{"id":6662,"date":"2024-01-26T14:21:09","date_gmt":"2024-01-26T13:21:09","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/?p=6662"},"modified":"2024-01-26T14:21:14","modified_gmt":"2024-01-26T13:21:14","slug":"prozori-moraju-osigurati-dobru-toplinsku-izolaciju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/prozori-moraju-osigurati-dobru-toplinsku-izolaciju\/","title":{"rendered":"Prozori moraju osigurati dobru toplinsku izolaciju"},"content":{"rendered":"\n

U\u0161teda energije je sredi\u0161nji zadatak europskog gospodarstva u cilju smanjenja emisije CO2, stjecanja neovisnosti o fosilnim gorivima i izbjegavanje nuklearne tehnologije i smanjenja rizika od klimatskih promjena. Promet energijom u 2022. godini ne mo\u017ee biti uspje\u0161an bez o\u010duvanja energije, to je razlog za\u0161to EU Direktiva o energetskoj u\u010dinkovitosti zgrada zahtijeva da sve nove zgrade budu blizu nula energije u 2020. Ovojnica zgrade igra klju\u010dnu ulogu, jer koncept inteligentnog omota\u010da zgrade mo\u017ee zna\u010dajno utjecati na energetsku ravnote\u017eu i udobnost u zgradi. Jednostavno, daljnje pove\u0107anje toplinske izolacije nije dovoljno, treba tako\u0111er maksimalno koristiti solarnu energiju pomo\u0107u pasivnog hla\u0111enja optimiziraju\u0107i sisteme ostakljenja i kontrole svjetlosti kao i aktivno hla\u0111enje pomo\u0107u fotonaponskih \u0107elija i sun\u010deve topline. Posebne megatroni\u010dke komponente koje komuniciraju inteligentno sa servisom zgrade i sustavom za grijanje postaju sve va\u017enije i zna\u010dajnije.<\/p>\n\n\n\n

Tehnologije energija\u2013u\u010dinkovitost se zahtijevaju \u0161irom svijeta. Ove tehnologije su: toplinski optimizirani prozorski profili, ostakljenje, monta\u017ea komponenata zgrade ili vakuum panela, dobici energije sa ostakljenjem i fotonaponske \u0107elije, sustavi solarnog zasjenjivanja radi smanjenja optere\u0107enja hla\u0111enjem, kontrola dnevne svjetlosti, decentralizirana ventilacija i skladi\u0161tenje energije kroz fazno promjenljive materijale.<\/p>\n\n\n\n

1. Transparentne komponente<\/h2>\n\n\n\n

1.1 Opis<\/h3>\n\n\n\n

Glavni cilj transparentnih komponenata, takvih kao \u0161to je prozor je omogu\u0107iti prodiranje svjetlosti u zgradu u cilju stvaranja veze izme\u0111u prozora i okoline. U isto vrijeme oni moraju osigurati dobru toplinsku izolaciju i solarne dobitke u hladnoj sezoni. Ovi zahtjevi koji se odnose na prozore su postali sve zna\u010dajniji i sada je na tr\u017ei\u0161tu prisutna trostruka ostakljena izolacijska jedinica.
Na staklenu plo\u010du mogu se nanositi razli\u010diti premazi, kao i odgovaraju\u0107a plinska punjenja izme\u0111u stakala, kako bi se stvorila optimalna ravnote\u017ea izme\u0111u prozirnosti\/pogleda prema van, solarnih dobitaka, toplinske izolacije i za\u0161tite od pregrijavanja.<\/p>\n\n\n\n

1.2 Potencijal<\/h3>\n\n\n\n

Moderni prozori koji sadr\u017ee trostruko izolacijsko staklo imaju pobolj\u0161ana svojstva kako bi se gubici toplinske energije sveli na minimum. Odgovaraju\u0107i premazi mogu se primijeniti na izolacijske staklene jedinice kako bi se postigla prava ravnote\u017ea izme\u0111u solarnih dobitaka i za\u0161tite od pregrijavanja. Ako je prozor dizajniran za maksimalne solarne dobitke u hladnoj sezoni, preporu\u010dljivo je koristiti sustav za zasjenjivanje u ljetnim mjesecima. Na slici 1 su prikazane transparentne komponente-prozori.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Slika 1 Transparentne komponente \u2013 prozori<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

2. Pasivno hla\u0111enje<\/h2>\n\n\n\n

2 .1 Opis<\/h3>\n\n\n\n

Budu\u0107i da no\u0107na temperatura u srednjoj Europi pada ispod 20\u00b0C, \u010dak i u ljetnim mjesecima, no\u0107na ventilacija je u\u010dinkovit na\u010din uklanjanja toplinskog optere\u0107enja koje raste tijekom dana. Pasivno hla\u0111enje je prirodan oblik no\u0107ne ventilacije.<\/p>\n\n\n\n

Koriste\u0107i ventilacijske otvore i kanale koji imaju prednost zbog razlike u tlaku prouzrokovan razlikom temperatura, zna\u010dajno se mijenja koli\u010dina zraka bez dodatnih operativnih tro\u0161kova.<\/p>\n\n\n\n

2.2 Potencijal<\/h3>\n\n\n\n

Koncepti pasivnog hla\u0111enja i no\u0107ne ventilacije mogu se razmatrati na takav na\u010din da smanjuju operativne kao i tro\u0161kove investicije koji su povezani s klimatizacijom. Ovisno o projektu, oni mogu osigurati dodatnu klimatizaciju. Ovi sustavi mogu ukloniti ili smanjiti ukupne kapacitete klasi\u010dnih sustava. Na slici 2 prikazano je pasivno hla\u0111enje.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Slika 2 Pasivno hla\u0111enje<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

3. Transparentna toplinska izolacija<\/h3>\n\n\n\n

3.1 Opis<\/h3>\n\n\n\n

Obzirom na to da konvencionalni toplinski izolacijski sustavi dopu\u0161taju male toplinske dobitke, transparentna toplinska izolacija mo\u017ee preokrenuti toplinski tok iz unutra\u0161njosti prema vanj\u0161tini zgrade u hladnoj sezoni.
Ovo se posti\u017ee kori\u0161tenjem solarnog upadnog zra\u010denja na vanjskom transparentnom sloju uobi\u010dajeno standardu plo\u010de float stakla. Energija se vodi kroz transparentne, ali visoko toplinski izolirane slojeve stakla ili plastike ka apsorpcijskom materijalu, koji oblikuje toplinski tok izvana prema unutra.<\/p>\n\n\n\n

Kori\u0161tenjem u kombinaciji s \u010dvrstim zidovima, ova tehnologija dozvoljava odgodu solarnog zra\u010denja. Radi spre\u010davanja pregrijavanja u ljetnim mjesecima, transparentna toplinska izolacija se uglavnom kombinira s vanjskim sustavima za zasjenjivanje.<\/p>\n\n\n\n

3.2 Potencijal<\/h3>\n\n\n\n

Transparentna toplinska izolacija mo\u017ee se koristiti za gra\u0111evinske zidove tako da neprozirne komponente imaju izolacijski u\u010dinak, ali tako\u0111er osiguravaju solarne dobitke. Ovo utje\u010de na to da se protok topline iznutra prema van, koji je posebno prisutan u hladnoj sezoni, svede na minimum i u vezi sa \u010dvrstim zidovima, omogu\u0107i kori\u0161tenje sun\u010devog zra\u010denja u unutra\u0161njosti s vremenskom odgodom. Na slici 3 je prikaz transparentne toplinske izolacije.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Slika 3 Transparentna toplotna izolacija<\/em><\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

4. Transparentne komponente fasade<\/h2>\n\n\n\n

4.1 Opis<\/h3>\n\n\n\n

Fasada je vanjska \u201eko\u017ea\u201d zgrade i vrlo va\u017ena komponenta za regulaciju energetske u\u010dinkovitosti. Osim \u0161to osigurava toplinsku izolaciju, tako\u0111er je odgovorna za odr\u017eavanje sigurnosti stanara zgrade od svih okolnih utjecaja, poput sun\u010devog zra\u010denja, buke, vremenskih prilika itd. \u010cisto tehni\u010dke zna\u010dajke fasade su tako\u0111er va\u017ene kod konstruktivnog projektiranja elemenata i na taj na\u010din daju zgradi o\u010dekivani karakter. Dvostrane fasade imaju drugu \u201eko\u017eu\u201d montiranu ispred vanjske \u201eko\u017ee\u201d, koju me\u0111utim ne spre\u010dava ventilacija u prostoru izme\u0111u \u201eko\u017ea\u201d fasade i mo\u017ee se ventilirati postavljanjem otvora u vanjsku \u201eko\u017eu\u201d (fasadu) bli\u017ee temeljima i krovu. Tijekom hladne sezone mo\u017ee se zatvoriti i omogu\u0107uje da otvor djeluje kao tampon (amortizer) i osigurava dodatnu toplinsku izolaciju. U ljetnim mjesecima otvori u kombinaciji sa sustavima za za\u0161titu od sunca sprje\u010davaju pregrijavanje unutra\u0161njosti zgrade.<\/p>\n\n\n\n

4.2 Potencijal<\/h3>\n\n\n\n

Dvostruke \u201eko\u017ee\u201d fasade \u010duvaju energiju u odnosu na stare jednostruke fasade jer imaju bolji u\u010dinak toplinske izolacije. Jedna od prednosti \u0161upljine je da pobolj\u0161ava zvu\u010dnu izolaciju. Tako\u0111er se mogu ugraditi solarni sustavi za zasjenjivanje koji \u0161tite zgradu od utjecaja iz okoline. Na slici 4 je prikazana transparentna komponenta fasade.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Slika 4 Transparentna komponenta fasade<\/em><\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

5. Promjenjljivo staklo<\/h2>\n\n\n\n

5.1 Opis<\/h3>\n\n\n\n

Kada se koriste elektrokromatski ili plinokromatski slojevi zajedno s jedinicom izolacijskog stakla, staklo se mo\u017ee zatamniti s beskona\u010dnim varijacijama putem elektri\u010dnog prekida\u010da. Ovo se mo\u017ee koristiti za no\u0107nu privatnost ili razli\u010diti ukupni prijenos energije (g-vrijednost) prozora i fasada. Stupanj boje se mo\u017ee prilagoditi u skladu sa \u017eeljom korisnika, vremenskog dijela godine i sun\u010devog zra\u010denja. Zbog kompleksnosti ove tehnologije povezane s visokim tro\u0161kovima, ovi sustavi se manje koriste u gra\u0111evinskom sektoru.<\/p>\n\n\n\n

5.2 Potencijal<\/h3>\n\n\n\n

U\u010dinak zasjenjivanja ovih proizvoda mo\u017ee varirati ovisno o godi\u0161njem dobu i vremenskim uvjetima. Ovo omogu\u0107uje vrlo preciznu kontrolu solarnih dobitaka, dostupnost dnevnog osvjetljenja i za\u0161titu od pregrijavanja. Na slici 5 je prikazano \u201epromjenjivo\u201d staklo.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Slika 5 Promjenljivo staklo<\/em><\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

6. Kontrola svjetlosti i sistemi za skretanje<\/h2>\n\n\n\n

6.1 Opis<\/h3>\n\n\n\n

Kontrola svjetlosti i skretanja svjetla mo\u017ee osloboditi odsjaj slobodne dnevne svjetlosti s povr\u0161ina u blizini prozora. Duboko u prostoriji kada se koristi zajedno s efektnim stropnim povr\u0161inama koje reflektiraju svjetlost, a koje se tako\u0111er mogu postaviti u blizini svjetlarnika (krovnih prozora) unutarnju distribuciju svjetlosti. Pa\u017eljivim planiranjem i odgovaraju\u0107om kontrolom, a nerijetko i interakcijom sa ure\u0111ajima za solarno zasjenjivanje, ostvaruje se odgovaraju\u0107a adaptacija na polo\u017eaj sunca i razli\u010dite fasadne orijentacije.<\/p>\n\n\n\n

6.2 Potencijal<\/h3>\n\n\n\n

Kada nema oblaka na nebu, a sunce sja, umjetno svjetlo nije pretjerano potrebno ili je potreban najmanji intenzitet umjetne svjetlosti, koji mo\u017ee varirati ovisno o udaljenosti od prozora. Dodatne ekonomske koristi proizlaze iz manje potro\u0161nje elektri\u010dne energije za rasvjetu i manjeg optere\u0107enja hla\u0111enja. Ovi sustavi tako\u0111er zna\u010dajno pobolj\u0161avaju vizualnu udobnost. Studije pokazuju da sobe stanara koje su izlo\u017eene prirodnoj svjetlosti pru\u017eaju stanarima ve\u0107i osje\u0107aj budnosti i manje zamora kada treba izvr\u0161iti zadatak koji zahtjeva pove\u0107anu koncentraciju. Na slici 6 je prikazana kontrola svjetlosti i otklona.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Slika 6 Kontrola svjetlosti i sistemi za skretanje<\/em><\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

7. Sistemi za solarno zasjenjivanje<\/h2>\n\n\n\n

7.1 Opis<\/h3>\n\n\n\n

Komponente kao \u0161to su venecijaneri, platneni krov i okretne rolete temelje se na zrelosti, robusnoj tehnologiji koja ih \u010dini idealnim sustavom za solarno zasjenjivanje, posebno za velike povr\u0161ine ostakljenih prozora. Pode\u0161avanjem kuta lamela u venecijanerima, korisnici mogu zamra\u010diti unutra\u0161njost zgrade s gotovo neograni\u010denom precizno\u0161\u0107u. Venecijaneri, platneni krovovi i okretne rolete raspolo\u017eivi su u \u0161irokom rasponu oblika, dizajna i boja kako bi zadovoljili individualne zahtjeve kupaca.<\/p>\n\n\n\n

7.2 Potencijal<\/h3>\n\n\n\n

Solarni sustavi za zasjenjivanje kao \u0161to su venecijaneri, platneni krovovi i okretne rolete \u0161tite unutra\u0161njost zgrade od pregrijavanja i time smanjuju rashladno optere\u0107enje. Povrh njihovog u\u010dinka zasjenjivanja je pode\u0161avanje venecijanera kako bi se bolje iskoristila raspolo\u017eiva dnevna svjetlost, \u0161to zna\u010di da je umjetno svjetlo minimalno potrebno.
Vrlo su u\u010dinkoviti kada se koriste u kombinaciji sa sustavom za kontrolu i skretanje svjetla. Kod potpuno zatvorenog okretnog sustava roleta stvara se dodatni zra\u010dni jastuk izme\u0111u rolete i prozora \u010dime se pobolj\u0161ava ukupna U-vrijednost, \u0161to rezultira smanjenjem potro\u0161nje toplinske energije za grijanje. Slika 7 prikazuje sustav za\u0161tite od sunca.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Slika 7 Sistem za solarno zasjenjivanje<\/em><\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

8. Fazno promjenjivi materijali \u2013 pasivno hla\u0111enje<\/h2>\n\n\n\n

8.1 Opis<\/h3>\n\n\n\n

Fazno promjenjivi materijali (PCM) su materijali koji mogu apsorbirati velike koli\u010dine topline dok mijenjaju svoje agregatno stanje iz krutog u teku\u0107e. To ih \u010dini idealnim za regulaciju sobne temperature, npr. kada se integriraju u unutarnju \u017ebuku. Pasivno kori\u0161tenje fazno promjenjivih materijala ne zahtijeva kori\u0161tenje pomo\u0107ne energije. Fazno promjenjivi materijali mogu imati promjenjivu to\u010dku taljenja. Tali\u0161te je izme\u0111u 21 \u00b0C i 26 \u00b0C i uglavnom se koristi u omota\u010dima zgrada. Fazno promjenjivi materijali (PCM) stvaraju za\u0161titu od visokih dnevnih temperatura i odr\u017eavaju sobnu temperaturu konstantnom skladi\u0161tenjem vi\u0161ka topline u obliku latentne topline. No\u0107u kada su temperature ni\u017ee, PCM-ovi mogu osloboditi toplinu koja se pohranjuje tijekom dana.<\/p>\n\n\n\n

8.2 Potencijal<\/h3>\n\n\n\n

Fazno promjenjivi materijali posebno su u\u010dinkoviti u zgradama i klimatskim podru\u010djima s temperaturnim fluktuacijama. Tipi\u010dni fazno promjenjivi materijali mogu pohraniti puno vi\u0161e topline nego konvencionalni zid na 21\u00b0C ili 26\u00b0C. Zbog toga su u\u010dinkoviti u ubla\u017eavanju temperatura i smanjenju rashladnog optere\u0107enja, posebno u ljetnim mjesecima. Slika 8 prikazuje fazno promjenjivi materijal \u2013 pasivno hla\u0111enje.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Slika 8 Fazno promjenjivi materijali- pasivno hla\u0111enje<\/em><\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

9. Fotonaponske \u0107elije u komponentama<\/h2>\n\n\n\n

9.1 Opis<\/h3>\n\n\n\n

Fotonaponske \u0107elije sastoje se od razli\u010ditih poluvodi\u010da i pretvaraju upadnu sun\u010devu energiju u elektri\u010dnu energiju. I kristali i tankoslojne fotonaponske \u0107elije mogu se integrirati u komponente zgrade, omogu\u0107uju\u0107i omota\u010du zgrade da proizvodi elektri\u010dnu energiju kada sunce sja. Fotonaponski moduli i \u0107elije mogu se integrirati u razli\u010dite vrste izolacijskih staklenih jedinica, panela, sustava za solarno zasjenjivanje i spandrel elemenata.<\/p>\n\n\n\n

Kori\u0161tenjem fotonaponskih \u0107elija (PV) u ili kao sustav zasjenjenja dobivamo savr\u0161enu sinergiju, jer se ne radi samo o ograni\u010denju sun\u010devog zra\u010denja u prostoru, ve\u0107 i o aktivnoj pretvorbi u elektri\u010dnu energiju.<\/p>\n\n\n\n

9.2 Potencijal<\/h3>\n\n\n\n

Ovi se proizvodi koriste kao aktivni elementi za proizvodnju elektri\u010dne energije iz sun\u010deve energije. Mogu se koristiti isklju\u010divo za potrebe zgrada ili za napajanje lokalne elektri\u010dne mre\u017ee. \u0160iroka varijabilnost oblika, boja i stupnja dostupne transparentnosti zna\u010di da mogu zadovoljiti sve zahtjeve vezane uz raspolo\u017eivo dnevno svjetlo, transparentnost, no\u0107nu privatnost i kvalitetu. Integrirani fotonaponski sustavi me\u0111usobno su uskla\u0111eni i moraju se odrediti izme\u0111u razli\u010ditih zanimanja. Slika 9 prikazuje fotonaponske \u0107elije u komponentama.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Slika 9 Fotonaponske \u0107elije u komponentama<\/em><\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

10. Neventilirane fotonaponske fasade<\/h2>\n\n\n\n

10.1 Opis<\/h3>\n\n\n\n

Fotonaponske \u0107elije sastoje se od razli\u010ditih poluvodi\u010da i pretvaraju energiju upadnog sun\u010devog zra\u010denja u elektri\u010dnu energiju. I kristali i tankoslojne fotonaponske \u0107elije mogu se integrirati u komponente zgrade, omogu\u0107uju\u0107i omota\u010du zgrade da sam proizvodi elektri\u010dnu energiju kada sunce sja. Ako su fotonaponske \u0107elije integrirane u laminirane staklene panele, mogu se obraditi tako da \u010dine izolacijsku staklenu jedinicu koja se mo\u017ee ugraditi u neventilirane fasade, koriste\u0107i teku\u0107e potporne komponente zajedno s vanjskim kutijama, kabelima i pretvara\u010dima. Mogu se koristiti kao ostakljenje od poda do stropa ili dodatno kao prozori.<\/p>\n\n\n\n

10.2 Potencijal<\/h3>\n\n\n\n

Ovi proizvodi omogu\u0107uju aktivno kori\u0161tenje raspolo\u017eive solarne energije proizvodnjom elektri\u010dne energije koja se mo\u017ee koristiti za potrebe zgrada ili napajanje lokalne elektri\u010dne mre\u017ee. \u0160irok izbor dostupnih oblika, boja i stupnjeva transparentnosti zna\u010di da ispunjavaju sve zahtjeve vezane uz dostupno dnevno svjetlo, no\u0107nu privatnost i kvalitetu. Kao i kod svih integriranih fotonaponskih sustava, mora se uspostaviti sklad izme\u0111u razli\u010dito uklju\u010denih struka. Na slici 10 prikazana je neventilirana fotonaponska fasada.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Slika 10 Neventilirana fotonaponska fasad<\/em>a<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

11. Stra\u017enje ventilirane fotonaponske fasade<\/h2>\n\n\n\n

11.1 Opis<\/h3>\n\n\n\n

Fotonaponske \u0107elije sadr\u017ee razli\u010dite poluvodi\u010de i pretvaraju upadnu sun\u010devu energiju u elektri\u010dnu energiju. I kristali i tankoslojne fotonaponske \u0107elije mogu se integrirati u komponente zgrade \u010dime se osigurava da ovojnica zgrade sama proizvodi elektri\u010dnu energiju kada sunce sja.
Kod fasada sa stra\u017enjom ventilacijom, \u201eko\u017ea” vanjskog zida zamijenjena je fotonaponskom komponentom. Fotonaponske karakteristike ventiliranih fotonaponskih fasada tako\u0111er nude sve karakteristike koje se mogu o\u010dekivati kod standardne stra\u017enje ventilacije.<\/p>\n\n\n\n

11.2 Potencijal<\/h3>\n\n\n\n

Mo\u017ee se koristiti poluprozirni ili neprozirni fotonaponski sustav, ovisno o tome kako se koristi i kako je instaliran. Treba koristiti najbolju opciju dostupnosti sun\u010deve svjetlosti, na na\u010din da se zadovolji primarni cilj sustava (npr. proizvodnja elektri\u010dne energije).<\/p>\n\n\n\n

Kontinuirana stra\u017enja ventilacija odvodi toplinu koju proizvodi modul i stvara elektri\u010dnu energiju te pozitivno utje\u010de na u\u010dinkovitost fotonaponskih elemenata. Tako\u0111er, raznovrsnost dostupnih oblika, boja i stupnjeva prozirnosti osigurava \u0161irok raspon za zadovoljavanje kriterija koji se odnose na projekt i izgled zgrade. Svi integrirani fotonaponski sustavi su uskla\u0111eni i osiguravaju me\u0111usobno djelovanje koje se mora ustanoviti izme\u0111u razli\u010ditih zanimanja. Slika 11 prikazuje stra\u017enju ventiliranu fotonaponsku fasadu.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Slika 11 Stra\u017enje ventilirane fotonaponske fasade<\/em><\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

12. Fotonaponske \u0107elije \u2013 stakleni krov<\/h2>\n\n\n\n

12.1 Opis<\/h3>\n\n\n\n

Fotonaponske \u0107elije sastoje se od razli\u010ditih poluvodi\u010da i pretvaraju upadnu sun\u010devu energiju u elektri\u010dnu energiju. I kristali i tankoslojne fotonaponske \u0107elije mogu se integrirati u komponente zgrade, omogu\u0107uju\u0107i ovojnici da samostalno proizvodi elektri\u010dnu energiju kada sunce sja. Fotonaponski sustav mo\u017ee se korisno integrirati na stakleni krov velikih zgrada, nadstre\u0161nice zgrada i nadstre\u0161nice automobila. Fokus je na proizvodnji elektri\u010dne energije i ponudi performansi kao \u0161to su za\u0161tita od vremenskih prilika i zra\u010denja.<\/p>\n\n\n\n

12.2 Potencijal<\/h3>\n\n\n\n

Neke zgrade, \u010desto javne, predstavljaju obe\u0107avaju\u0107i potencijal za integraciju fotonaponskih elemenata, prvenstveno zbog svojih odgovaraju\u0107ih dimenzija. Ovo je korisno ne samo zbog \u0161iroke palete dostupnih oblika, boja i stupnjeva prozirnosti, ve\u0107 i zbog postoje\u0107eg prostora. Integrirani fotonaponski elementi tako\u0111er se mogu koristiti kao zamjena i za\u0161tita od ukupne propusnosti energije (g-vrijednost) stakla i za dodatno solarno zasjenjivanje.<\/p>\n\n\n\n

Vrijeme povrata investicije i ekonomsku odr\u017eivost treba ispitati za svaku strukturu pojedina\u010dno. Dodatni tro\u0161kovi ugradnje fotonaponskih krovnih \u0107elija i nadstre\u0161nica automobila u pravilu vra\u0107aju investiciju za nekoliko godina, ako se projekt pa\u017eljivo planira. Slika 12 prikazuje fotonaponsku \u0107eliju na staklenom krovu.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Slika 12 Fotonaponske \u0107elije na staklenom krov<\/em>u<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

13. Fotonaponske \u0107elije na krovu<\/h2>\n\n\n\n

13.1 Opis<\/h3>\n\n\n\n

Fotonaponske \u0107elije sastoje se od razli\u010ditih poluvodi\u010da i pretvaraju upadnu sun\u010devu energiju u elektri\u010dnu energiju. I kristali i tankoslojne fotonaponske \u0107elije mogu se integrirati u komponente zgrade, osiguravaju\u0107i da ovojnica zgrade samostalno proizvodi elektri\u010dnu energiju kada sunce sja. Fotonaponski sustavi ugra\u0111eni su u krovi\u0161te kao zamjena za konvencionalne krovne pokrove. Dostupne opcije uklju\u010duju oblaganje krova fotonaponskim \u0107elijama. Predstavljaju fleksibilne fotonaponske module i zamjenjuju krov s integriranim fotonaponskim modulima koji nisu integrirani na nosivu konstrukciju. Na taj na\u010din se dobiva monolitna konstrukcija.<\/p>\n\n\n\n

13.2 Potencijal<\/h3>\n\n\n\n

Veliki energetski dobici mogu se posti\u0107i monta\u017eom fotonaponskih modula na krov, \u010dime se omogu\u0107uje visoka dostupnost sun\u010devog zra\u010denja i povoljni kutovi za upadno sun\u010devo zra\u010denje. U Njema\u010dkoj je potencijalno dostupno oko 900 km2 krovnog prostora za integraciju ovih proizvoda, \u0161to bi moglo osigurati 80% potro\u0161nje elektri\u010dne energije u njema\u010dkim ku\u0107anstvima. S odgovaraju\u0107im uvjetima na krovu, fotonaponski sustavi mogu se isplatiti ostvaruju\u0107i profit tijekom svog radnog vijeka. Slika 13 prikazuje fotonaponsku \u0107eliju na krovu.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Slika 13 Fotonaponske \u0107elije na krovu<\/em><\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

14. Solarne toplinske instalacije – Ravni plo\u010dasti solarni toplinski kolektori<\/h2>\n\n\n\n

14.1 Opis<\/h3>\n\n\n\n

Solarni kolektori apsorbiraju upadnu sun\u010devu energiju i pretvaraju je u toplinsku energiju. Pomo\u0107u nosa\u010da topline i izmjenjiva\u010da topline ta se energija zagrijava vodom i\/ili koristi u centralnom grijanju za kori\u0161tenje u ku\u0107anstvu. Plo\u010dasti kolektori su naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161teni tipovi koji se mogu integrirati i u krov i u fasade. Ovo omogu\u0107uje ovojnici zgrade izravnu proizvodnju konvencionalne topline (kolektori se ne postavljaju na strukturu koja je odvojena od krova).<\/p>\n\n\n\n

14.2 Potencijal<\/h3>\n\n\n\n

Krovni solarni kolektori mogu dati doprinos jednak ili barem sli\u010dan onome koji nudi krovni sustav iste orijentacije. Ovisno o projektiranom sustavu, mogu proizvesti 250\u2013650 kWh toplinske energije po m2 povr\u0161ine kolektora. To predstavlja do 800 kWh energije iz konvencionalnih izvora, ovisno o u\u010dinkovitosti konvencionalnog sustava kori\u0161tenog za usporedbu. Nije mogu\u0107e izraditi specifi\u010dno izvje\u0161\u0107e vezano uz ekonomi\u010dnost ovog integriranog proizvoda u fasadi jer se doprinos mo\u017ee izra\u010dunati samo simulacijom na temelju projektnog sustava. Mo\u017ee se re\u0107i da uzeti doprinosa u cijenama energije stvarno pobolj\u0161ava ekonomsku u\u010dinkovitost svih solarnih toplinskih sustava. Slika 14 prikazuje solarnu toplinsku instalaciju – Ravni plo\u010dasti solarni toplinski kolektori.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Slika 14 Ravni plo\u010dasti solarni toplinski kolektori<\/em><\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

15. Solarna toplinska instalacija \u2013 Vakuumski cijevni solarni toplinski kolektor<\/h2>\n\n\n\n

15.1 Opis<\/h3>\n\n\n\n

Vakuumski cijevni kolektori mogu se temeljiti na razli\u010ditim principima apsorpcije i prijenosa topline. Njihova zajedni\u010dka karakteristika je da vakuumske cijevi pobolj\u0161avaju kapacitet do te mjere da ovi projekti ne moraju biti integrirani u fasadu ili krov zgrade, nego postoje opcije za kori\u0161tenje i integraciju u druge dijelove ovojnice zgrade. Na primjer, to mogu biti balkonska oprema s nepravilnim ostakljenjem ili elementi za solarno zasjenjivanje (kolektori postavljeni na konstrukciju nisu analizirani u ovom materijalu).<\/p>\n\n\n\n

15.2 Potencijal<\/h3>\n\n\n\n

Kolektori sa vakuumskim cijevima osiguravaju ve\u0107i kapacitet nego ravni plo\u010dasti kolektori. Ravni plo\u010dasti kolektori isporu\u010duju do 30% manje energije. Kao i sa ravnim plo\u010dastim kolektorima koji su integrirani u zgradi, nije mogu\u0107e izraditi generalno izvje\u0161taj vezan za ekonomsku sposobnost kolektora sa vakuum cevima, zbog ovisnosti o ukupnom sustavu. Na slici 15 je dat prikaz solarne toplinske instalacije sa solarnim kolektorom koji sadr\u017ei vakuum cijevi.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Slika 15 Solarni kolektor sa vakuum cjevima<\/em><\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

16.Fazno promjenjivi materijali \u2013 PCM \u2013 aktivno hla\u0111enje<\/h2>\n\n\n\n

16.1 Opis<\/h3>\n\n\n\n

Fazno promjenjivi materijali (PCM) su materijali koji mogu pohraniti velike koli\u010dine topline dok mijenjaju stanje iz krutog u teku\u0107e. Ova svojstva ih \u010dine prikladnima za sni\u017eavanje vr\u0161nih temperatura klimatskih kontrolnih sustava. Osim \u0161to se mogu koristiti kao pasivni kontrolni elementi, mogu se integrirati i u aktivne sustave, npr. u rashladnim stropovima, ure\u0111ajima za decentraliziranu ventilaciju za integraciju u fasade.<\/p>\n\n\n\n

PCM (fazno promjenjivi materijali) uklju\u010deni su u prijenos topline teku\u0107ine u sredi\u0161njem spremniku kao i u ventilacijskim sustavima. Izme\u0111u faze zagrijavanja, PCM bi trebao otpustiti toplinu koju je apsorbirao u svom na\u010dinu skladi\u0161tenja topline. To se mo\u017ee u\u010diniti kori\u0161tenjem komponenti aktivnog hla\u0111enja.<\/p>\n\n\n\n

16.2 Potencijal<\/h3>\n\n\n\n

Fazno promjenjivi materijal (PCM) se mo\u017ee integrirati u rashladne stropne sustave, koriste\u0107i prekrivene kapilarne cijevi, aktivaciju betonske jezgre i radijacijske stropne panele. Tijekom prakti\u010dnih ispitivanja uo\u010den je pad temperature do 4\u00b0C. U sredi\u0161njem spremniku za fazno promjenjivi materijal (PCM), kao i u ventilacijskim sustavima, energija se \u0161tedi predgrijavanjem ili pothla\u0111ivanjem struje prije kondicioniranja s konvencionalnim sustavima.<\/p>\n\n\n\n

Ekonomsku u\u010dinkovitost aktivnih sustava treba razmatrati za svaki projekt posebno, uzimaju\u0107i u obzir razli\u010dite dimenzije i izvore energije itd. Slika 16 prikazuje fazno promjenjive materijale – PCM – aktivno hla\u0111enje. Prednosti: sni\u017eenje sobne temperature do 2\u00b0C, ugodnija unutra\u0161nja klima, utvr\u0111en je kra\u0107i period kada je temperatura prostorije iznad zone komfora, zamjena klima ure\u0111aja, samo mala koli\u010dina aktivnog kapaciteta hla\u0111enja je potrebna za hla\u0111enje PCM tijekom no\u0107i.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Slika 16 PCM \u2013 aktivno hla\u0111enje<\/em><\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Autori teksta: Prof. dr Dragan \u0160kobalj i \u017darko \u0110oki\u0107 dipl.str.in\u017e.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U\u0161teda energije je sredi\u0161nji zadatak europskog gospodarstva u cilju smanjenja emisije CO2, stjecanja neovisnosti o fosilnim gorivima i izbjegavanje nuklearne tehnologije i smanjenja rizika od klimatskih promjena. Promet energijom u 2022. godini ne mo\u017ee biti uspje\u0161an bez o\u010duvanja energije, to je razlog za\u0161to EU Direktiva o energetskoj u\u010dinkovitosti zgrada zahtijeva da sve nove zgrade budu […]<\/p>\n","protected":false},"author":120,"featured_media":6664,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_FSMCFIC_featured_image_caption":"","_FSMCFIC_featured_image_nocaption":"","_FSMCFIC_featured_image_hide":"","footnotes":""},"categories":[1,22,2],"tags":[526,714,586,149,283],"class_list":["post-6662","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","category-staklo","category-svijet-prozora","tag-energetska-ucinkovitost-2","tag-fotonaponske-celije","tag-soladni-panel","tag-staklo","tag-toplinska-izolacija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6662","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/120"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6662"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6662\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6686,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6662\/revisions\/6686"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6664"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6662"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6662"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6662"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}