{"id":5236,"date":"2022-08-24T09:21:35","date_gmt":"2022-08-24T08:21:35","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/?p=5236"},"modified":"2022-08-24T09:21:37","modified_gmt":"2022-08-24T08:21:37","slug":"trgovi-su-uvijek-bili-mjesto-susreta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/trgovi-su-uvijek-bili-mjesto-susreta\/","title":{"rendered":"Trgovi su uvijek bili mjesto susreta"},"content":{"rendered":"\n

Trgovi su mjesta susreta pro\u0161losti i sada\u0161njosti, starosjedioca i prido\u0161lica, doma\u0107ina i turista, mjesta pokreta i preokreta, gdje su svi koji su pro\u0161li ostavili trag. Odraz su kulturne i umjetni\u010dke sredine kojoj gra\u0111evine daju vizualni identitet.<\/p>\n\n\n\n

Svima je poznato da je trg otvoreni prostor koji se nalazi u sredi\u0161njem dijelu naseljenog mjesta, okru\u017een sakralnim objektima, pala\u010dama, ku\u0107ama i zgradama, koje su uglavnom javne ustanove. Rije\u010d trg korijen je izvedenicama trgovati ili tr\u017enica, \u0161to jasno implicira da su se va\u017eni poslovi obavljali na trgovima od davnina.<\/strong> Trgovi su uvijek bili mjesto susreta\/spajanja ljudi gdje su se do\u010dekivali vladari, podizale revolucije i dr\u017eali govori, gdje su se odr\u017eavali koncerti, izlo\u017ebe i predstave; mjesta gdje se ponekad mijenja sudbina naroda ili dr\u017eava; mjesta koja su jednaka svima i koja pripadaju svima; simboli gradova, vremena i epoha.<\/p>\n\n\n\n

Neki od sredi\u0161njih gradskih trgova poznati su diljem svijeta. Iako su riznica lokalne povijesti i kulture, prijem\u010divi svima. Bez obzira na to jesu li nastali u pro\u0161lom stolje\u0107u ili su stari tisu\u0107e godina, oni predstavljaju i svojevrsne muzeje na otvorenom, posebno kao skup reprezentativnih gra\u0111evina. Prostrani, obi\u010dno \u010detvrtastog oblika, s kojih se pru\u017eaju ulice i avenije, srce su gradova. Danas su naj\u010de\u0161\u0107e pretvoreni u pje\u0161a\u010dke zone, oboga\u0107ene skulpturama, spomenicima, fontanama, s brojnim kafi\u0107ima i restoranima.<\/strong><\/p>\n\n\n

\n
\"Mus\u00e9e
Mus\u00e9e du Louvre, Paris \/ foto: unsplash.com<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Iako su trgovi prisutni stolje\u0107ima, urbanisti\u010dki se planiraju od 18. stolje\u0107a, kada im se pridaje va\u017enost koju danas u\u017eivaju. Prije svega, to se odnosi na pravokutni oblik, ome\u0111en pala\u010dama, crkvama i ku\u0107ama, kao i drugim javnim zgradama, nadopunjen kipovima i fontanama te ukrasnim biljem.<\/p>\n\n\n\n

Kad je rije\u010d o gra\u0111evinama na trgovima, prvo \u0161to primje\u0107ujemo kod njih su fasade i njihovo uklapanje u eksterijer. Rije\u010d fasada posu\u0111enica je iz francuskog jezika – fa\u00e7ade (lice), a izvorno potje\u010de od latinske rije\u010di facies, \u010dije je osnovno zna\u010denje izgled.<\/strong> Stoga je logi\u010dno da ovu rije\u010d koristimo za ozna\u010davanje lica objekta. Svojom bojom, dizajnom, materijalima od kojih je izra\u0111ena i ukrasima kojima je fasada oboga\u0107ena utje\u010de na estetski dojam cijele gra\u0111evine, a tijekom povijesti arhitekture, uvijek u sprezi sa slikarstvom i skulpturom, bila oli\u010denje epohe u kojoj je stvorena. Razmotrimo, na primjer, barokne fasade: oki\u0107ene, bogate ni\u0161ama, stupovima, voltama, s elipsama, udubljenjima i izbo\u010dinama, koje doprinose op\u0107oj zaigranosti ili, recimo, minimalisti\u010dke karakterizirane nedostatkom dekorativnosti, jednostavno\u0161\u0107u, pravilnim geometrijskim oblicima i kori\u0161tenjem stakla, betona, \u010delika i prirodnog kamena. <\/p>\n\n\n\n

Napredak gra\u0111evinarstva, u smislu dizajna, na\u010dina proizvodnje i upotrijebljenih materijala, uvjetovao je razvoj fasada<\/a> u smislu kvalitete izolacijskih karakteristika, ekolo\u0161kih zahtjeva, ali i stila, te primjerice, kao odraz postmodernog doba, \u0161irom svijeta sve su prisutnije staklene fasade.<\/p>\n\n\n\n

Na stil i estetiku fasade na trgovima utje\u010de epoha u kojoj je nastala, namjena zgrade, odnosno njezina funkcija, estetski zahtjevi jer je njezina funkcija, naravno, dekorativna, ali i zakoni i propisi koji se odnose na javne prostore.<\/p>\n\n\n\n

Svojim jedinstvenim \u0161armom i estetikom trgovi su privla\u010dni turistima i prva su mjesta koja posje\u0107ujemo kada do\u0111emo u novi grad.<\/p>\n\n\n

\n
\"Times
Times Square, New York \/ foto: unsplah.com<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

TIMES SQUARE, NEW YORK<\/h2>\n\n\n\n

Kada pomislimo na Ameriku, gotovo je sigurno da \u0107emo imati na umu New York i njegov najpoznatiji trg – Times Square. Iako me\u0111u najmla\u0111ima podrijetlom, ovaj je trg jedno od najposje\u0107enijih mjesta na svijetu, a prema statistikama, kroz njega dnevno pro\u0111e oko 350 000 ljudi. Ovaj se trg prote\u017ee izme\u0111u Broadwaya i Sedme avenije, a naziva se i Raskri\u017eje svijeta ili Veliki bijeli put. Centar je svjetske industrije zabave, budu\u0107i da ondje postoje brojne trgovine, hoteli, restorani, kazali\u0161ta, no posebno je ukra\u0161en svjetlima i reklamama, koji su posebno izra\u017eeni no\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

\u010cesto vi\u0111en u filmovima, Times Square odraz je modernisti\u010dkog doba, okru\u017een neboderima sa staklenim fasadama i brojnim osvijetljenim reklamama. Srce Velike jabuke, prepuno u\u017eurbanih gra\u0111ana, turista i zvukova, primjer je brzine modernog \u017eivota. Times Square postao je pje\u0161a\u010dka zona 2009. godine, a zanimljivo je da je problem velike buke koju uzrokuje podzemna \u017eeljeznica rije\u0161en ugradnjom ure\u0111aja u ventilacijski sustav podzemne \u017eeljeznice koji pretvara buku u zvuk sli\u010dan zvuku crkvenih zvona.<\/p>\n\n\n\n

SULTANAHMET MEYDANI, ISTANBUL<\/h2>\n\n\n\n

Na raskri\u017eju Istoka i Zapada, Europe i Azije, tradicije i modernosti, nalazi se Istanbul, grad koji je u sebe utkao gr\u010dku, rimsku, bizantsku i osmansku tradiciju, azijsku i europsku kulturu. U Sultanahmetu, starom gradu, na mjestu nekada\u0161njeg hipodroma, nalazi se Trg Sultana Ahmeta, koji se naziva i Carigradski ili Konstantinov hipodrom te Konjski trg. Smje\u0161ten je izme\u0111u Plave i Sultan Ahmetove d\u017eamije i Aja Sofije. Te gra\u0111evine sa sobom nose duh orijentalne kulture – fantasti\u010dni mozaici, plavi krovovi, smanjeni lukovi. Na trgu su jo\u0161 uvijek ostaci anti\u010dkih zdanja, poput Zidnog obeliska, poznatog kao Konstantinov stup, za koji se vjeruje da je bio prekriven bron\u010danim plo\u010dicama. Ili Zmijski stup od bronce, koji je donesen iz Gr\u010dke u 4. stolje\u0107u kao ukras hipodromu. Rimljani su u Istanbul donijeli i Tutmozisov obelisk izra\u0111en od ru\u017ei\u010dastog granita.<\/p>\n\n\n\n

\u041a\u0420\u0410\u0421\u041d\u0410\u042f \u041f\u041b\u041e\u0429\u0410\u0414\u042c, \u041c\u041e\u0421\u041a\u0412\u0410<\/h2>\n\n\n\n

Crveni trg je najpoznatiji moskovski trg. Moskva je spoj raznolikosti – drevnog rasporeda ulica, baroknih gra\u0111evina i ruskog klasicizma, remek-djela sovjetske arhitekture i moderne umjetnosti. Srce joj je Crveni krug iz kojeg vode sve glavne ulice i bulevari. Na Crvenom trgu nekada su se odvijale javne sve\u010danosti i progla\u0161enja, krunidbe careva. Poplo\u010dan crvenim plo\u010dicama, nalazi se izme\u0111u Kremlja, nekada carske, a danas predsjedni\u010dke rezidencije, i trgova\u010dke \u010detvrti Kitaj-gorod. Okru\u017een je znamenitim gra\u0111evinama, prvenstveno crvenih fasada, poput crkve Svetog Vasilija Bla\u017eenog – koja se zbog fasade, rasko\u0161nih ukrasa i fantasti\u010dnih kupola smatra jedinstvenim podvigom ruske arhitekture, te Lenjinovog muzeja, Dr\u017eavnog muzeja, brojnih crkava.<\/p>\n\n\n

\n
\"Naks-E
Naks-E D\u017eahan, Isfahan \/ foto: unsplash.com<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

NAK\u0160-E D\u017dAHAN, ISFAHAN<\/h2>\n\n\n\n

Poznati Nak\u0161-e D\u017eahan, koji se naziva i Imamov trg ili \u0160ahov trg, kvadratni je trg u gradu Isfahan u Iranu i jedan od najve\u0107ih na svijetu. Izgra\u0111en je tijekom 16. i 17. stolje\u0107a, a okru\u017een gra\u0111evinama nastalim kad su Perzijom vladali Safavidi. Centralna zgrada je \u0160ahova d\u017eamija koja ima najve\u0107u kupolu u gradu, a pored nje je bila medresa, gdje su se nekada prepisivale knjige, a s druge strane nalazi se zimska d\u017eamija. Zanimljiva je i pala\u010da Ali Kapu koja se prote\u017ee od monumentalnog paviljona sve do Avenije \u010cahar Bag. Ovaj paviljon ima otvorenu terasu s pogledom na trg i masivnim drvenim stupovima. Jedno od najve\u0107ih i najstarijih tr\u017ei\u0161ta na Bliskom istoku, Carski bazar, tako\u0111er se nalazi u Nak\u0161-e D\u017eahanu. Dva kilometra dug nadsvo\u0111en hodnik ovog bazara povezuje trg s Novim gradom, a njegovi stariji dijelovi potje\u010du iz doba vlasti Seld\u017euka.<\/p>\n\n\n\n

KONGENS NYTORV, KOPENHAGEN<\/h2>\n\n\n\n

Ovaj trg se nalazi u glavnom gradu Danske. Poznat je kao najzeleniji u Europi, budu\u0107i da je ure\u0111en prema svim ekolo\u0161kim standardima. Nastao je u 17. stolje\u0107u, zahvaljuju\u0107i Kristijanu Petom od Danske, \u010diji se kip nalazi u sredi\u0161njem dijelu trga, okru\u017een travnjakom i cvije\u0107em. Prvotno je trg bio okru\u017een elipti\u010dnim drvoredom, no s vremenom se to promijenilo zbog bolesti drve\u0107a te je tijekom obnove 2001. godine ponovno zasa\u0111eno \u010dak 80 biljaka. Kao jedna od najpoznatijih gra\u0111evina, isti\u010de se Dvorac Charlottenburg izgra\u0111en u nizozemskom baroknom stilu i s bakrenim krovovima. Nekada\u0161nja kraljevska rezidencija, danas je izlo\u017ebeni prostor umjetnina. Oki\u0107ena zgrada koja je Kraljevsko kazali\u0161te, tako\u0111er krasi ovaj trg. Nakon svog nastanka u drugoj polovici 18. stolje\u0107a, slu\u017eilo je isklju\u010divo kao kazali\u0161te za kralja, a zatim i za \u010ditav narod.<\/p>\n\n\n\n

TRG BANA JELA\u010cI\u0106A, ZAGREB<\/h2>\n\n\n\n

Budu\u0107i da je bio dio Austro-Ugarske, Zagreb sa sobom nosi duh europskog stila i kulture. Na glavnom trgu prijestolnice Hrvatske, Trgu bana Josipa Jela\u010di\u0107a, uz bron\u010dani kip spomenutog bana nalaze se brojne pala\u010de. Jedna od njih bila bi stambeno – poslovna ku\u0107a Rado, nastala po\u010detkom pro\u0161log stolje\u0107a za investitora dr. Eugena Rada. Odlikuje se bogatom fasadnom plastikom i atraktivnim detaljima bravarije, stolarije i drugih segmenata te je jedno od klju\u010dnih postignu\u0107a hrvatske arhitekture secesijskog modernizma. Zgrada Kolmar tako\u0111er je zna\u010dajna gra\u0111evina, izgra\u0111ena u isto vrijeme kao i gore navedena. Pro\u010delje joj je oblikovano u duhu kasnog historicizma. Pala\u010da Gradske \u0161tedionice isti\u010de se kao zrelo postignu\u0107e arhitekta Ignjata Fischera, koja je va\u017ena gra\u0111evina me\u0111uratnog razdoblja, s obilje\u017ejima neoklasicizma i art decoa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Trgovi su mjesta susreta pro\u0161losti i sada\u0161njosti, starosjedioca i prido\u0161lica, doma\u0107ina i turista, mjesta pokreta i preokreta, gdje su svi koji su pro\u0161li ostavili trag. Odraz su kulturne i umjetni\u010dke sredine kojoj gra\u0111evine daju vizualni identitet. Svima je poznato da je trg otvoreni prostor koji se nalazi u sredi\u0161njem dijelu naseljenog mjesta, okru\u017een sakralnim objektima, […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":5242,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_FSMCFIC_featured_image_caption":"","_FSMCFIC_featured_image_nocaption":"","_FSMCFIC_featured_image_hide":"","footnotes":""},"categories":[46],"tags":[],"class_list":["post-5236","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arhitektura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5236","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5236"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5236\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5243,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5236\/revisions\/5243"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5242"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5236"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5236"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5236"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}