi\u0161tenje ugljendioksida (CCS\/CCU) je te\u0161ko implementirati s obzirom na relativno niske koncentracije CO2<\/sub> u otpadnim plinovima staklarske industrije. Potrebna su daljnja istra\u017eivanja i razvoj CO2<\/sub> infrastrukture.<\/p>\n\n\n\n

Najve\u0107i potencijal za dekarbonizaciju stoga le\u017ei u zamjeni goriva koje se koristi za grijanje \u2013 prelaskom s prirodnog plina na elektri\u010dnu energiju i zelene plinove (vodik, bioplin, sinteti\u010dki metan). Tehnolo\u0161ko prilago\u0111avanje postrojenja za topljenje stakla, prvotno dizajniranih za plinovita goriva, predstavlja veliki izazov, posebno jer su drugi procesi, poput kori\u0161tenja otpadne topline, ve\u0107 dugo povezani u ve\u0107ini proizvodnih linija. Ovaj zadatak mo\u017ee se ostvariti do 2045. godine samo ako se o\u010duva konkurentnost industrije i ako donosioci odluka nastave da vide transformaciju kao egzistencijalni izazov za dru\u0161tvo u cjelini i da je poti\u010du \u2013 zaista, mnogo zavisi od uspje\u0161ne tranzicije u cijeloj EU s fosilnih goriva na regenerativnu energiju i zelene plinove.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kako bi dobili preciznu procjenu trenutnog stanja, studija je analizirala tvornice koje proizvode staklenu ambala\u017eu, ravno gra\u0111evinsko staklo i specijalno staklo u Njema\u010dkoj \u2013 uzimaju\u0107i u obzir sve varijable poput broja i tipova pe\u0107i za topljenje, proizvodnih kapaciteta i potro\u0161nje energije; ispitana su tri mogu\u0107a transformacijska puta za kori\u0161tenje izvora energije bez \u0161tetnih emisija \u2013 u zavisnosti od pogodnosti i dostupnosti tehnologije za stakleni proizvod koji treba da se proizvede, dostupnosti infrastrukture, kao i ve\u0107 implementiranih ili planiranih mjera dekarbonizacije proizvo\u0111a\u010da. U “BAU” scenariju ne pretpostavljaju se materijalne promjene u odnosu na trenutnu stanje u pojedinim staklarama do 2045. godine \u2013 i to je poslu\u017eilo kao referentna to\u010dka za dalju analizu alternativnih transformacijskih puteva “Elektrifikacija”, “Vodik” i “Hibridni scenarij”, koji su simulirani u smislu potro\u0161nje energije, CO2<\/sub> emisija i predvi\u0111enih tro\u0161kova.<\/strong><\/p>\n\n\n

\n
\"Klju\u010dni
Klju\u010dni rezultati za 2024. za \u010detiri prou\u010davana scenarija: BAU (Business As Usual), Elektrifikacija, Vodik i Hibrid Grafikon: \u201cBundesverband Glasindustrie e.V.\u201d<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

U tri transformacijska puta, tehnologije koje se danas koriste potpuno \u0107e biti zamijenjene hibridnim pe\u0107ima, super hibridnim pe\u0107ima ili potpuno elektri\u010dnim jedinicama za topljenje do 2045. godine, u zavisnosti od njihove potencijalne pogodnosti. <\/strong>U obnovljivim konceptima, prirodni plin se postupno zamjenjuje zelenim vodikom do 2045. godine, tako da emisije povezane s gorivom padaju na nulu. U zavisnosti od scenarija, potra\u017enja za elektri\u010dnom energijom raste na 15,5 \u2013 31,3 PJ, a potra\u017enja za vodikom na 2,8 \u2013 28,4 PJ godi\u0161nje. Potpuna adaptacija na hibridne i potpuno elektri\u010dne pe\u0107i i prilago\u0111avanje energetskih infrastruktura zahtijevat \u0107e investicije u rasponu od 3,2 \u2013 5,6 milijardi eura do 2045. godine. Donja granica od 3,2 milijarde eura predstavlja investicijske potrebe u scenariju vodika, budu\u0107i da su tro\u0161kovi povezani s prelaskom na ovo novo gorivo relativno niski. Me\u0111utim, te\u0161ko je procijeniti ho\u0107e li zeleni vodik biti \u0161iroko dostupan. Na kraju, procesne emisije CO2<\/sub> koje iznose 780.000 tona godi\u0161nje i dalje \u0107e postojati 2045. godine, jer do sada nisu prona\u0111ene alternative za sirovine koje se koriste u proizvodnji stakla. Da bi se izbjegle ove emisije, potrebna je infrastruktura za transport i skladi\u0161tenje ugljendioksida do 2045. godine.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Transformacija industrije staklene ambala\u017ee: Energija, emisije, tro\u0161kovi<\/h2>\n\n\n\n

Uzimaju\u0107i u obzir rezultate studije, hibridni transformacijski put \u010dini se kao najpovoljniji put za cjelokupnu industriju stakla, jer je fleksibilniji u pogledu tehnolo\u0161kih rje\u0161enja koja \u0107e se primijeniti. S proizvodnjom od 4,1 milijuna, industrija staklene ambala\u017ee proizvodi ve\u0107inu od 7,4 milijuna tona stakla proizvedenog u Njema\u010dkoj. U skladu s hibridnim transformacijskim putem, prve hibridne pe\u0107i koje koriste elektri\u010dnu energiju i prirodni plin bit \u0107e kori\u0161tene od sredine ove dekade; prema kraju ove dekade, prve potpuno elektri\u010dne jedinice za proizvodnju staklene ambala\u017ee za pi\u0107a i hranu \u0107e po\u010deti s radom. Od 2030. godine uslijedit \u0107e prve pe\u0107i isklju\u010divo na vodik, super hibridne pe\u0107i i potpuno elektri\u010dne pe\u0107i. Od 2040. godine, super hibridne pe\u0107i \u0107e po\u010deti da se prebacuju s prirodnog plina na vodik \u2013 pod uvjetom da je izgra\u0111ena potpuna mre\u017ea zelenog vodika u Njema\u010dkoj. Do 2045. godine, \u010dak \u0107e i posljednje konvencionalne jedinice za topljenje ustupiti mjesto hibridnim pe\u0107ima na vodik i potpuno elektri\u010dnim pe\u0107ima.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Potro\u0161nja energije: promjena dovodi do zna\u010dajnog pove\u0107anja potreba za elektri\u010dnom energijom, koja \u0107e prema studiji do 2045. godine porasti na 17,3 PJ (4.805 GWh). Pored toga, vodik \u0107e biti potreban u obimu od 2,3 PJ godi\u0161nje. Fosilno gorivo prirodni plin bit \u0107e potpuno zamijenjeno do 2045. godine.<\/p>\n\n\n

\n
\"Razvoj
Razvoj emisije CO2 u industriji staklenki u hibridnom scenariju\nGrafikon: \u201cBundesverband Glasindustrie e.V.\u201d<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Emisije CO2<\/sub>: Kori\u0161tenje potpuno elektri\u010dnih i hibridnih pe\u0107i na vodik smanjit \u0107e direktne CO2<\/sub> emisije na nulu do 2045. godine. Osim toga, dekarbonizacija cjelokupnog elektroenergetskog sektora tako\u0111er \u0107e doprinijeti smanjenju direktnih emisija CO2<\/sub>. Pored ve\u0107 visokog udjela recikliranog stakla, u budu\u0107nosti \u0107e se za proizvodnju staklene ambala\u017ee koristiti i karbonati. Do 2045. godine, procesne emisije \u0107e opasti na 328.000 tona CO2<\/sub> godi\u0161nje, \u0161to predstavlja ukupno smanjenje od 83%.<\/p>\n\n\n

\n
\"Razvoj
Razvoj specifi\u010dnih proizvodnih tro\u0161kova u industriji staklenki u hibridnom scenariju\nGrafikon: \u201cBundesverband Glasindustrie e.V.\u201d<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Tro\u0161kovi proizvodnje: Operativni tro\u0161kovi za proizvodnju staklene ambala\u017ee \u0107e rasti s kori\u0161tenjem novih izvora energije. Udio tro\u0161kova energije pove\u0107at \u0107e se za oko 110%, dok \u0107e specifi\u010dni tro\u0161kovi CO2<\/sub> porasti za 19%. Ukupni tro\u0161kovi proizvodnje \u0107e se pove\u0107ati za oko 16%, dostigav\u0161i procijenjenih 526 eura po toni staklene ambala\u017ee.<\/p>\n\n\n\n

U opisanom hibridnom transformacijskom putu, investicije u iznosu od 3,2 milijarde eura bi\u0107e potrebne u industriji proizvodnje staklene ambala\u017ee do 2045. godine.<\/p>\n\n\n

\n
\"Klju\u010dni
Klju\u010dni rezultati za 2024. za \u010detiri prou\u010davana scenarija: BAU (Business As Usual), Elektrifikacija, Vodik i Hibrid\nGrafikon: \u201cBundesverband Glasindustrie e.V.\u201d<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Dekarbonizacija je jedna od najva\u017enijih tema na glasstec-u i bit \u0107e tako\u0111er obra\u0111ena na arhitektonskom forumu sajma u listopadu.<\/p>\n\n\n\n

Za karte i vi\u0161e informacija o glasstec<\/a> 2024<\/strong>, kao i o bazama podataka izlaga\u010da i proizvoda, o visoko kvalificiranom prate\u0107em programu, posjetite: www.glasstec.de<\/a><\/p>\n\n\n\n

Pregled programa glasstec-a<\/strong> pogledajte na linku<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Autor teksta: <\/strong>Marc Everling, Nachhaltige Kommunikation<\/p>\n\n\n\n

\"glasstec<\/figure>\n\n\n\n

www.glasstec-online.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U svojoj studiji “Staklo 2045 \u2013 Dekarbonizacija industrije stakla”, Savezno udru\u017eenje industrije stakla (Bundesverband Glasindustrie e.V. – BV Glas) u suradnji s Institutom za energetsku ekonomiju i racionalnu upotrebu energije Sveu\u010dili\u0161ta u Stuttgartu, mapiralo je i usporedilo tri transformacijska puta koja mogu dovesti energetsku industriju stakla do klimatske neutralnosti do 2045. godine. Dugoro\u010dno, klju\u010d le\u017ei […]<\/p>\n","protected":false},"author":124,"featured_media":7912,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_FSMCFIC_featured_image_caption":"","_FSMCFIC_featured_image_nocaption":"","_FSMCFIC_featured_image_hide":"","footnotes":""},"categories":[22],"tags":[485,948,668,763,149],"class_list":["post-7904","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-staklo","tag-glasstec","tag-industrija-stakla","tag-inovacija","tag-inovacije","tag-staklo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7904","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/124"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7904"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7904\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7910,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7904\/revisions\/7910"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7912"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7904"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7904"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7904"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}