Oblik zelenog zida definira se i prema polo\u017eajnim karakteristikama zida u odnosu na ostale elemente arhitekture, kutu gledanja i udaljenosti promatra\u010da. Sama kompozicija zida prvenstveno je uvjetovana integrativno\u0161\u0107u, proporcionalnim odnosom, uravnote\u017eeno\u0161\u0107u i skladno\u0161\u0107u elemenata, ritmom, u\u010destalo\u0161\u0107u ponavljanja, simetrijom, asimetrijom, harmonijom i modularno\u0161\u0107u. Primjenjiv je geometrijski pristup oblikovanju zelenih zidova, jer on pridonosi lak\u0161em oblikovanju, kompoziciji, simboli\u010dkom odnosu unutar i izvan prostora u kojem se nalazi, kao i odre\u0111ivanju potrebnih tehnolo\u0161kih veli\u010dina pri dimenzioniranju. <\/p>\n\n\n\n
Ovisno o urbanom kontekstu u kojem se nalazi, zeleni zid pru\u017ea \u010ditav niz osjetljivih pojava isti\u010du\u0107i \u201eskladan odnos reda i izra\u017eaja, harmoniju izme\u0111u konstrukcije i prikaza.\u201d Treba naglasiti da je dinami\u010dnost forme koja se posti\u017ee zelenim zidom iskazana kroz prepoznatljivu strukturu materijalizacije.<\/p>\n\n\n\n
\n\u201eIzgled nekog materijala \u010dini sve ono \u0161to se o njemu mo\u017ee saznati posredstvom ljudskih osjetila, pa se prema specifi\u010dnostima gra\u0111evinskih materijala u elemente izgleda mogu ubrojiti.\u201c<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n
Osnovna oblikovna i projektantska karakteristika zelenih zidova je njihova dugotrajnost, mogu\u0107nost promjene i ponavljanje elemenata. <\/strong>Oni sami po sebi \u010dine odre\u0111eni tip strukture, a osnovno pravilo strukture je po\u0161tivanje konstrukcijskih zakonitosti.<\/p>\n\n\n\n
Upotrebom biljaka u zavr\u0161noj obradi, te\u0161ko se mo\u017ee govoriti o materijalizacijskom bogatstvu, ve\u0107 o sadr\u017eajnom, zanimljivom i slo\u017eenom skulpturalnom karakteru zelenog zida. U pojedinim slu\u010dajevima zeleni zidovi se transformiraju u dominantni umjetni\u010dki izraz u prostoru u kojem se nalaze, zahvaljuju\u0107i projektantskom istra\u017eivanju potencijala materijala od koga je izra\u0111en i novih strukturalnih sustava.<\/p>\n\n\n\n
Ve\u0107ina projektanata nastoji ostvariti odre\u0111eni arhitektonski doprinos, u oblikovanju zelenih zidova vi\u0161e kao odgovor na trenutne dizajnerske, arhitektonske i kulturolo\u0161ke ciljeve vremena u kojem se projektiraju, nego na neka teorijska i empirijska pitanja.<\/p>\n\n\n\n
Sve ovo rezultira slo\u017eenijim tehnolo\u0161kim zahtjevima u projektiranju i realizaciji, daljem istra\u017eivanju grani\u010dnih mogu\u0107nosti i pobolj\u0161anju osnovnih karakteristika, ali i novih relacija izme\u0111u materijala, oblika i konstrukcije. Vi\u0161a razina znanja o materijalima i na\u010dinima pobolj\u0161anja njihovih osobina, omogu\u0107ila je dimenzionalno redefiniranje elemenata, \u0161to dovodi do kombinatorne u\u010dinkovitosti i jedinstvenog uobli\u010davanja prostora primjenom zelenih zidova. Konstruktivna neuobi\u010dajenost, primijenjeni materijali, dominantna su pojava u arhitekturi novijeg doba, jer omogu\u0107avaju raznovrsnost kombinatorike oblika, bolje iskori\u0161tenje grani\u010dnih potencijala primijenjenih materijala, ekonomi\u010dnost i racionalnost sklopa.<\/p>\n\n\n\n
U procesu definiranja kriterija za odre\u0111ivanje oblikovnih karakteristika zelenih zidova prije svega mora se razmi\u0161ljati o faktorima koji su utjecali na percepciju zida bez kvantitativnog izra\u017eavanja. To se prije svega odnosi na: Skladnost s urbanim kontekstom okru\u017eenja, Harmoni\u010dnost kompozicije, boje i teksture, Inovativnost dizajnerskog i tehnolo\u0161kog rje\u0161enja, Laka prepoznatljivost i jednostavnost rje\u0161enja.<\/p>\n\n\n\n
Skladnost s urbanim kontekstom<\/strong> podrazumijeva uskla\u0111enost prirodnog okvira i elemenata arhitektonske materijalizacije zelenog zida bez nametljive vizualne dominantnosti ve\u0107 komunikativnog odnosa s korisnicima i okru\u017eenjem. Harmoni\u010dnost kompozicije, boje i teksture<\/strong> predstavlja odnos izgra\u0111ene strukture prema efektima iluzije koju stvara zeleni zid na o\u010dekivanim mjestima realizacije. Identitet se odre\u0111uje kao mnogostrukost izra\u017eavanja, izvo\u0111enja, raspolaganja, prihva\u0107anja i konstruiranja potencijalnih identiteta kroz dva razli\u010dita pristupa. Prvi je esencijalni i tuma\u010di ga kao izraz dru\u0161tva, a drugi antiesencijalni koji odre\u0111enu estetiku objekta vidi kao sastavnicu mogu\u0107eg individualnog identiteta.<\/p>\n\n\n\n
Tretiranje zelenih zidova kao elementa za oblikovno pobolj\u0161anje objekata i prostora mo\u017ee biti dvojako. Postavljanjem zelenog zida mogu\u0107e je arhitektonskom objektu ili urbanoj sredini vratiti odre\u0111enu vrstu identiteta. Sami zidovi mogu poslu\u017eiti kao element ostvarivanja pove\u0107ane privatnosti korisnika objekta.<\/p>\n\n\n\n
Pored svega navedenog, vrlo bitna kategorija u razmatranju filozofije projektiranja i metodologije realizacije zelenog zida je fizi\u010dko i fiziolo\u0161ko pona\u0161anje i interakcija ljudi i vegetacije. Interakcija mo\u017ee kanalizirati procjenu korisnika o arhitekturi i arhitektonskim elementima op\u0107enito, ne uklju\u010duju\u0107i elemente kulturolo\u0161ke razli\u010ditosti, arhitektonske pogre\u0161ke i nesavr\u0161enosti. Arhitektura je disciplina koja implicitno i eksplicitno utje\u010de na duh ljudi koji su njome okru\u017eeni. <\/strong>Arhitektura ima potencijal ujediniti ljude u prostoru i vremenu, kao i izravno utjecati na dinamiku i kvalitetu njihovog dru\u0161tvenog \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n
Ono \u0161to je kod ovih sustava najupe\u010datljivije je to \u0161to se stvara jedan novi medij izra\u017eavanja u oblikovanju fasadnih omota\u010da budu\u0107nosti, zapravo omogu\u0107ava se ostvarivanje \u017eelje projektanata za promjenjivim oblikom. U provedbi transformacije urbanog prostora upotrebom zelenog zida neophodno je uspostaviti odre\u0111enu komunikaciju korisnika i okru\u017eenja.<\/p>\n\n\n\n
\n\u201eBudu\u0107nost na\u0161ih zajednica, prirodnih resursa i ekosustava ovisi o tome koliko razumijemo, cijenimo i \u010duvamo stani\u0161ta i vrste koje odr\u017eavaju na\u0161 svijet. Moramo biti proaktivni i djeci i odraslima pru\u017eiti alate kojima \u0107e uo\u010davati u\u010dinke promjenljivosti.\u201d<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n
Dodatna vrijednost zelenih zidova ostvaruje se elementima oblikovne razli\u010ditosti, koja je upotrebom biljnog materijala, u potpunosti objektu i fasadnom omota\u010du daje jedan novi vizualni identitet.<\/p>\n\n\n\n
Po\u010detna razmi\u0161ljanja i tehnolo\u0161ka razina vremena u kojem su nastali prvi zeleni zidovi bio je ograni\u010davaju\u0107a izvedba, u odnosu na ono \u0161to stoji na raspolaganju dana\u0161njim autorima. Danas tehni\u010dki aspekti izvedbe, a prije svega odr\u017eavanja zelenih zidova su vrlo \u010desto u sjeni vizualnih zahtjeva i kreativnih ciljeva. <\/strong>Kori\u0161tenjem biljaka, kao materijala koji se u ranijim razdobljima arhitekture nisu koristili za materijalizaciju i oblikovanje arhitektonskih objekata, stvaraju se nove arhitektonske strukture koje prkose zakonima prirode i pove\u0107avaju slobodu kreativnog rada.<\/p>\n\n\n\n
Autor: Prof. dr Budimir Sudimac<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Oblik zelenog zida definira se i prema polo\u017eajnim karakteristikama zida u odnosu na ostale elemente arhitekture, kutu gledanja i udaljenosti promatra\u010da. Sama kompozicija zida prvenstveno je uvjetovana integrativno\u0161\u0107u, proporcionalnim odnosom, uravnote\u017eeno\u0161\u0107u i skladno\u0161\u0107u elemenata, ritmom, u\u010destalo\u0161\u0107u ponavljanja, simetrijom, asimetrijom, harmonijom i modularno\u0161\u0107u. Primjenjiv je geometrijski pristup oblikovanju zelenih zidova, jer on pridonosi lak\u0161em oblikovanju, kompoziciji, […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":6457,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_FSMCFIC_featured_image_caption":"","_FSMCFIC_featured_image_nocaption":"","_FSMCFIC_featured_image_hide":"","footnotes":""},"categories":[46,17,7],"tags":[683,418,367,682],"class_list":["post-6412","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arhitektura","category-energetska-ucinkovitost","category-fasade","tag-ekoloska-gradnja","tag-fasada","tag-green","tag-zeleni-zidovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6412","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6412"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6412\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6458,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6412\/revisions\/6458"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6457"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6412"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6412"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6412"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}