{"id":762,"date":"2019-12-17T09:15:36","date_gmt":"2019-12-17T09:15:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/klimatske-promjene-prozor-cine-industrijskim-dvostrukim-pobjednikom\/"},"modified":"2020-04-05T18:34:57","modified_gmt":"2020-04-05T18:34:57","slug":"klimatske-promjene-prozor-cine-industrijskim-dvostrukim-pobjednikom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/klimatske-promjene-prozor-cine-industrijskim-dvostrukim-pobjednikom\/","title":{"rendered":"Klimatske promjene prozor \u010dine industrijskim “dvostrukim pobjednikom”"},"content":{"rendered":"

Zaklju\u010dak Konferencije prozora i fasada u Rosenheimu 2019. godine<\/h2>\n

Moto “Prozori za budu\u0107nost” izvrstan je izbor koji je na 47. Konferenciji prozora i fasada u Rosenheimu privukao preko 800 sudionika iz 24 zemlje. Mnoge prezentacije su bile usredoto\u010dene na klimatske promjene, kao i u\u010dinke ovog izazova koji na poseban na\u010din utje\u010du na gra\u0111evinski sektor.<\/p>\n

Prof. dr. Claudia Kemfert (DIW)<\/strong> \u010dak je prozorsku industriju opisala kao “dvostrukog pobjednika”, jer moderni prozori i fasade doprinose zna\u010dajnom smanjenju emisije CO2<\/sub>, a time utje\u010du i na klimatske promjene. U svom predavanju prof. Ulrich Sieberath, direktor Instituta,<\/strong> objasnio je \u0161to \u0107e se dogoditi s komponentama u budu\u0107nosti i to u obliku toplinskih valova, poplava, tornada ili tu\u010de. Uz to, naravno, odr\u017eana su i predavanja o inovacijama u izradi prozora i fasada, kao i prakti\u010dne informacije o ugradnji, uporabi sigurnosnog stakla, planiranoj za\u0161titi od sunca, ali i dizajnu prozora i vrata bez prepreka.<\/p>\n

Kako \u0107e se prof. Sieberath povu\u0107i s pozicije direktora krajem 2019. godine, nagra\u0111en je na opro\u0161tajnom doga\u0111aju koji je ugostio \u010dak 300 predstavnika industrije koji su ga po\u010dastili pljeskom stoje\u0107i za 37 uspje\u0161nih godina u slu\u017ebi.<\/h4>\n
\"Foto:<\/a>
Foto: Prof. Ulrich Sieberath i Astrid Wirges<\/figcaption><\/figure>\n

Astrid Wirges (CEO DIN)<\/strong> odlikovala ga je DIN zna\u010dkom, odaju\u0107i mu priznanje izdvajaju\u0107i ga kao \u201eoca\u201c normi proizvoda za prozore i vrata i zahvalila mu na velikoj podr\u0161ci koju joj je pru\u017eio u radu na normizaciji. U znak zahvalnosti za nevjerojatne usluge koje su pridonijele razvoju grada i regije, gradona\u010delnica Rosenheima Gabriele Bauer<\/strong> uru\u010dila je prof. Sieberath Medalju grada Rosenheima za zasluge.<\/p>\n

Posljednji put, u \u010detvrtak, 10. listopada, prof. Ulrich Sieberath otvorio je konferenciju Dani prozora u Rosenheimu kao direktor Instituta, neposredno prije umirovljenja krajem 2019. godine.<\/h4>\n

U srijedu nave\u010der 300 kolega iz bran\u0161e, kao i iz raznih istra\u017eiva\u010dkih ustanova koje se bave normizacijom ve\u0107 su ga po\u010dastili pljeskom stoje\u0107i. Astrid Virges (CEO DIN-a) odlikovala ga je DIN-ovom po\u010dasnom nazivaju\u0107i ga “ocem” normi proizvoda za prozore i vrata, ukazuju\u0107i tako na njegove velike zasluge i pomo\u0107 u radu na normizaciji. Profesor Sieberath u\u010dinio je nevjerojatne stvari u svojih 37 godina na ift Rosenheim Institutu, a posebno u posljednjih 16 godina na mjestu direktora. Uz veliko znanje i entuzijazam za tehnologiju i istra\u017eivanje, ali i svojim zalaganjem za rad na normizaciji, imao je trajan utjecaj ne samo na Institut, ve\u0107 i na cijelu industriju prozora i vrata – u Njema\u010dkoj, Europi i \u0161irom svijeta.<\/strong><\/p>\n

Od sije\u010dnja 2020. njegov nasljednik bit \u0107e prof. Jorn P. Lass,<\/strong> koji je aktivan u industriji prozora i vrata vi\u0161e od 30 godina – od kojih je 14 godina bio na raznim menad\u017eerskim pozicijama u Institutu ift Rosenheim, a posljednjih 5 godina na Sveu\u010dili\u0161tu primijenjenih znanosti u Rosenheimu kao voditelj kolegija \u201eOvojnica zgrade\u201c .<\/p>\n

Nakon \u0161to ga je pozdravio novi predsjedavaju\u0107i Oskar Anders, gradona\u010delnica Rosenheima, Gabriele Bauer izvijestila je da su istra\u017eivanja klimatskih promjena, tako\u0111er, imala sna\u017enu potporu na op\u0107inskoj razini, te da \u0107e se gra\u0111ani, grad i regionalna ekonomija okupiti zajedno kako bi ulo\u017eili u inovativne na\u010dine i mogu\u0107nosti u\u0161tede energije u tehnologiji.<\/p>\n

\"Foto:<\/a>
Foto: Gradona\u010delnica Rosenheima Gabriele Bauer i prof. Ulrich Sieberath<\/figcaption><\/figure>\n

U znak zahvalnosti za usluge pru\u017eene razvoju grada i regije, gradona\u010delnica Gabriele Bauer uru\u010dila je prof. Sieberath Medalju grada Rosenheima za zasluge. Uz uvodno predavanje prof. Ulrich Sieberath, predavanja: \u201cArhitektura 3D printera\u201d (Moritz Mungenast, TU M\u00fcnchen, prof. Dr. Jorn P. Lass, Rosenheim Sveu\u010dili\u0161te primijenjenih znanosti), \u201cPreokret energije u gra\u0111evinskom sektoru\u201d (Dominik Rau, Prognos AG), \u201cKlimatske promjene – za\u0161to je ne u\u010diniti ni\u0161ta skuplje za nas?\u201d (Prof. Dr. Claudia Kemfert, DIW), \u201cInovacije u prozorskim i fasadnim konstrukcijama\u201d (prof. dr Winfried Heusler, Sch\u00fcco i prof. Christian Niem\u00f6ller, SMNG) i \u201cEuropsko tr\u017ei\u0161te prozora – pobjednici i gubitnici\u201d (Martin Langen, B + L Marktdaten) postavili su temelje za inovacije i strate\u0161ku orijentaciju.<\/p>\n

Predavanja o prakti\u010dnim temama iz tehnologije i normizacije nude vrijedne prakti\u010dne i detaljne savjete za operativno poslovanje, na primjer: \u201cDIN EN 17037 \u2013Norma za dnevnu svjetlost\u201d (dr Jan de Boer, IBP), \u201cProzori sa za\u0161titom od pada s grani\u010dnicima otvaranja\u201d (Manuel Demel, ift), \u201cDIN 18008 elektri\u010dna energija\u201d (Frank Lange, VFF i Jochen Gr\u00f6negr\u00e4s, Bundesverband Flachglas (Savezno staklarsko udru\u017eenje)\u2013ili \u201c(R)evolucija u ugradnji prozora\u201d (Wolfgang Jehl, ift). Uspje\u0161na sve\u010dana ve\u010der uz mije\u0161anje bavarskih obi\u010daja i pojedinosti s tematske zabave “Superheroji” tako\u0111er su pridonijeli uspjehu 47. konferencije o prozorima i fasadama u Rosenheimu. U nastavku su navedeni detalji nekih predavanja.<\/p>\n

U uvodnom predavanju \u201eProzori za budu\u0107nost\u201c prof. Sieberath je pokazao koji \u0107e tehni\u010dki, dru\u0161tveni i politi\u010dki trendovi, izme\u0111u ostalog, utjecati na industriju prozora:<\/p>\n

    \n
  1. Uporna potra\u017enja za socijalnim smje\u0161tajem i mala veli\u010dina zgrade zahtijevaju vi\u0161enamjenske prozorske funkcije s ve\u0107om za\u0161titom od buke.<\/li>\n
  2. Zbog rastu\u0107eg nedostatka profesionalnih gra\u0111evinskih materijala, primenjuju se fleksibilna rje\u0161enja \u0161to vodi ka pojednostavljivanju sustava i ugradnje, kao i obuka nekvalificiranih radnika i imigranata.<\/li>\n
  3. Posljedice klimatskih promjena uzrokovanih toplinskim valovima, poplavama, tornadima ili tu\u010dom zahtijevaju novu gradnju i materijale. Konkretno, sve je ve\u0107i fokus na ljetnoj toplinskoj izolaciji i uporabi kontroliranih prozora.<\/li>\n<\/ol>\n

    Mjere progla\u0161ene saveznim Zakonom o klimatskim promjenama nagla\u0161avaju Vladi da ne\u0107e biti dovoljno u\u0161tediti 45 milijuna tona CO2<\/sub> u gra\u0111evinskom sektoru do 2030. godine. Stoga se o\u010dekuje da \u0107e se nakon izbora za Bundestag 2021. godine poo\u0161triti zahtjevi i pobolj\u0161ati amortizacija poreza kako bi se izbjeglo pla\u0107anje milijardi u EU-u zbog neuspjelih klimatskih ciljeva.<\/p>\n

    Tehni\u010dki gledano, upotreba vakuumskog izolacijskog ostakljenja i inteligentnih kontrola pove\u0107at \u0107e se za\u0161tita od sunca. Katastrofe s jakom ki\u0161om i poplavama prili\u010dno su \u010deste, ali \u010dinjenica je da toplinski valovi uzrokuju deformaciju i uni\u0161tavanje gra\u0111evinskih elemenata tamnih boja, a prozori se mogu tako\u0111er o\u0161tetiti olujnom pra\u0161inom.<\/strong> Novonastalim zahtjevima mo\u017ee se jedino udovoljiti fleksibilnim, modularnim i adaptivnim sustavima.<\/p>\n

    Nove metode digitalne proizvodnje tako\u0111er poma\u017eu suzbiti taj rast, posebno kada je rije\u010d o slo\u017eenosti prozora, planiranju i izvo\u0111enju radova. Za ve\u0107e tvrtke to je lak\u0161e – mala i srednja poduze\u0107a se moraju organizirati u mre\u017ee. Postupak ugradnje prozora mo\u017ee se pojednostaviti i pobolj\u0161ati u kvalitetu monta\u017ee okvira vrata. To je potvrdilo 52% sudionika upitnika.<\/strong><\/p>\n

    Profesorica Claudia Kemfert (DIW, Berlin)<\/strong> otvorila je svoje predavanje \u201cKlimatske promjene: Za\u0161to je ne u\u010diniti ni\u0161ta skuplje za nas?\u201d s hitnom porukom da \u201etemperature rastu br\u017ee nego \u0161to su znanstvenici o\u010dekivali.\u201c<\/p>\n

    \"Foto:<\/a>
    Foto: Prof. dr. Kemfert Claudia<\/figcaption><\/figure>\n

    Nakon ove dramati\u010dne informacije, po\u010dela je prezentirati posljedice korak po korak i to u tri dimenzije: o\u0161te\u0107enja, prilagodbe i strukturne promjene. Zdravlju prijete toplinski valovi, oluje, poplave, a nove bolesti se javljaju samo u toplijim krajevima. Poljoprivreda i \u0161umarstvo bore se protiv smanjenih prinosa usjeva, smanjenja sigurnosti prinosa zbog pove\u0107ane klimatske varijabilnosti, rizika od \u0161umskih po\u017eara i pove\u0107ane osjetljivosti vrsta drve\u0107a koja nisu prikladna za odre\u0111enu lokaciju. Bioraznolikost je ugro\u017eena smanjenjem raznolikosti vrsta.<\/p>\n

    Na energetsku industriju utje\u010de i nedostatak hla\u0111enja ili o\u0161te\u0107enja elektroenergetskih mre\u017ea ledom i olujom. Sve to dovodi do eksponencijalno rastu\u0107ih tro\u0161kova popravka, gubitaka osiguranja ili financijske krize. Ti su tro\u0161kovi mnogostruko ve\u0107i od mjera za\u0161tite klime i eksponencijalno se pove\u0107aju od 1,5 \u00b0C nadalje. Na 5 \u00b0C, ovisno o metodama prora\u010duna, ovi iznosi su izme\u0111u cca 9% (Kemfert) i cca. 14% (Stern) globalnog bruto doma\u0107eg proizvoda (BDP). S BDP-om od oko 84,7 bilijuna dolara (IMF), to bi bilo izme\u0111u 7,6 i 11,9 bilijuna ameri\u010dkih dolara godi\u0161nje.<\/p>\n

    Ovo je zna\u010dajno vi\u0161e od njema\u010dkog BDP-a koji iznosi cca 4 bilijuna dolara. Zauzvrat, 1 do 3% BDP-a moglo bi se koristiti za u\u010dinkovitu za\u0161titu klime, \u0161to bi osiguralo ograni\u010denje pove\u0107anja temperature na 1,5 \u00b0C. Istovremeno, njema\u010dko gospodarstvo moglo bi imati koristi od tehnologija za proizvodnju obnovljivih izvora energije i ve\u0107u u\u010dinkovitost, jer su to budu\u0107i \u201eizvozni hitovi\u201c.<\/p>\n

    “Za\u0161tita klime pristupa\u010dna je i stvara bolje ekonomske mogu\u0107nosti”, ka\u017ee Kemfert. To se odnosi i na njema\u010dku tehnologiju prozora i fasada, koja je svjetski lider, a koju je gospo\u0111a Kemfert opisala kao “dvostrukog pobjednika”. Suvremeni konstrukcijski elementi mogu smanjiti emisiju CO2<\/sub> iz gra\u0111evina istovremeno ih \u0161tite\u0107i od posljedica. No, sa svakom godinom politi\u010dkog oklijevanja i \u010dekanja, te se mogu\u0107nosti gube. “Njema\u010dka ima zaostatak modernizacije i treba joj ekolo\u0161ki prihvatljivija ekonomska politika”, ka\u017ee Kemfert.<\/p>\n

    Ova se inicijativa tako\u0111er mora sna\u017enije podr\u017eati u gra\u0111evinskom sektoru, na primjer: pove\u0107anjem obnove zgrada, poreznim olak\u0161icama ili poticajnim programima za bolje krovove. Odva\u017eni poduzetnici ve\u0107 mogu postati aktivni i uspje\u0161ni.<\/p>\n

    Dominik Rau (Prognos AG)<\/strong> odr\u017eao je jo\u0161 jedno va\u017eno predavanje o klimatskim promjenama pod naslovom \u201cEnergetski preokret u gra\u0111evinskom sektoru – utjecaj europskog Pravilnika o budu\u0107im mjerama u Njema\u010dkoj\u201d. Op\u0107enito, borba protiv klimatskih promjena temelji se na dva stupa: “energetska u\u010dinkovitost” i “proizvodnja obnovljivih izvora energije.” Rau je jasno dao do znanja da trenutne mjere nisu dovoljne, \u010dak su i mjere done\u0161ne u Parizu dovele do porasta temperature od 3,5 \u00b0C, a Njema\u010dka jo\u0161 uvijek stoji iza ciljeva iz Pariza.<\/strong><\/p>\n

    Iako je proizvodnja obnovljive energije na pozitivnom putu, gra\u0111evinski sektor zaostaje, kao i stopa obnove, pa \u010dak i \u0161irenje fotonaponskih elemenata stagnira. \u010cak ni planirani Zakon o gra\u0111evinskoj energiji ne sadr\u017ei dodatno pove\u0107anje kada je rije\u010d o energetskim potrebama. Me\u0111utim zgrade bi ve\u0107 trebale ispuniti KfW normu 40 za novogradnju i renoviranje radi postizanja planirane prosje\u010dne potro\u0161nje energije od 50 kWh \/ (m\u00b2a) do 2050. g.<\/p>\n

    Ono \u0161to je danas neadekvatna obnova bit \u0107e “cementirano” tijekom sljede\u0107ih 30 godina jer je ciklus obnove zgrada predvi\u0111en na 40-50 godina. Osim toga, zemlje \u010dlanice EU du\u017ene su pove\u0107ati kumulativne u\u0161tede energije za 0,8% godi\u0161nje izme\u0111u 2021. i 2030. “Zbog neposredne kazne Njema\u010dke, koja bi mogla biti u milijardama, zahtjevi \u0107e se pove\u0107ati”, rekao je Rau.<\/p>\n

    Pove\u0107avanje energetskih tro\u0161kova tako\u0111er bi pove\u0107alo ekonomi\u010dnost toplinske energije potrebne za izolaciju. Konkretno, Rau preporu\u010duje zna\u010dajno ve\u0107e cijene CO2<\/sub>, ve\u0107e zahtjeve za postoje\u0107e i nove zgrade i zabranu grijanja na naftu i kasnije grijanja na plin, ve\u0107i poticaj trgovcima koji bi koristili obnovljive generatore topline, ali i pojednostaviti proces proizvodnje.<\/p>\n

    U svom predavanju “Nova europska norma za dnevnu svjetlost DIN EN 17037 – Treba li pove\u0107ati povr\u0161ine prozora?”, dr Jan de Boer (IBP)<\/strong> predstavio je u\u010dinke na prozorima, fasadama i sustavima za\u0161tite od sunca.<\/p>\n

    U Njema\u010dkoj norma zamjenjuje prethodnu DIN 5034 i dobar je alat za planiranje. Podr\u017eava gra\u0111evinske projektante , kao i proizvo\u0111a\u010de prozora, tako da prostorije dobivaju dnevnu svjetlost \u0161to je vi\u0161e mogu\u0107e (autonomija dnevnog svjetla). Norma sadr\u017ei pojednostavljenu metodu koja izra\u010dunava osvjetljenje koriste\u0107i koeficijente dnevne svjetlosti na referentnoj ravnini i postupak upotrebe klimatskih podataka za danu lokaciju. Dobro osvjetljenje posti\u017ee se kada je 50% prostorije osvijetljeno ET osvjetljenjem u 50% dnevne svjetlosti (4.380 h). Minimalna osvijetljenost ETM-a je 95% prostorije na 50% dnevnog vremena.<\/p>\n

    Preporuke se daju u \u010detiri faze evaluacije. Za dnevne otvore (prozori, staklo itd.) postoji klasifikacija vertikalnih i nagnutih povr\u0161ina, tako da ET osvjetljenje mo\u017ee biti nisko (300 lk), srednje (500 lk) i visoko (750 lk).<\/strong> Za minimalnu osvijetljenost ETM uzimaju se vrijednosti 100\/300\/500 Lux-a. Dokaz daje varijabilni koeficijent dnevne svjetlosti DT, koji ovisi o klimatskim uvjetima i geografskoj \u0161irini. Ciljano osvjetljenje postavljeno je u odnosu na srednju difuznu osvjetljenost na otvorenim mjestima (Ev, d, med). U Njema\u010dkoj je 13.900 lx. za “nisku” razinu to je 2,2% (DT = ET \/ Ev, d, med = 300lk \/ 13900lx).<\/p>\n

    Kada bismo uspore\u0111ivali, \u017eelimo naglasiti da preporuke prelaze minimalne zahtjeve iz prethodnog DIN 5034. U\u010dinci na podru\u010dju prozora mogu se vidjeti samo ako su dobro ocijenjeni jer se po\u017eeljno posti\u017ee na ve\u0107im povr\u0161inama prozora, a ove \u201eminimalne\u201c zahtjeve \u010desto je te\u017ee ispuniti.<\/p>\n

    Osim osvjetljenja (lux, lx), u procjenu su uklju\u010deni i parametri poput pogleda, sun\u010devog zra\u010denja i za\u0161tite od odsjaja. Pogled ovisi o susjednim zgradama i kutu gledanja (veli\u010dina prozora) i trebao bi sadr\u017eavati najmanje razinu krajolika. Na “visokoj” razini trebali bi biti vidljivi i nebo i zemlja. Sun\u010devo zra\u010denje ovisi o polo\u017eaju sunca, referentnoj ravnini i zgradi, a na slabom suncu klasificirano je kao nisko (1,5 h), srednje (3,0 h) i visoko (4 h).<\/strong> Utjecaj se mo\u017ee kontrolirati geometrijom zgrade, nadvratnika ili prozora. Veli\u010dina prozora nije uklju\u010dena u procjenu.<\/p>\n

    Parametar odsjaja ovisi o dnevnom svjetlu (DGP), \u0161to se mo\u017ee odrediti simulacijskim programima. Preporuke su niske (0,45), srednje (0,40) i visoke (0,35). Postoji pojednostavljeni postupak koji dodjeljuje fiksnu vrijednost 0,35 DIN za vanjsko sunce, od koje se mo\u017ee za\u0161tititi razli\u010ditim kapcima, zavjesama i folijama.<\/strong> DIN EN 17037 nagla\u0161ava potrebu za za\u0161titom od svjetlosti u slu\u010dajevima kada posebna stakla nisu dovoljna. Prvi uvod u planiranje dnevnog svjetla, koristan je i besplatan vodi\u010d koji mo\u017eete preuzeti na www.initiative-tageslicht.de<\/a><\/p>\n

    Druga dva aktualna i diskutabilna sigurnosna pitanja odnosila su se na otvaranje prozora sa za\u0161titom od pada i upotrebe sigurnosnog stakla (TSG i LSG) u skladu s DIN 18008.<\/p>\n

    \"Konferencije<\/a>
    Konferencije prozora i fasada u Rosenheimu 2019. godine<\/figcaption><\/figure>\n

    Manuel Demel (ift)<\/strong> uveo je prakti\u010dnu metodu ispitivanja prozora s grani\u010dnicima otvaranja u svom predavanju \u201cProcjena za\u0161tite od pada kod prozora s grani\u010dnicima otvaranja\u201d. Prozori sa sigurnosnim zaprekama sve su vi\u0161e u sredi\u0161tu nadzora gradnje; grani\u010dnici otvaranja u ovom podru\u010dju primjene su neregulirani gra\u0111evni proizvod. Razlika je u tome kada grani\u010dnik otvaranja postane sigurnosna komponenta iz \u201ekomforne komponente\u201c prema EN 13126-8, \u010dija je svrha sprije\u010diti pad ograni\u010davanjem \u0161irine otvora. Iz tog razloga mora se uzeti u obzir cjelokupni sustav koji se sastoji od polo\u017eaja okova u prozoru i spojeva vijkom.<\/p>\n

    Ispitna metoda uklju\u010duje ispitivanje klatnom s dvostrukom gumom (te\u017eina 50 kg, visina pada 900 mm), ispitivanje izdr\u017eljivosti (20.000 ciklusa sa zateznom silom od 350 N i referentnom brzinom v = 0,5 m\/s), te namjerno isklju\u010denje od strane korisnika (manipulacija kao ru\u010dni napad upotrebom malih alata, sli\u010dno poku\u0161aju provale). Ova metoda ispitivanja nudi proizvo\u0111a\u010dima prozora koji su u kona\u010dnici odgovorni za sigurnost, kao i sigurnost u podru\u010dju nadzornih tijela uz odobrenja za pojedina\u010dne slu\u010dajeve.<\/p>\n

    Frank Lange (VFF)<\/strong> i Jochen Gr\u00f6negr\u00e4s Bundesverband Flachglas (Savezno staklarsko udru\u017eenje)<\/strong> dali su preporuke o zahtjevima za uporabu sigurnosnog stakla u skladu s normom DIN 18008, kako bi trebalo tuma\u010diti normu. To se odnosi na odjeljak 5.1.4. Ako su zbog zakonskih zahtjeva za sigurnost na cestama potrebne za\u0161titne mjere za ostakljivanje, to se mo\u017ee posti\u0107i, na primjer, ograni\u010davanjem pristupa\u010dnosti (sigurnosne ograde) ili upotrebom stakla sa sigurnim svojstvima loma. Odjeljak 37. stavak (2) Uredbe o izgradnji prototipa ili odgovaraju\u0107oj primjeni u dr\u017eavnom zakonu nala\u017ee: \u201cStaklena vrata i ostale staklene povr\u0161ine koje se\u017eu do poda moraju biti ozna\u010dene tako da se mogu lako prepoznati. Daljnje za\u0161titne mjere moraju se predvidjeti za ve\u0107e povr\u0161ine stakla, a jedan od zahtjeva je sigurnost na cestama.\u201d<\/p>\n

    Sigurne karakteristike loma jasno su regulirane i mogu\u0107e kod TSG-a prema DIN EN 12150-2 i DIN EN 14179-2, LSG prema DIN EN 14449 , dokazano ispitivanjem prema DIN EN 12600. Temeljno pitanje je interpretacija termina prometna sigurnost. Nema spora oko scenarija aplikacije u kojima posebni gra\u0111evinski propisi ili smjernice daju jasne specifikacije, na primjer za \u0161kolske zgrade ili radna mjesta.<\/p>\n

    Me\u0111utim, veliko podru\u010dje stambene gradnje je kriti\u010dno. Bez obzira na prototip \u00a7 37 Pravilnika o gradnji, svaki operator gra\u0111evne zgrade tako\u0111er je du\u017ean osigurati sigurnost na cestama (odgovornost prema \u00a7 823 njema\u010dkog gra\u0111anskog zakona). Cilj mora biti spre\u010davanje ozbiljnih ozljeda od stakla uslijed razbijanja stakla, bilo u javnom ili privatnom prostoru.<\/strong><\/p>\n

    Rezultati su sadr\u017eani u preporuci za uporabu koju su izdali Bundesverband Flachglas (Savezno staklarsko udru\u017eenje), Njema\u010dko udru\u017eenje prozora i fasada proizvo\u0111a\u010da (VFF), Udru\u017eenje stolara i Savezno udru\u017eenje metalaca.<\/strong> Dokument prikazuje jedan od na\u010dina na koji se sigurnost na cestama mo\u017ee objektivno primijeniti na staklenim povr\u0161inama, a posti\u017ee se primjenom za\u0161titnih mjera. To mo\u017ee podr\u017eati koordinaciju \u017eeljenih mjera za\u0161tite s klijentom, pogotovo za neregulirani privatni i javni sektor. Sr\u017e rada nagla\u0161ava rizik vodi\u010da za procjenu, koji mora biti usagla\u0161en s projektantom ili vlasnicima zgrada. To je iz razloga \u0161to je odluka za ili protiv dobrovoljna i ostvaruje se uporabom sigurnosnog stakla u kona\u010dnici od strane stanara odre\u0111ene zgrade.<\/p>\n

    \"\"<\/p>\n

    ift Rosenheim<\/strong>
    \nTheodor-Gietl-Stra\u00dfe 7-9, 83026 Rosenheim, Germany
    \nT +49 (08031) 261 0
    \nF +49 (08031) 261 290
    \n    info@ift-rosenheim.de<\/a>
    \n    www.ift-rosenheim.de<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Zaklju\u010dak Konferencije prozora i fasada u Rosenheimu 2019. godine Moto “Prozori za budu\u0107nost” izvrstan je izbor koji je na 47. Konferenciji prozora i fasada u Rosenheimu privukao preko 800 sudionika iz 24 zemlje. Mnoge prezentacije su bile usredoto\u010dene na klimatske promjene, kao i u\u010dinke ovog izazova koji na poseban na\u010din utje\u010du na gra\u0111evinski sektor. Prof. […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":763,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_FSMCFIC_featured_image_caption":"","_FSMCFIC_featured_image_nocaption":"","_FSMCFIC_featured_image_hide":"","footnotes":""},"categories":[47],"tags":[],"class_list":["post-762","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/762","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=762"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/762\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":806,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/762\/revisions\/806"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/763"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=762"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=762"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=762"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}