{"id":6432,"date":"2023-12-07T07:29:00","date_gmt":"2023-12-07T06:29:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/?p=6432"},"modified":"2023-12-03T19:27:02","modified_gmt":"2023-12-03T18:27:02","slug":"kako-staklo-utjece-na-zvucnu-izolaciju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/kako-staklo-utjece-na-zvucnu-izolaciju\/","title":{"rendered":"Kako staklo utje\u010de na zvu\u010dnu izolaciju?"},"content":{"rendered":"\n
<\/p>\n\n\n\n
Zvuk, tlak, frekvencija<\/p>\n\n\n\n
Gibanje vibriraju\u0107eg tijela remeti okolinu oko njega. Ti se poreme\u0107aji postupno \u0161ire u svim smjerovima od izvora do tijela primatelja, npr. uha. Brzina kojom se kre\u0107u ovisi o fizikalnim svojstvima okoline (u zraku na 20\u00b0C brzina je 340 m\/s). Ne \u0161ire se u vakuumu. Pod odre\u0111enim uvjetima, ovi poreme\u0107aji mogu se percipirati uhom uzrokuju\u0107i, jednostavno re\u010deno, \u201ezvuk\u201c. Zvuk \u010dujemo uhom i to je varijacija tlaka na bubnji\u0107 koji se prenosi kretanjem u okolini, op\u0107enito zraku. Bubnji\u0107 prenosi te promjene tlaka, a neuroakusti\u010dki sustav uha to pretvara u zvu\u010dni podra\u017eaj.<\/p>\n\n\n\n
Za mjerenje zvuka potrebne su dvije vrijednosti:<\/strong><\/p>\n\n\n\n
\n
razina tlaka koja je predstavljena u paskalima (Pa) ili \u010de\u0161\u0107e kori\u0161tena razina zvu\u010dnog tlaka – predstavljena u decibelima (dB)<\/li>\n\n\n\n
frekvencija, koja ovisi o trajanju cjelokupne vibracije mjerenjem broja vibracija u sekundi izra\u017eenih u hercima (Hz), \u0161to je ve\u0107a frekvencija, to je vi\u0161e pikova u sekundi<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
Postoje razli\u010dita frekvencijska podru\u010dja:<\/strong><\/p>\n\n\n\n
\n
niske frekvencije, ispod 300 Hz<\/li>\n\n\n\n
srednje frekvencije, izme\u0111u 300 i 1200 Hz<\/li>\n\n\n\n
visoke frekvencije, iznad 1200 Hz<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
Na slici 1 su prikazana frekvencijska podru\u010dja. Na slici 2 su prikazani frekvencija i intenzitet.<\/p>\n\n\n\nSlika 1 Frekvencijska podru\u010dja<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
Prag \u010dujnosti za ljudsko uho je tlak od 2 \u2022 10\u20135 Pa. Uho mo\u017ee podnijeti pritisak do 20 Pa bez o\u0161te\u0107enja. Prag boli je oko 200 Pa. Ljudsko uho osjetljivo je na minimalne zvu\u010dne promjene tlaka. Uho osje\u0107a te promjene i preko 10 milijuna puta manji tlak od tlaka na pragu boli. \u0160to se ti\u010de frekvencije, uho u prosjeku mo\u017ee \u010duti zvukove u podru\u010dju od otprilike 20 Hz do izme\u0111u 16.000 i 20.000 Hz.<\/p>\n\n\n\nSlika 2 Frekvencija i intenzitet \n(a = broj valova u sekundi = frekvencija; \nb = visina vala = intenzitet)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
Akusti\u010dki tlak<\/h2>\n\n\n\n
U praksi se akusti\u010dki tlak ne koristi za mjerenje intenziteta zvuka jer je:<\/p>\n\n\n\n
\u2022 raspon tlaka vrlo velik – od 2 \u2022 10\u20135 do 20 ili 100 Pa \u2022 odnos izme\u0111u ljudskog uha i akusti\u010dkog tlaka nije linearan nego logaritamski<\/p>\n\n\n\n
Razina akusti\u010dkog tlaka Lp stoga se izra\u010dunava pomo\u0107u formule:<\/p>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n
gdje je p zvu\u010dni tlak (Pa) zvu\u010dnog vala pa je referentni tlak ekvivalentan pragu sluha od 2 \u2022 10\u20135 Pa. Ova vrijednost je izra\u017eena u decibelima (dB). Primjer: ako zvuk ima zvu\u010dni tlak od 10 Pa tada \u0107emo za akusti\u010dni tlak dobiti:<\/p>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n
Tablica 1 prikazuje odnos izme\u0111u zvu\u010dnog tlaka (Pa), razine akusti\u010dkog tlaka (dB) i detalja fiziolo\u0161kih u\u010dinaka te primjer odgovaraju\u0107eg zvuka.<\/p>\n\n\n\nTablica 1 Zvu\u010dni tlak i akusti\u010dki tlak<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
Decibeli u praksi<\/h2>\n\n\n\n
Kada nekoliko neovisnih izvora proizvodi zvu\u010dne tlakove p1, p2, \u2026 u isto vrijeme, rezultiraju\u0107i tlak izra\u010dunava se pomo\u0107u formule p2 = p21+ p22 +\u2026, a rezultiraju\u0107i akusti\u010dki tlak dobiva se formulom:<\/p>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n
To zna\u010di da je neispravno zbrajati sve akusti\u010dne vrijednosti predstavljene u dB. Dva zvuka s istim akusti\u010dkim tlakom zajedno proizvode buku izmjerenu u dB ve\u0107u od svake komponente zasebno. Primjer: ako buka ima zvu\u010dni tlak od 0,2 Pa, akusti\u010dki tlak izra\u010dunava se pomo\u0107u formule:<\/p>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n
Ukoliko dva zvuka pojedina\u010dno imaju akusti\u010dki pritisak po 60 dB pojedina\u010dno, onda je kombinirani akusti\u010dki tlak:<\/p>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n
Slika 3 prikazuje kombiniranje akusti\u010dkih tlakova.<\/p>\n\n\n\nSlika 3 Kombiniranje akusti\u010dkih tlakova\n60 dB + 60 dB = 63 dB<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
Va\u017eno: \u010dak i ako postoji razlika u izolaciji od 3 dB izme\u0111u dva proizvoda, to je jednako smanjenju intenziteta zvuka do 50%. Isto ne vrijedi za \u010dujnost zvuka u uhu. U slu\u010daju uha, ova razlika je:<\/p>\n\n\n\n
\n
1 dB je prakti\u010dki ne\u010dujan 3 dB je jedva \u010dujno 5 dB je jasno 10 dB je ekvivalentno 50% smanjenju percepcije intenziteta zvuka 20 dB je ekvivalentno 75% smanjenju percepcije intenziteta zvuka<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n
Ova razlika od 20 dB otprilike je ekvivalentna podru\u010dju koje pokrivaju akusti\u010dna stakla.<\/p>\n\n\n\n
Akusti\u010dka udobnost<\/h2>\n\n\n\n
U tablici 2 prikazan je maksimalni akusti\u010dki tlak ovisno o vrsti prostorije ili aktivnostima koje se u njima obavljaju.<\/p>\n\n\n\nTablica 2 Maksimalne razine akusti\u010dnog tlaka u prostorijama<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
Zvu\u010dni spektar<\/h2>\n\n\n\n
U stvarnosti, zvukovi koje uho \u010duje nisu sastavljeni od ponavljaju\u0107ih frekvencijskih ciklusa i identi\u010dnih razina tlaka, ve\u0107 razli\u010ditih frekvencija i zvu\u010dnih tlakova, koji su superponirani jedni na druge, tvore\u0107i neprekidni spektar koji sadr\u017ei sve frekvencije. Prikazan je razumljiv zvuk. Zato ga je potrebno prikazati u dijagramu koji se zove zvu\u010dni spektar, a koji predstavlja razinu tlaka (ili zvu\u010dnu izolaciju) ovisno o frekvenciji. Slika 4 prikazuje primjer zvu\u010dnog spektra.<\/p>\n\n\n\n
Indeks smanjenja zvuka<\/h2>\n\n\n\n
Zvu\u010dna izolacija spektra osigurava mnoge detalje akusti\u010dkih izvedbi ostakljenja. Iako je njime kao alatom te\u0161ko manipulirati (indeks smanjenja zvuka), iz tog razloga ga je po\u017eeljno izvesti iz razli\u010ditih krivih indikacija koje sa\u017eimaju zvu\u010dnu izolaciju spektra. Prednost ovih pokazatelja je u tome \u0161to se mogu koristiti za lak\u0161u klasifikaciju akusti\u010dne izvedbe razli\u010ditih elemenata. Nekoliko zemalja ima standardno upravljanje ovim pokazateljima. Danas su zamijenjeni jednobrojnim pokazateljima Rw (C; Ctr). Pojedinosti su dane u Standardu EN ISO 717-1.<\/p>\n\n\n\nSlika 4 Primjer zvu\u010dnog spektra<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
Jednobrojna vrijednost Rw<\/sub> (C; Ctr<\/sub>)<\/h2>\n\n\n\n
Jednobrojna vrijednost, prema europskom standardu EN ISO 717-1, u stvarnosti se sastoji od tri \u010dlana definirana kao: Rw (C; Ctr) gdje je: Rw jednobrojna vrijednost poznata kao te\u017einski indeks smanjenja zvuka, C je \u010dlan prilagodbe vrha spektra buke (vi\u0161i vrh zvukova), Ctr je \u010dlan prilagodbe spektra gradske buke (ni\u017ei vrh zvukova).<\/p>\n\n\n\n
Dva \u010dlana prilagodbe odre\u0111uju se na takav na\u010din da se uzme u obzir vrstu zvuka u funkciji potrebne izolacije. Prvi indeks (vrh buke) je ekvivalentan prete\u017eno visokim i srednjim frekvencijama. Drugi (buka putni\u010dkog prometa) ekvivalentan je prete\u017eno niskim i srednjim frekvencijama.<\/p>\n\n\n\nTablica 3 Izbor adaptivnog \u010dlana za odre\u0111ivanje veli\u010dine jednog broja koji je kori\u0161ten zavisno od izbora buke<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
Jedan se broj dodaje klasifikaciji razine izvedbe ili skupu zahtjeva s odgovaraju\u0107im faktorom prilagodbe, koji se bira prema izvoru buke. Ovisno o scenariju, potrebne mjere zvu\u010dne izolacije osigurane su posebno za ostakljenje (Rw + C) ili (Rw + Ctr).<\/p>\n\n\n\n
Tablica 3 daje detalje koji omogu\u0107avaju kori\u0161tenje \u010dlana prilagodbe ovisno o izboru buke.<\/p>\n\n\n\n
Va\u017eno je naglasiti da je izmjerena vrijednost indeksa smanjenja zvuka ekvivalentna laboratorijskim mjerenjima i op\u0107enito je po\u017eeljnija od one dobivene na licu mjesta za isti izvor buke. U praksi, smanjenje buke na mjestu je manje.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, jednobrojna vrijednost zna\u010di da se staklo mo\u017ee klasificirati ovisno o izvoru buke. Drugim rije\u010dima, ako jedna vrsta stakla ima bolju vrijednost od drugog, tako\u0111er \u0107e se bolje \u201epona\u0161ati\u201d na mjestu kada je izlo\u017eeno istom izvoru buke.<\/p>\n\n\n\n
Primjer: staklo kod kojeg zvu\u010dna izolacija Rw (C; Ctr) iznosi 38 (\u20132; \u20135) \u0107e pokazati sljede\u0107e vrijednosti: \u2022 za nisku frekvenciju buke izolacija Rw + Ctr = 38 \u2013 5 = 33 dB \u2022 za visoku frekvenciju buke izolacija Rw + C = 38 \u2013 2 = 36 dB<\/p>\n\n\n\n
Napomena: neke zemlje ne koriste simbol Rw (C; Ctr) nego RA i RAtr, gdje je: \u2022 RA = Rw + C \u2022 Rtr = Rw + Ctr<\/p>\n\n\n\n
Vanjska buka<\/h2>\n\n\n\n
Razina i ton osnovne buke zajedno s razinom buke iz nedefiniranih izvora \u010dimbenici su koji se moraju uzeti u obzir tijekom projektiranja, kako bi se odabrala odgovaraju\u0107a zvu\u010dna izolacija za fasadu.<\/p>\n\n\n\n
Ne samo da vanjska buka mo\u017ee imati razli\u010dite razine zvuka ovisno o izvoru, ve\u0107 se tako\u0111er mo\u017ee razlikovati u tonu. Brzo kretanje prometa, koje ima visoki pik, ima druga\u010diji ton od niskog pika zvuka motora autobusa ili sporijeg gradskog prometa. Zvuk zrakoplova ili vlaka tako\u0111er ima druga\u010diji ton.<\/p>\n\n\n\n
Ovo razmatranje je vrlo va\u017eno kod projektiranja fasada, jer je u praksi puno te\u017ee izolirati ni\u017ee pikove zvuka. Slika 5 prikazuje spektar za dvije vrste izvora zvuka (gradski promet i promet na autocesti).<\/p>\n\n\n\n
Razine zvuka potrebne za unutarnju akusti\u010dnu udobnost ovise o okru\u017eenju u kojem se zgrada nalazi. Buka prolazi kroz ostakljenje i bit \u0107e smetnja u vrlo mirnom okru\u017eenju vi\u0161e nego u urbanom sredi\u0161tu. Postoji ve\u0107a razlika izme\u0111u buke od specifi\u010dnih prepoznatljivih izvora koji ulaze u zgradu izvana (npr. prolazak motocikla) i od neprepoznatljivih izvora puno ve\u0107ih u centru grada. Dizajneri moraju pridati pa\u017enju ovom pitanju.<\/p>\n\n\n\nSlika 5 Primjer spektra za gradski i autocestovni promet<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
Zvu\u010dna izolacija stakla<\/h2>\n\n\n\n
Svako staklo postavljeno je u okvir koji osigurava zvu\u010dnu izolaciju. Ipak, neke vrste ostakljenja, poput laminiranog stakla s prahom ili akusti\u010dne PVB folije zajedno s nekim specifi\u010dnim vrstama dvostrukih ostakljenja zna\u010dajno pobolj\u0161avaju akusti\u010dke karakteristike. U nastavku je opisano akusti\u010dno pona\u0161anje razli\u010ditih tipova ostakljenja.<\/p>\n\n\n\n
Jednostrano panel (float) staklo<\/h3>\n\n\n\n
\u0160to se ti\u010de zvu\u010dne izolacije, staklena plo\u010da djeluje kao jednostrana pregrada koja podlije\u017ee dvama akusti\u010dkim zakonima koji vrijede za sve jednostrane staklene pregrade. Analizira se vezano uz materijal od kojeg su izra\u0111eni:<\/p>\n\n\n\n
\n
zakon frekvencije<\/li>\n\n\n\n
zakon mase<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
Frekvencijski zakon, potvr\u0111en u teoriji za tanke pregrade svih dimenzija, pokazuje da se izolacija pove\u0107ava za 6 dB s udvostru\u010denjem prosje\u010dne frekvencije. U praksi zakon nije uvijek primjeren i unutar zvu\u010dnog spektra postoje tri frekvencijske zone. U prvoj zoni je frekvencijski zakon u ve\u0107ini slu\u010dajeva odgovaraju\u0107i i izolacija raste s frekvencijom. Me\u0111utim, pregrade su specifi\u010dnih dimenzija i imaju nedostatak, \u0161to zna\u010di da su izolacijski dobici samo 4 i najvi\u0161e 5 dB, kada se prosje\u010dna frekvencija udvostru\u010di, npr. pribli\u017eno 800 Hz.<\/p>\n\n\n\n\nSlika 6 Zakon frekvencije u teoriji i praksi<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\nSlika 6 Zakon frekvencije u teoriji i praksi<\/figcaption><\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
U drugoj zoni razina zvu\u010dne izolacije pada zbog kriti\u010dne frekvencije staklene plo\u010de. Kriti\u010dna frekvencija tanke staklene plo\u010de je frekvencija pri kojoj su brzina slobodne trake na pregradi i brzina zraka jednake, npr. frekvencija na kojoj staklena plo\u010da spontano vibrira kao val.<\/p>\n\n\n\n
Na sobnoj temperaturi, kriti\u010dna frekvencija odre\u0111ena je prema sljede\u0107em izrazu:<\/p>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n
gdje je e debljina staklene plo\u010de izra\u017eena u mm.<\/p>\n\n\n\n
Polo\u017eaj ove zone ovisi o elasti\u010dnosti materijala. Postoji ve\u0107e podudaranje u niskofrekventnoj zoni.<\/p>\n\n\n\n
U tre\u0107oj zoni, nakon uskla\u0111ivanja, izolacija se brzo pove\u0107ava s udvostru\u010denjem frekvencije, u teoriji za 9 dB, ali u praksi je to pove\u0107anje manje. Slika 6 prikazuje zakon frekvencije u teoriji i praksi.<\/p>\n\n\n\n\nSlika 7 Zakon mase u teoriji i praksi<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\nSlika 7 Zakon mase u teoriji i praksi<\/figcaption><\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
Zakon mase, koji je odre\u0111en u teoriji, pokazuje da ako se masa pregrade udvostru\u010di, tada se osigurava pove\u0107anje zvu\u010dne izolacije od 6 dB pri konstantnoj frekvenciji. U praksi se ovaj zakon primjenjuje u ve\u0107ini slu\u010dajeva, osim u podudarnoj zoni. Pove\u0107anje debljine jednostruke staklene plo\u010de tako\u0111er gura kriti\u010dnu frekvenciju u podru\u010dja ni\u017ee frekvencije (cf \u2013 kriti\u010dna frekvencija, zakon frekvencije). Slika 7 prikazuje zakon masa u teoriji i praksi.<\/p>\n\n\n\nTablica 4 Kriti\u010dna frekvencija jednostrukog stakla u ovisnosti o debljini<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
Tablica 4 prikazuje kriti\u010dnu frekvenciju jednostrukog stakla u ovisnosti o debljini.<\/p>\n\n\n\n
Zaklju\u010dci<\/p>\n\n\n\n
\n
U svjetlu zakona frekvencije, svi materijali prirodno osiguravaju bolju zvu\u010dnu izolaciju na vi\u0161im frekvencijama nego na ni\u017eim. Buka kojoj su izlo\u017eene zgrade \u010desto sadr\u017ei niske frekvencije.<\/li>\n\n\n\n
Porast debljine jednostrukog panelnog ostakljenja koje u teoriji pove\u0107ava tzv. zvu\u010dnu izolaciju stakla ima nedostatak premje\u0161tanja kriti\u010dne frekvencije preko valova k ni\u017eim frekvencijama i zbog toga slabljenje izolacije na ni\u017eim pikovima zvuka, na ni\u017eim frekvencijama. Me\u0111utim, porast debljine stakla mo\u017ee pobolj\u0161ati karakteristike.<\/li>\n\n\n\n
Jednostruko panel ostakljenje osigurava razinu izolacije (Rw) aproksimativno 29 dB debljine 4 mm do 35 dB debljine 12 mm.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
Autori \u010dlanka: Prof. dr Dragan \u0160kobalj, \u017d. \u0110oki\u0107 dipl.in\u017e.stroj.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Zvuk, tlak, frekvencija Gibanje vibriraju\u0107eg tijela remeti okolinu oko njega. Ti se poreme\u0107aji postupno \u0161ire u svim smjerovima od izvora do tijela primatelja, npr. uha. Brzina kojom se kre\u0107u ovisi o fizikalnim svojstvima okoline (u zraku na 20\u00b0C brzina je 340 m\/s). Ne \u0161ire se u vakuumu. Pod odre\u0111enim uvjetima, ovi poreme\u0107aji mogu se percipirati […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":1941,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_FSMCFIC_featured_image_caption":"","_FSMCFIC_featured_image_nocaption":"","_FSMCFIC_featured_image_hide":"","footnotes":""},"categories":[22],"tags":[419,691,570,578,540],"class_list":["post-6432","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-staklo","tag-akustika","tag-en-iso-717-1","tag-float-staklo","tag-izolacija","tag-zvuk"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6432","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6432"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6432\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6513,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6432\/revisions\/6513"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1941"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6432"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6432"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6432"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
![\"Slika](\"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-content\/uploads\/sites\/4\/2023\/12\/Frekvencija-zvuka-slika-1-1024x302.webp\")
![\"\"](\"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-content\/uploads\/sites\/4\/2023\/12\/Zvuk-slika-2-jpg.webp\")
![\"\"](\"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-content\/uploads\/sites\/4\/2023\/12\/zvuk-formula-1-jpg.webp\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-content\/uploads\/sites\/4\/2023\/12\/Zvuk-formula-2-jpg.webp\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"Tablica](\"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-content\/uploads\/sites\/4\/2023\/12\/Zvuk-Tablica-1-jpg.webp\")
![\"\"](\"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-content\/uploads\/sites\/4\/2023\/12\/Zvuk-formula-3-jpg.webp\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-content\/uploads\/sites\/4\/2023\/12\/Zvuk-formula-4-jpg.webp\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-content\/uploads\/sites\/4\/2023\/12\/Zvuk-formula-5-jpg.webp\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"Slika](\"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-content\/uploads\/sites\/4\/2023\/12\/Zvuk-slika-3-jpg.webp\")
![\"Tablica](\"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-content\/uploads\/sites\/4\/2023\/12\/Zvuk-Tablica-2-jpg.webp\")
![\"Slika](\"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-content\/uploads\/sites\/4\/2023\/12\/Zvuk-slika-4-jpg.webp\")
![\"Tablica](\"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-content\/uploads\/sites\/4\/2023\/12\/Zvuk-Tablica-3-jpg.webp\")
![\"Slika](\"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-content\/uploads\/sites\/4\/2023\/12\/Zvuk-slika-5-jpg.webp\")
![\"Slika](\"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-content\/uploads\/sites\/4\/2023\/12\/Zvuk-slika-6a-jpg.webp\")
![\"Slika](\"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-content\/uploads\/sites\/4\/2023\/12\/Zvuk-slika-6b-jpg.webp\")
![\"\"](\"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-content\/uploads\/sites\/4\/2023\/12\/Zvuk-formula-6-jpg.webp\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"Slika](\"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-content\/uploads\/sites\/4\/2023\/12\/Zvuk-slika-7a-jpg.webp\")
![\"Slika](\"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-content\/uploads\/sites\/4\/2023\/12\/Zvuk-slika-7b-jpg.webp\")
![\"Tablica](\"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-content\/uploads\/sites\/4\/2023\/12\/Zvuk-Tablica-4-1024x509.webp\")