{"id":7466,"date":"2024-07-30T09:00:00","date_gmt":"2024-07-30T08:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/?p=7466"},"modified":"2024-07-29T10:59:40","modified_gmt":"2024-07-29T09:59:40","slug":"vodic-za-energetsku-obnovu-zgrada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/vodic-za-energetsku-obnovu-zgrada\/","title":{"rendered":"Vodi\u010d za energetsku obnovu zgrada"},"content":{"rendered":"\n

U ovom radu \u0107emo navesti va\u017enost sveobuhvatnog pristupa energetskoj obnovi zgrada.<\/strong> Obnova zgrada je izuzetno aktualan problem<\/strong> i mnogo zna\u010dajniji nego prije te moramo voditi ra\u010duna o pravilnoj upotrebi resursa, a navodimo i na\u0161a saznanja da bi smo izbjegli gre\u0161ke iz pro\u0161losti.<\/p>\n\n\n\n

Da bi se ostvarile u\u0161tede ve\u0107e od 60% i komforno stanovanje, energetska obnova zgrada mora uklju\u010diti istovremeno vi\u0161e mjera<\/strong>, kao \u0161to su: renoviranje fasade, promjene fasadnih prozora, ugradnju termostatskih radijatorskih ventila i ventila za hidrauli\u010dno balansiranje (balansnih ventila), elektronske pumpe sa promjenjivim brojem okretaja i termi\u010dkog balansa potro\u0161ne tople vode.<\/p>\n\n\n\n

Potreban je odgovaraju\u0107i broj inovativnih projekata i proizvoda koji omogu\u0107avaju postizanje u\u0161tede energije i ve\u0107u kvalitetu \u017eivota. \u010casopis \u201eProzori+Vrata<\/strong>\u201d svoja stru\u010dna znanja usmjerava na pru\u017eanje informacija o mjerama energetske u\u010dinkovitosti.<\/strong> Sljede\u0107i je tekst<\/strong> predstavljen kao vodi\u010d<\/strong> radi lak\u0161eg snala\u017eenja. Da bi mjere energetske u\u010dinkovitosti funkcionirale u praksi neophodno je istaknuti ulogu projektnog zadatka. Isti mora obuhvatiti rekonstrukciju fasade zgrade<\/strong> (kroz izolaciju vanjskih zidova, krova i zamjenu fasadnih prozora) i modernizaciju sustava grijanja. <\/strong>Do sada se naglasak stavljao na modernizaciju sustava grijanja, mjera koja se primjenjuje bez rekonstrukcije fasade, ne mo\u017ee posti\u0107i \u017eeljenu u\u0161tedu od 60%.<\/p>\n\n\n\n

Mjere za omogu\u0107avanje u\u0161teda<\/h2>\n\n\n\n

S obzirom da su gra\u0111ani izlo\u017eeni razli\u010ditim, ne uvijek pouzdanim i sveobuhvatnim informacijama o tome kako da ostvare najve\u0107e u\u0161tede, oni se te\u0161ko mogu sna\u0107i i donijeti kvalitetnu odluku o tome koje mjere donose najve\u0107e koristi. Potrebno je imati to\u010dne i potpune informacije. U energetskoj obnovi zgrada potrebno je prvo krenuti s rekonstrukcijom fasade zgrade.<\/strong> Potrebno je razumjeti koeficijent prolaska topline koji ima jedinicu W\/m2K.<\/strong> Koeficijent prolaska topline predstavlja koli\u010dinu topline koju gra\u0111evina gubi u sekundi po m2 povr\u0161ine<\/strong>, kao razlike temperature od 1K. \u0160to je koeficijent prolaska manji,<\/strong> posti\u017ee se bolja izolacija,<\/strong> odnosno manji gubitak toplinske energije. Neizolirani vanjski zid od cigle debljine 19 cm ima koeficijent prolaska topline 1,67 W\/m2K<\/strong>, dok izolirani zid <\/strong>od cigle od 19 cm<\/strong> sa 10 cm stiropora<\/strong> ima koeficijent prolaska topline 0,31 W\/m2K.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Upravo zato, kao logi\u010dan odabir mjera za osiguravanje u\u0161tede od 60% name\u0107e se sanacija fasada zgrada<\/strong> koja \u0107e rezultirati tra\u017eenom ili vi\u0161om u\u0161tedom od one minimalno propisane. Me\u0111utim, posti\u017ee li se ovim ciljana u\u0161teda? Koji sve problemi \u010dekaju stanare ukoliko se odlu\u010de samo na ovu mjeru energetske obnove zgrade? Prilikom odlu\u010divanja potrebno je voditi ra\u010duna o vi\u0161e elemenata.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ujedna\u010dena raspodjela topline<\/h2>\n\n\n\n

Radijatori u vi\u0161ekatnim zgradama<\/strong> nisu jednako udaljeni od cirkulacijske pumpe <\/strong>koja se nalazi u kotlovnici, odnosno toplinskoj podstanici. To zna\u010di da nova izolirana fasada zgrade i najsuvremenija stolarija sami ne rje\u0161avaju problem<\/strong>. Pojedini radijatori<\/strong>, odnosno stanovi \u0107e se br\u017ee zagrijavati, a drugi sporije.<\/strong> Nekima \u0107e i uz izolaciju biti nedovoljno toplo, dok \u0107e stanarima u stanovima bli\u017eim podstanici pregrijavanje biti znatno izra\u017eeno. Bli\u017ei stanovi \u0107e dobiti vi\u0161e, dok \u0107e oni najudaljeniji i dalje dobivati nedovoljnu koli\u010dinu toplinske energije.<\/p>\n\n\n\n

Da bi se osigurala pravilna i ravnomjerna raspodjela toplinske energije po vertikalama<\/strong>, odnosno prema svakom pojedina\u010dnom radijatoru, potrebno je ugraditi automatske balansne ventile <\/strong>i na taj na\u010din omogu\u0107iti ujedna\u010denu raspodjelu toplinske energije u zgradi.<\/p>\n\n\n\n

Udobnost stanovanja<\/h2>\n\n\n\n

Izolirana fasada i stolarija ne mogu regulirati toplinsku energiju u stanovima<\/strong> usprkos tome \u0161to je koeficijent prolaska topline vrlo nizak. Nizak koeficijent prolaska topline omogu\u0107ava bolju zagrijanost prostorija u stanu. <\/strong>Prilikom izgradnje zgrada 70\u2013ih godina<\/strong>, prilikom projektiranja sustava grijanja, dimenzioniranje radijatora bilo je uskla\u0111eno s tada\u0161njim standardima grijanja<\/strong> (s lo\u0161om izolacijom). Gubila se velika koli\u010dina toplinske energije.<\/p>\n\n\n

\n
\"zena
Regulacija grijanja \/ Foto: Freepik<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Sanacija zgrada (izolacija fasada i zamjena stolarije<\/a>) rezultira daleko manjim toplinskim gubitcima<\/strong> pa zato vrlo lako mo\u017ee do\u0107i do pregrijavanja prostora, ukoliko na radijatore nije ugra\u0111en termostatski ventil <\/strong>koji \u0107e \u201ekontrolirati\u201d radijator i automatski ga zatvoriti kad se postigne idealna sobna temperatura. Posljedica pregrijavanja prostora je smanjena vla\u017enost zraka u prostoriji. Suhi zrak lo\u0161e utje\u010de na gornje di\u0161ne puteve i ko\u017eu te naru\u0161ava zdravlje uzrokuju\u0107i mnoge bolesti. Od utjecaja suhog zraka nije po\u0161te\u0111en ni drveni namje\u0161taj, parketi, glazbeni instrumenti, slike i ostali predmeti izra\u0111eni od drveta. Prilikom pregrijavanja prostorije, najjednostavnije rje\u0161enje je otvoriti prozor kako bi se snizila sobna temperatura. Pu\u0161tanjem hladnog zraka u prostoriju, za koji smo pogre\u0161no pretpostavili da je vla\u017ean, situacija se dodatno pogor\u0161ava i zrak se dodatno su\u0161i, umjesto da se ovla\u017euje. Ovakvim provjetravanjem mogu\u0107e je posti\u0107i ve\u0107u vla\u017enost u prostoriji samo u slu\u010daju ki\u0161e i snijega, kada vanjski zrak ima ve\u0107i postotak vlage od zraka u stanu.<\/p>\n\n\n\n

Provjetravanje kroz zatvoren prozor<\/h2>\n\n\n\n

Analizirat \u0107emo klasi\u010dan vid provjetravanja.<\/strong> Bez ugra\u0111enog radijatorskog ventila<\/strong> (ventila za hidrauli\u010dno balansiranje), nemogu\u0107e je posti\u0107i sobnu regulaciju temperature i ravnomjernu raspodjelu toplinske energije unutar zgrade<\/strong>, pa \u010dak i kada je fasada zgrade rekonstruirana i ugra\u0111ena nova moderna stolarija. Zato se \u010desto i nakon obnove doga\u0111a da stanari reguliraju toplinu u prostoriji otvaranjem prozora, naj\u010de\u0161\u0107e na kipu, kao zamjena za ru\u010dno otvaranje i zatvaranje radijatora ili obla\u010denjem i skidanjem dodatnih slojeva odje\u0107e, \u0161to ba\u0161 i ne doprinosi ve\u0107em komforu stanovanja.<\/p>\n\n\n

\n
\"zgrada\"
Kompleks zgrada \/ Foto: Freepik<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Gljivice i plijesni na zidovima nastaju jer se ulaskom hladnog zraka pothla\u0111uju zidovi i dio stropa koji se nalazi uz prozor. <\/strong>Na tim mjestima topli zrak u prostoriji se kondenzira te se ubrzo pojavljuje plijesan.<\/p>\n\n\n\n

Suprotan slu\u010daj je kada boravimo u stanu s lo\u0161om izolacijom uz mogu\u0107nost regulacije sobne temperature, ali u strahu od previsokih ra\u010duna za grijanje, ne provjetravamo redovno prostor u kome se boravi. <\/strong>Tada unutar stana u kutevima vanjskih zidova uslijed toplinskih razlika dolazi do pothla\u0111ivanja zidova<\/strong>, kondenzacije i pojave plijesni.<\/strong> U praksi se pokazuje da u oba krajnja slu\u010daja \u010desto dolazi do pojave gljivica, odnosno plijesni \u010diju pojavu mo\u017eemo jedino sprije\u010diti pravilnim i redovnim provjetravanjem i odr\u017eavanjem \u017eeljenog nivoa vla\u017enosti u prostoru boravka.<\/p>\n\n\n

\n
\"\u017eena
Provjetravanje \/ Foto: Freepik<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

U posljednjih trideset godina u EU, a posebno u skandinavskim zemljama po\u010dela se koristiti ventilacija kroz \u201ezatvoren prozor\u201d,<\/strong> tzv. ventilatori protoka zraka koji se ugra\u0111uju u termoizolacijsko staklo. Na ovaj na\u010din se ne naru\u0161ava monolitnost konstrukcije.<\/p>\n\n\n

\n
\"\u017eena
Radijatorsko grijanje \/ Foto: Freepik<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Termoizolacijsko staklo se skra\u0107uje za 60 mm do 80 mm i na tom mjestu se ugra\u0111uje ure\u0111aj koji regulira protok zraka bez otvaranja prozora<\/strong>. Ovaj ure\u0111aj je veoma pogodan u bolnicama, \u0161kolama i stara\u010dkim domovima. <\/strong>Nema otvaranja prozora i eventualno nekontroliranog propuha, koji mo\u017ee negativno utjecati na zdravlje stanara. Ure\u0111aj mo\u017ee raditi ru\u010dno ili automatski.<\/p>\n\n\n\n

Pomicanjem otvora se regulira protok zraka i na taj na\u010din se osigurava odgovaraju\u0107a kvaliteta zraka neophodna za komfor stanovanja. Pri tom treba voditi ra\u010duna da ugradnja prozora bude \u0161to zahtjevnija i da broj izmjena zraka bude \u0161to manji.<\/p>\n\n\n

\n
\"\u017eena
Ploijesan ispod prozora \/ Foto: Freepik<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Mjerenjima je dokazano da je najve\u0107i gubitnik toplinske energije nedozvoljena infiltracija zraka<\/strong>, ona je zna\u010dajno ve\u0107a od kondukcijskih gubitaka toplinske energije. Gubitci energije u stanovima su prosje\u010dno izuzetno veliki i u periodu grijanja dosti\u017eu 220 kWh\/m2.<\/strong> To je ogromna potro\u0161nja u usporedbi s Njema\u010dkom<\/strong>, gdje su gubitci u periodu grijanja 50 kWh\/m2.<\/strong> Analize su za veliku zabrinutost. Primjenom ovog ure\u0111aja pove\u0107ava se energetska u\u010dinkovitost, \u0161tedi energija i \u010duva kvaliteta \u017eivotne sredine. Ovaj model je veoma dobar za pasivno hla\u0111enje, kada nije dozvoljeno i opasno otvaranje prozora u ru\u010dnom re\u017eimu. Ukoliko se radi o prometnim ulicama, u ure\u0111aj je ugra\u0111en dio koji eliminira prekomjernu plijesan. Kod nas se slabo koristi jer je cijena relativno visoka.<\/p>\n\n\n

\n
\"majstor
Provjera prozorskog sustava \/ Foto: Freepik<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Smanjenje anga\u017eirane snage<\/h2>\n\n\n\n

Kako bi postigli cjelokupno projektno rje\u0161enje, va\u017eno je razmotriti i mogu\u0107nost smanjenja anga\u017eirane snage<\/strong>. Anga\u017eirana snaga je veli\u010dina koja se odre\u0111uje za svaku zgradu pri uklju\u010divanju na distributivnu mre\u017eu daljinskog grijanja. Iskazuje se u kW.<\/p>\n\n\n\n

Nakon energetske obnove, uz znatno manje toplinske gubitke i moderniziran sustav grijanja, zgradama da bi se zagrijale, potrebna je znatno manja koli\u010dina energije. U dogovoru sa projektantom, mogu\u0107e je izgraditi projekt o smanjenju zakupne snage, \u010dime se dodatno smanjuju ra\u010duni za grijanje svih stanara u zgradi tokom cijele godine.<\/p>\n\n\n\n

Kontrola gubitaka toplinske energije<\/h2>\n\n\n\n

Najbolji i najjednostavniji na\u010din kontrole je termovizija<\/strong>. Termovizijska snimka \u010desto pokazuje da renovirana zgrada (zidovi i stolarija) imaju velike toplinske gubitke, naj\u010de\u0161\u0107e uslijed nekvalitetno ugra\u0111ene fasadne stolarije.<\/strong> Vrlo \u010desto se prozori dr\u017ee na kipu, \u0161to dodatno ote\u017eava postizanje maksimalnog u\u010dinka energetskih u\u0161teda. Stanari, njihove navike i na\u010din pona\u0161anja negativno utje\u010du na period povrata investicija. U ovom slu\u010daju \u0107e povrat biti znatno du\u017ei od onoga koji je predvi\u0111en obnovom zgrade.<\/p>\n\n\n

\n
\"mu\u0161ka
Snimanje termovizijskom kamerom \/ Foto: Freepik<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

U zgradi sa obnovljenim sustavom grijanja (ugra\u0111eni termostatski ventili, modernizirane elektronske pumpe za sustav grijanja) u kojoj se provode mjere pra\u0107enja individualne potro\u0161nje toplinske energije pomo\u0107u razdjelnika topline, termografska slika pokazuje gdje je eventualno otvoren prozor ili su na vi\u0161im katovima vrata od\u0161krinuta. Vidljivi su energetski gubitci fasade izme\u0111u katova u toplinskim mostovima betonskih greda na fasadi.<\/p>\n\n\n\n

U takvim zgradama stanari se pona\u0161aju racionalno i \u0161tede toplinsku energiju jer imaju mogu\u0107nost regulacije sobnih temperatura i provjeravaju stanove u skladu s preporukom struke, ali maksimalan potencijal u\u0161tede izostaje uslijed lo\u0161e izolacije fasade zgrade.<\/p>\n\n\n

\n
\"mlada
PVC stolarija \/ Foto: Freepik<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

U\u0161tede i vi\u0161e od 60%<\/h2>\n\n\n\n

Na osnovu prethodno navedenog, mo\u017ee se zaklju\u010diti da energetska obnova zgrade mora<\/a> uklju\u010diti vi\u0161e istovremenih mjera, od obnove fasada, zamjene stolarije, ugradnje termostatskih radijatorskih ventila te ventila za hidrauli\u010dno balansiranje i elektronske pumpe sa promjenjivim brojem okretaja. Uz korisnike koji racionalno upravljaju potro\u0161njom, mogu\u0107e su u\u0161tede preko 60%.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Mogu\u0107e u\u0161tede su izuzetno velike i ovom problemu treba pristupiti mnogo studioznije i ozbiljnije. Vrlo va\u017ean zadatak je termovizijska kontrola.<\/strong> Ovo bi bio zna\u010dajan doprinos smanjenju potro\u0161nje svih oblika energije. U narednih dvadeset godina \u0107e se voditi borba za energiju i hranu.<\/p>\n\n\n\n

Redakcija \u010dasopisa \u201eProzori+Vrata\u201d<\/a> Vam stoji na raspolaganju po pitanju sveobuhvatnog rje\u0161enja energetske u\u010dinkovitosti zgrada.<\/p>\n\n\n\n

Autori teksta: Prof. dr Dragan \u0160kobalj i \u017darko \u0110oki\u0107 dipl.str.in\u017e.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U ovom radu \u0107emo navesti va\u017enost sveobuhvatnog pristupa energetskoj obnovi zgrada. Obnova zgrada je izuzetno aktualan problem i mnogo zna\u010dajniji nego prije te moramo voditi ra\u010duna o pravilnoj upotrebi resursa, a navodimo i na\u0161a saznanja da bi smo izbjegli gre\u0161ke iz pro\u0161losti. Da bi se ostvarile u\u0161tede ve\u0107e od 60% i komforno stanovanje, energetska obnova […]<\/p>\n","protected":false},"author":120,"featured_media":7469,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_FSMCFIC_featured_image_caption":"","_FSMCFIC_featured_image_nocaption":"","_FSMCFIC_featured_image_hide":"","footnotes":""},"categories":[17,7,2],"tags":[448,526,418,503,578,863,865,862,749],"class_list":["post-7466","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-energetska-ucinkovitost","category-fasade","category-svijet-prozora","tag-energetska-obnova","tag-energetska-ucinkovitost-2","tag-fasada","tag-grijanje","tag-izolacija","tag-rekonstrukcija-zgrada","tag-termovizija","tag-usteda-energije","tag-zamjena-stolarije"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7466","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/120"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7466"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7466\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7478,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7466\/revisions\/7478"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7469"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7466"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7466"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7466"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}