Definicija zgrada javnog sektora nije u potpunosti ujedna\u010dena u svim zakonskim dokumentima, ali se za potrebe ovog \u010dlanka takvim mogu smatrati zgrade sredi\u0161nje vlasti, zgrade jedinica lokalne i podru\u010dne (regionalne) samouprave; uredske i obrazovne zgrade, bolnice, sportske dvorane i jo\u0161 neke, rije\u0111e zastupljene u javnom sektoru. O brojkama i rezultatima bi se dalo pisati daleko vi\u0161e nego \u0161to prostor i svrha ovog teksta to dozvoljavaju; namjera je osvrnuti se na jedan segment koji se stjecajem okolnosti na\u0161ao izvan fokusa i o njemu se govori tek kad do\u0111e do problema u komunikaciji i provedbi.<\/p>\n Rije\u010d je o zgradama javnog sektora koje spadaju u za\u0161ti\u0107eno kulturno naslje\u0111e. Ne radi se o marginalnom problemu, jer 38 posto zgrada u javnom vlasni\u0161tvu u Hrvatskoj nalazi se na popisu za\u0161ti\u0107enih spomenika kulture ili su smje\u0161teni unutar za\u0161ti\u0107enih gradskih jezgra. Broj objekata registriranih na neki na\u010din kao kulturna ba\u0161tina pove\u0107ao se u inflatornim razmjerima u svim zemljama EU i Hrvatska tu nije izuzetak. Na svjetskoj razini ovaj udio kre\u0107e se oko 25 posto.<\/p>\n Proteklih nekoliko desetlje\u0107a svjedoci smo velikih promjena u obnovi i za\u0161titi zgrada koje predstavljaju objekte kulturnog naslje\u0111a u Europi: sve do kraja 70-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a restauracija i za\u0161tita starih gra\u0111evina i spomenika kulture bila je u rukama jako malog broja eksperata, uglavnom motiviranih i koncentiranih na povijesni aspekt gra\u0111evina i u svom radu orijentiranih na tradicionalne tehnike i materijale.<\/strong> Od tada je interes za za\u0161titu i obnovu \u201eeksplodirao\u201c do neslu\u0107enih razmjera, \u0161to je izazvalo potra\u017enju za novim pristupom, novim materijalima i novim tehnikama. Primjerice, broj za\u0161ti\u0107enih objekata je porastao \u010dak nekoliko stotina puta (!) i me\u0111u brojnim promjenama prouzro\u010denim tom svojevrsnom inflacijom broja spomenika i neusporedivo ve\u0107om raznoliko\u0161\u0107u subjekata uklju\u010denih u njihovu za\u0161titu jedna od najzna\u010dajnijih je svakako uvo\u0111enje primjenjenih znanosti i naprednih tehnologija i materijala u ovu, ina\u010de vrlo tradicionalnu disciplinu.<\/p>\n Kako do odr\u017eivosti u za\u0161titi kulturne ba\u0161tine? Odr\u017eivost je op\u0107enito podijeljena u tri me\u0111usobno preklapaju\u0107a aspekta koji pokrivaju okoli\u0161ne, ekonomske i dru\u0161tvene zahtjeve. Svi su oni relevantni i za objekte kulturne ba\u0161tine i treba ih dovesti u me\u0111usobnu harmoniju, ali ovdje govorimo o aspektu energetske efikasnosti u redovnom kori\u0161tenju takvih objekata. Subjekti odr\u017eivog razvoja i kulturna ba\u0161tina \u0107e uvijek biti u konfliktu ako se ne bude djelovalo zajedni\u010dki, interdisciplinarno.<\/p>\n Graditeljska praksa u pro\u0161losti uglavnom ne korespondira suvremenim zahtjevima. Raniji energetski sustavi i graditeljska rje\u0161enja nastali su u vrijeme kad upotreba fosilnih goriva nije smatrana problemom i kad svijest o potrebama \u0161tednje energije nije bila shva\u0107ena i \u010dak nije niti postojala.<\/strong> Zatim, povijesne gra\u0111evine se me\u0111usobno jako razlikuju po stupnju u kojem je prihvatljivo vr\u0161iti izmjene: neke su iznimno osjetljive na najmanje izmjene, posebno eksterijera, dok druge mogu podnijeti zna\u010dajnije zahvate i manju senzibilnost. Materijali koji se upotrebljavaju pri za\u0161titi objekata kulturne ba\u0161tine mogu biti neodgovaraju\u0107i i nekompatibilni s izvornim materijalima i tehnologijama i mogu voditi daljem propadanju gra\u0111evine, ali i upotreba tradicionalnih materijala, ako se poku\u0161ava napamet simulirati izvorne tehnike tako\u0111er rezultira svojevrsnom crnom kutijom, \u0161to ni u kojem slu\u010daju ne garantira pozitivan krajnji rezultat i \u010desto dovodi do proma\u0161aja.<\/strong><\/p>\n Mogu\u0107nost pobolj\u0161avanja termalnih karakteristika starih gra\u0111evina je skoro uvijek ograni\u010dena utjecajem kojeg bi vanjska izolacija imala na op\u0107i izgled zgrade \u2013 na proporcije i ve\u0107inu detalja fasade; problemi sa zastarjelim instalacijama mogu biti \u010dak i ve\u0107i izazov… Zapravo, o svemu ovome bi se moglo napisati nekoliko \u010dlanaka, ali \u0107emo se ovaj put detaljnije osvrnuti na prozore.<\/p>\n Stare prozore i vrata prati reputacija \u201cglavnog krivca\u201d za nekontrolirano propu\u0161tanje zraka. Originalno, oni su bili napravljeni maksimalno pa\u017eljivo u mjeri u kojoj je to tada\u0161nja tehnologija i zanatska vje\u0161tina majstora stolara dopu\u0161tala, dok su zidari osiguravali da se voda na spojevima s objektom odvodi van. Konzervativno repariranje koje zahtjeva materijale i tehnologije \u0161to je mogu\u0107e bli\u017ee izvornim \u0107e svakako u ve\u0107oj ili manjoj mjeri koristiti pobolj\u0161anju svojstava i trajnosti gra\u0111evine, mada uglavnom nikad ne\u0107e dosti\u0107i suvremene standarde energetske efikasnosti.<\/strong> Osim toga, mora se uzeti u obzir da stari prozori nikada ne mogu biti besprijekorno replicirani sa svim svojim proporcijama i detaljima jer su proizvod unikatnog, pojedina\u010dnog truda.<\/p>\n Ve\u0107ina povijesnih prozora je izra\u0111ena od drveta. Stolarija od hrastovine, uglavnom fiksni otvori, dominantna je do kraja 17. stolje\u0107a, a tada, s razvojem prozora s krilima, dolazi i do upotrebe mekog drveta. Uglavnom se koristilo sporo rastu\u0107e, visokokvalitetno i prirodno otporno drvo i takva praksa traje sve do po\u010detka 20. stolje\u0107a. Poslije toga su se po\u010dele koristiti manje kvalitetne vrste kojima je trebala neka vrsta kemijskog tretmana da bi se osigurao stanovit stupanj dugovje\u010dnosti.<\/p>\n Povijesno drvo za prozore stoga nije obnovljiv izvor i danas je izuzetno te\u0161ko, skoro nemogu\u0107e, do\u0107i do materijala te kakvo\u0107e i izdr\u017eljivosti. Osim toga, staro staklo kakvo je upotrebljavano u vrijeme gradnje povijesnih zgrada postalo je ekstremno rijetko. Njegova vrijednost nije samo u starosti; karakteristike refleksije i propu\u0161tanja svjetlosti takvog stakla bitno se razlikuju od one uniformne kod dana\u0161njeg flat-stakla.<\/p>\n Pobolj\u0161anje energetske efikasnosti postoje\u0107ih tradicijskih prozora na za\u0161ti\u0107enim objektima mo\u017ee se provesti na nekoliko, vi\u0161e ili manje u\u010dinkovitih na\u010dina. Obnoviti postoje\u0107e prozore, na\u017ealost, \u010desto nije mogu\u0107e.<\/strong> Dodatni zahvati mogu biti, primjerice, postavljanje dvostrukog ostakljenja, \u0161to u ve\u0107ini slu\u010dajeva opet zna\u010di izmjenu prozora, posebno kad originalni elementi imaju jako uske pre\u010dke koje nisu u stanju prihvatiti dvostruko ostakljenje niti mogu podnijeti dodatnu te\u017einu.<\/p>\n Na temelju ispitivanja provedenog za organizaciju slu\u017ebeno poznatoj kao Komisija za povijesne gra\u0111evine i spomenike Engleske, utvr\u0111eno je da ispravni i funkcionalni povijesni prozori (uklju\u010duju\u0107i okvir i krilo) imaju Uw koeficijent pribli\u017eno 4.3 W\/(m\u00b2K), i ostaviti ih u takvom stanju zna\u010di dovesti u pitanje energetsku efikasnost cijele zgrade \u2013 jednostavno, gubici su preveliki.<\/p>\n Dakle, treba i\u0107i na zamjenu, a kad se ve\u0107 elementi u cijelosti zamjenjuju \u2013 vrijedi razmisliti i o alternativnim rje\u0161enjima i novim materijalima. Ugradnja visokokvalitetnih PVC prozora vi\u0161e nije nikakav tabu \u010dak ni kod gra\u0111evina koje su za\u0161ti\u0107eni spomenici niti kod objekata kulturne ba\u0161tine, \u0161to je vi\u0161e puta potvr\u0111eno u praksi i u nastavku ilustrirano primjerima iz iskustva tvrtki \u010dlanica Profine Grupe<\/a> \u2013 Trocal, K\u00f6mmerling i KBE..<\/p>\n Na\u010delno bi se, kao \u0161to je ve\u0107 re\u010deno, institucije zadu\u017eene za kulturno naslje\u0111e, a zatim arhitekti, investitori, vlasnici ku\u0107a i poduze\u0107a koja proizvode prozore morali me\u0111usobno savjetovati i donijeti vrijednosni sud o zna\u010denju objekta koji se sanira. Pri tome kulturno-povijesno zna\u010denje i o\u010dekivano kori\u0161tenje igraju zna\u010dajnu ulogu. Ali, i ekolo\u0161ki i ekonomski aspekti su racionalni kriteriji kod dono\u0161enja odluke.<\/p>\n Iz tog se relativno lako dolazi do zaklju\u010dka da se kod samostana ili srednjovjekovnog zamka i gotske katedrale ne mo\u017ee razmi\u0161ljati o ugradnji PVC prozora, dok bi se kod ve\u0107ine drugih objekata, iz onog, u uvodnom dijelu spomenutog, inflatorno naraslog broja, prvo trebalo razmisliti o mnogobrojnim prednostima PVC stolarije. Zapravo, u velikom broju slu\u010dajeva aplikacija novih materijala i tehnologija je neizbje\u017ena, posebno ako se ne radi o klasi\u010dnom konzerviranju nego o stavljanju takvih objekata u funkciju.<\/p>\n Da je pomirenje ovih zahtjeva mogu\u0107e, svjedo\u010de i brojni za\u0161ti\u0107eni objekti na koje su ugra\u0111eni prozori Trocal, K\u00f6mmerling i KBE, koji su poslije intervencije zadr\u017eali isti status kulturnih spomenika kakav su imali i prije. Suvremeni PVC sustavi ovih proizvo\u0111a\u010da svojim opse\u017enim programom profila i opreme dopu\u0161taju skoro u svim starim i povijesnim zgradama renoviranje sa stilom.<\/strong> Na sve se zahtjeve odgovara razli\u010ditim popre\u010dnim presjecima profila, stupovima, okomitim i popre\u010dnim pre\u010dkama i ukrasnim profilima.<\/p>\n Naravno da su poznati i primjeri neuspjelih saniranja prozora kod kojih prozorske povr\u0161ine nisu dobro podijeljene, a staklene povr\u0161ine i profili su pogre\u0161no dimenzionirani. Mnogi povijesni prozori, krila i ostakljenja, pali su kao \u017ertve neadekvatnih zahvata posljednjih desetlje\u0107a, \u010dime je znatno umanjena vrijednost samih gra\u0111evina.<\/p>\n Ali, kod ovih negativnih primjera ne radi se samo o PVC prozorima, nego je isto tako i s drvenim \u2013 lo\u0161 posao je lo\u0161 posao, neovisno o materijalu koji se koristi. Va\u017ean je pristup sukladan vremenu, od kuda rezultiraju i druga racionalna rje\u0161enja problema modernih saniranja: betonske me\u0111ukatne konstrukcije umjesto drvenih, centralno grijanje umjesto pe\u0107i na ugljen, izolacijsko umjesto obi\u010dnog stakla, elektri\u010dno osvjetljenje umjesto svije\u0107a, vodovod umjesto bunara i, upravo, PVC prozori.<\/strong><\/p>\n Izmijenjeno kori\u0161tenje povijesnih zgrada i vi\u0161i zahtjevi kasnijih korisnika trebali bi me\u0111usobno povezati vjernost stilu, ljepotu i svrhovitost. Gra\u0111evinsko-fizikalni zahtjevi kao toplinska i zvu\u010dna izolacija, brtvljenje, mogu\u0107nost ventilacije, lako rukovanje, sprije\u010davanje provala, ali tako\u0111er i jednostavnije odr\u017eavanje, kao i njihova ekonomi\u010dnost va\u017eni su argumenti u korist PVC prozora. Za\u0161tita spomenika nije svrha samoj sebi.<\/p>\n Dakako da svaki novi proizvod, pored prednosti, donosi i stanovite nedostatke. U slu\u010daju PVC prozora te primjedbe su poznate i, naj\u010de\u0161\u0107e, zastarjele. Ono \u0161to se danas uglavnom ne uzima uobzir jest \u010dinjenica da se stvari mijenjaju i da je proizvodnja PVC profila ostvarila impresivan napredak tijekom posljednjih desetlje\u0107a.<\/p>\n PVC profili dana\u0161njice nisu ono \u0161to su bili prije dvadesetak i vi\u0161e godina, a environmental friendly produkcija je u prevladavaju\u0107em dijelu bran\u0161e ve\u0107 postala standard.<\/strong> Uostalom, i u dokumentu Posebne komisije EU za okoli\u0161 pod nazivom \u201eLife Cycle Assessment of PVC and of principal competing materials\u201c, ra\u0111enom pod pokroviteljstvom Europske komisije i u \u010dijoj izradi su sudjelovali PE Europe Life cycle engineering, Institut f\u00fcr Kunststoff kunde und Kunststoff pr\u00fcfung iz Stuttgarta, Instituttet for Produktud vikling Denmark i RANDA GROUP, Barcelona, jasno je nagla\u0161eno da s aspekta odr\u017eivosti i ekolo\u0161ke prihvatljivosti nema nikakvih istaknutih prednosti drugih materijala u odnosu na PVC.<\/p>\n Na kraju, osobe koje se bave za\u0161titom spomenika, a ni nadle\u017ene institucije vi\u0161e nisu mogle ostati ravnodu\u0161ne na prednosti PVC prozora zbog njihovih opti\u010dkih i tehni\u010dkih kvaliteta, kao i ekolo\u0161kih i ekonomskih prednosti. \u201cSlu\u010daj prozora iz Offenbacha\u201c,<\/em> kako se naziva u stru\u010dnoj literaturi, izvje\u0161tava ve\u0107 1992. godine o vlasniku ku\u0107e protiv kojeg su osobe zadu\u017eene za za\u0161titu spomenika podigle tu\u017ebu, a koji je ve\u0107 ugra\u0111ene PVC prozore uz prijetnju visoke nov\u010dane kazne trebao zamijeniti drvenim.<\/p>\n Sudac prvostupanjskog suda je osobama za za\u0161titu spomenika predbacio da su izgubili dodir sa stvarno\u0161\u0107u i \u201eda ugra\u0111eni PVC prozori ne naru\u0161avaju op\u0107i izgled zgrade i okru\u017eenja\u201c. Nadle\u017eno ministarstvo za obnovu sela u Njema\u010dkoj pokrajini Schleswig-Holstein upozorilo je suvi\u0161e revne gradona\u010delnike da \u201e…se, naravno, u okviru obnove sela nitko ne prisiljava na uporabu odre\u0111enih materijala, niti se njihovo kori\u0161tenje zabranjuje. Mi ni u kom slu\u010daju ne \u017eelimo diskriminirati cijelu jednu skupinu proizvoda ili \u010dak PVC kao materijal op\u0107enito\u201c.<\/em><\/p>\n Vi\u0161i upravni sud M\u00fcnster donio je 1992. presudu u konkretnom slu\u010daju saniranja gra\u0111evine-spomenika koji djelomi\u010dno potje\u010de iz 15. stolje\u0107a, u kojoj nagla\u0161ava da \u201e…nije to\u010dno da se PVC kao moderni gra\u0111evni materijal na\u010delno ne smije koristiti kod nu\u017enih radova popravaka i izmjena na starim zgradama. Tako se ne mo\u017ee vlasnika odre\u0111ene za\u0161ti\u0107ene zgrade uputiti isklju\u010divo na takve gra\u0111evne materijale koji su bili poznati za vrijeme izgradnje doti\u010dnog objekta. Spomenici, na koncu konca, moraju biti u funkciji. A tu se ne radi samo o povijesnom nego i suvremenom kori\u0161tenju.\u201c<\/em> (7 A 936\/90).<\/p>\n![\"Povijest](\"https:\/\/www.prozorivrata.com\/wp-content\/uploads\/2017\/08\/Povijest-prozora-na-Bienalu-arhitekture-u-Veneciji-Photo-Mladen-Divkovic.jpg\")
<\/a><\/a>ODR\u017dIVI RAZVOJ I ZA\u0160TITA KULTURNOG NASLJE\u0110A<\/h2>\n
<\/a><\/a>PROZORI: POTENCIJALNO NAJLJEP\u0160I, ALI I NAJPROBLEMATI\u010cNIJI DIO OVOJNICE<\/h2>\n
<\/a>SVAKI OBJEKT ZAHTIJEVA INDIVIDUALNI PRISTUP<\/h2>\n
<\/a><\/a>PVC PROZORI: TE\u017dAK PUT DO PRAVA GRA\u0110ANSTVA<\/h2>\n