Ante Ro\u017ei\u0107 jedan je od klju\u010dnih protagonista hrvatske arhitekture druge polovice 20. stolje\u0107a. Radni vijek proveo je u Makarskoj, a najve\u0107i dio svog opusa ostvaruje u Ju\u017enoj Dalmaciji. Ro\u017ei\u0107ev opus je umjereno obiman, evolutivan i vrlo konzistentan, a njegova \u201eperiferna\u201c pozicija i duboka ukorijenjenost u lokalni kontekst doveli su ga do razvoja vlastitog arhitektonskog pristupa koji je istodobnoo jasno povezan s internacionalnim kretanjima, ali i neoptere\u0107en konvencijama i dogmama.<\/p>\n
Ve\u0107 u jednoj od prvih realizacija, crkvi u Podgori (1961.), Ro\u017ei\u0107 istupa s projektom na tragu jezgrovitosti i formalne senzualnosti ju\u017enoameri\u010dke arhitekture te predstavlja novinu u hrvatskom kontekstu. U crkvi u Podgori prostor, forma i konstrukcija svedeni su na betonsku ljusku slobodne forme koja je u toj maloj sredini ponudila kozmopolitsku viziju sakralnog prostora, ali i arhitekture op\u0107enito.<\/p>\n
Nakon te rane realizacije koja ostaje neopravdano nezabilje\u017eena u hrvatskoj arhitektonskoj historiografiji, uslijedio je niz zamije\u0107enih radova u turisti\u010dkim tipologijama, velikom eksperimentalnom poligonu hrvatske arhitekture 1960-ih i ranih 1970-ih. Jedan od najzanimljivijih takvih poligona je \u201eRo\u017ei\u0107eva\u201c rivijera u Brelima gdje se u periodu od svega desetak godina odvijala izuzetno brza evolucija arhitektonskih modela koordiniranih jasnim urbanisti\u010dkim konceptom. Razvoj rivijere zapo\u010dinjem Urbanisti\u010dkom studijom Brela (Ante Ro\u017ei\u0107, Matija Salaj, Julije De Luca, 1960. \u2013 62.) kojom je definirana strategija niske gusto\u0107e izgra\u0111enosti i bri\u017eljivog, organskog uskla\u0111ivanja paviljonske arhitekture relativno malog mjerila sa topografijom i vegetacijom. Ta urbanisti\u010dka strategija primjenjuje se u svim realizacijama na rivijeri \u010demu je bitno doprinijela \u010dinjenica da je Ro\u017ei\u0107 poznavao \u201esvaki kamen i svako stablo\u201c na terenu.<\/p>\n Prva u nizu realizacija je hotel Maestral (1965., s Matija Salaj, Julije De Luca, interijer Bernardo Bernardi) finih proporcija i elegantnih detalja, a \u010dija je izdu\u017eena prizma razapeta izme\u0111u dvije uzvisine. Konfiguracija kultiviranog krajolika replicirana je u \u201eraumplanu\u201c javnih eta\u017ea koje iz eksterijera teku kroz sredi\u0161nju zonu hotela, a interijer je bri\u017eljivo projektiran u duhu sinteze vizualnih umjetnosti, \u0161to \u0107e se nastaviti i u drugim projektima. U hotelu Berulia (1970., interijer Bernardo Bernardi) Ro\u017ei\u0107 uvodi strukturalni pristup u kojem se volumen razla\u017ee u individualne kompozicijske jedinice koje odgovaraju sobama. Time su smje\u0161tajne jedinice \u201epribli\u017eene\u201c prirodi i o\u010duvanoj borovoj \u0161umi, a i drugi projektantski postupci vode prema nagla\u0161enijem pro\u017eimanju arhitekture i prirode. Tijelo zgrade je perforirano atrijima, a hodnici i stubi\u0161ta ve\u0107 unutar volumena prelaze u eksterijerski, negrijani prostor koji se \u0161iri na terase \u010dime se afirmira \u017eivot na otvorenom. Ro\u017ei\u0107 kombinira modernisti\u010dki arhitektonski jezik i regionalnu tektoniku \u010ditljivu u lu\u010dnim svodovima prizemlja izvedenima u opeci. U Vili Berulia (1970.) nastavlja se razvoj tih motiva, a karakterizira ju nagla\u0161eno plasti\u010dan tretman volumena. Gusto tkana matrica Turisti\u010dkog centra Brela (1969., interijer Bernardo Bernardi), prepoznatljivog po dinami\u010dnom pejza\u017eu kosih krovova komponiranih poput apstraktne strukture. Ro\u017ei\u0107 je pod utjecajem pokreta Novih tendencija te iskustva sistemske umjetnosti ugra\u0111uje u lokalnu urbanu tradiciju gustih i rahlih aglomeracija. U prilog toj vezi Novih tendecija i Brela, treba spomenuti i Bernardijeve \u201esistemske\u201c zidne reljefe u danas nepostoje\u0107em interijeru poslovnice banke smje\u0161tene u Centru.<\/p>\n Upravo u seriji projekata za Brela, Ro\u017ei\u0107 je razvio metodu projektiranja koja izvire iz neposrednog, osobnog, fizi\u010dkog kontakta s mjestima na kojima je radio. Utoliko njegovi radovi ne proizlaze iz opona\u0161anja tradicijskog jezika, nego iz performativnih i perceptivnih svojstava arhitekture, iz na\u010dina na koji se formira ambijent podoban podneblju i na\u010dinima \u017eivota.<\/p>\n Ro\u017ei\u0107 interese za regionalno dalje istra\u017euje u poeti\u010dnoj realizaciji Instituta \u201ePlanina i more\u201d i Malakolo\u0161kog muzeja u Makarskoj (1978.) u kojem s motivi poput kosog mediteranskog krova i trijema dobivaju modernu interpretaciju. Konture volumena po\u0161te u Makarskoj (1977.) nadovezuju se na tradicionalne urbane oblike, no va\u017ena javna gra\u0111evina artikulirana je kroz moderne prostorne odnose i suvremen arhitektonski jezik. Hotel Gori\u010dina 2 u Kuparima (1979.), zna\u010dio je i povratak \u201estrukturalnoj kompoziciji\u201c, dok hotel Meteor (1984.) postaje novi reper sve nagla\u0161enije turistificirane Makarske.<\/p>\n Rade\u0107i u ambijentima sna\u017enih prirodnih obilje\u017eja i urbanih identiteta, Ro\u017ei\u0107ev rad usmjeren je prema nastojanjima da se definiraju odrednice \u201ena\u0161e arhitekture\u201c i kultivira vlastita autenti\u010dnost. Ro\u017ei\u0107ev rad va\u017ean je za razvoj arhitektonske kulture u Hrvatskoj, kao \u0161to je i bitno doprinio \u010dinjenici da je Ju\u017ena Dalmacija internacionalno relevantna regija arhitektonskog \u201emediteranskog modernizma\u201c.<\/p>\n Ve\u0107 desetlje\u0107ima svjedo\u010dimo brutalnoj destrukciji mediteranskog prostora i ambijenta u Hrvatskoj ali i drugdje, pri \u010demu ta destrukcija uklju\u010duje i negaciju i nerazumijevanje na\u0161e bliske povijesti. Hotel Gori\u010dina 2 je danas ruina, hotel Berulia preoblikovan je uz poku\u0161aj da se zadr\u017ee neke od njegovih formalnih zna\u010dajki, ali je ipak izgubljen karakter cjelovitog djela. Ho\u0107emo li u cijelosti uspjeti sa\u010duvati hotel Maestral, jedno od klju\u010dnih mjesta novije arhitekture u Hrvatskoj koji je, sre\u0107om, pro\u0161le godine preventivno za\u0161ti\u0107en kao kulturno dobro? Nadamo se da \u0107e nagrada Anti Ro\u017ei\u0107u skrenuti pa\u017enju i na samog autora, ali i na vrijednosti na\u0161eg mediteranskog modernizma, urbano-kulturnog sloja usporedivog s drugim vrhuncima povijesti ovda\u0161nje graditeljske kulture.<\/p>\n <\/p>\n Uz nagradu za \u017eivotno djelo dodijelit \u0107e se jo\u0161 \u010detiri nagrade za koje konkuriraju sljede\u0107i nominirani radovi:<\/p>\n autori: Mirela Bo\u0161njak, Mirko Buvini\u0107, Maja Furlan Zimmermann | x3m Nova \u0161kola u splitskom kvartu koji se postupno transformira iz poljoprivredne suburbije u stambeno naselje, nije projektirana samo kao mjesto edukacije, nego kao sredi\u0161nji javni i rekreativni prostor kvarta. Iza dosljedno provedenog programa i savladavanja zahtjevne topografije stoji niz projektantskih odluka koje balansiraju potrebnu determiniranost i slobodu kori\u0161tenja prostora. U ambijentu kojemu predstoji saniranje posljedica legislativnog vakuuma dodatna je \u2018edukativna\u2019 pojavnost \u0161kole u golom betonu s tipografskim intervencijama, koja stavlja imaginaciju i kreativnost ispred materijalnih vrijednosti.<\/p>\n autor: Arhitektonski biro Turato Bazen smje\u0161ten u Borovu naselju, na mjestu u ratu poru\u0161enog otvorenog plivali\u0161ta, od kojeg je zadr\u017eana pozicija i dio prostorne dispozicije, projektiran je kao heterogena i adaptabilna cjelina koja se prilago\u0111ava razli\u010ditim re\u017eimima kori\u0161tenja. Orijentacija u pomno integriranom prostoru potpomognuta je ekspresivnim bojama koje sugeriraju atmosferu specifi\u010dnog programa ili aktivnosti.<\/p>\n autori: Svebor Andrijevi\u0107 i Luka Korlaet Stambeni sklop od \u010detiri zgrade projektiran je slijedom analize rubnih uvjeta kao prijelazni tip i oblik zgrada, referiranih na zagreba\u010dku Modernu, okupljen oko poluprivatnog dvori\u0161ta. Kvaliteta stanovanja postignuta je vi\u0161eeta\u017enim stanovima koji inventivno ujedinjuju prednosti kolektivnog stanovanja i individualnih obiteljskih ku\u0107a, kao i energetskom u\u010dinkovito\u0161\u0107u. Zeleni krovovi koriste se kao vanjski prostori stanova na zavr\u0161nim eta\u017eama, te uz bogato dimenzionirane terase i lo\u0111e, omogu\u0107uju rasko\u0161ne vizure.<\/p>\n autor: Bogdan Budimirov Obiteljska ku\u0107a u kojoj je suprug projektant, a supruga naru\u010ditelj, projektirana je od autorove 40-te do 90-te godine \u017eivota i useljena kao nedovr\u0161ena, kako bi se dovr\u0161avala \u2018iznutra\u2019. Nije zami\u0161ljena kao zatvoreni program, nego u sna\u017enoj korelaciji s prirodnim okoli\u0161em. Panonski linearni tlocrt odabran je kao model koji pru\u017ea optimum za prihva\u0107anje programa i moduliranje prostora uvjetovano naslije\u0111enim, done\u0161enim elementima i energetskom ekonomi\u010dno\u0161\u0107u.<\/p>\n autor: Davor Bu\u0161nja Ru\u0161evni stambeno-gospodarski sklop opse\u017enom rekonstrukcijom postaje mjesto za ladanje zadr\u017eavaju\u0107i karakteristi\u010dnu kompoziciju volumena, ali dokidanjem programske hijerarhije. Ogradni kameni zid preuzima dvojaku ulogu slijedom tradicionalnog morfolo\u0161kog obrasca: izdvaja kultivirani prostor iz krajolika, a istovremeno definira i povezuje prostorne sekvence u samodostatnu cjelinu jednostavne osnove, skromnih materijala i detalja, nadomje\u0161tenih bogatstvom vizura i pro\u017eimanja vanjskog i unutra\u0161njeg prostora.<\/p>\n autor: PROARH \/ Davor Matekovi\u0107 Issa Megaron u nepristupa\u010dnom mediteranskom pejza\u017eu koncipiran je prema sustavu Sokratovog megarona, kao pasivna ku\u0107a podre\u0111ena topografiji o\u010duvanjem zate\u010denog biotopa kao pete fasade. Prilago\u0111ena je tradicijskoj gradnji reinterpretacijom suhozida, \u010diji potezi determiniraju funkcionalne zone ku\u0107e. Boravi\u0161ni prostori formirani su kao reinterpretacija izdubljenih primitivnih zaklona i zatvoreni staklenim stijenama koje su, uz gole armiranobetonske zidove, jedini element pro\u010delja.<\/p>\n autori: Damir Gamulin, Antun Sev\u0161ek Mini Art-kino s kapacitetom od svega 24 mjesta, u koje se ulazi neposredno s ulice, do trenutka projekcije je samo svoj izlog. Niz planova-zavjesa omogu\u0107uje stupnjevanje intro\/ekstrovertiranosti prostora, sve do oba ekstrema. Sklopivi mobilijar transformira interijer povr\u0161ine 30 m2<\/sup> prema nizu korisni\u010dkih scenarija, pri \u010demu je svaka varijanta optimalna formalizacija programa, a prostor projektiran jednako pomno kao i sam proces transformacije.<\/p>\n autori: Iva Letilovi\u0107, Igor Pedi\u0161i\u0107 + Vladimir Kon\u010dar Mali arsenal dio je zadarskog srednjovjekovnog Ka\u0161tela, ku\u0107a-prostorija adaptirana u multimedijalni izlo\u017ebeni centar, kao polaznu to\u010dku \u0161etnje posve\u0107ene upoznavanju fortifikacijskog sustava grada. Namjena prostora je autorima omogu\u0107ila igru iluzije. Dok je za vrijeme projekcije ambijent potpuno dematerijaliziran, u trenutku njezina prestanka Mali arsenal preobra\u017eava se u maksimalno prezentiran autenti\u010dni povijesni prostor.<\/p>\n autor: Dinko Pera\u010di\u0107 Prostor MMSU razvio se adaptacijom postoje\u0107e tvorni\u010dke gra\u0111evine u kompleksu Rikard Ben\u010di\u0107 minimalnim intervencijama i projektiranjem \u2018u hodu\u2019, slijedom dijaloga projektanta sa svim sudionicima i institucijama uklju\u010denima u projekt. Jasno postavljena metodologija omogu\u0107uje \u017eivot muzeja u nastajanju, strukture koja \u0107e rasti, razvijati se i reorganizirati tragom novih potreba i kreativnosti kustosa i umjetnika.<\/p>\n autori: Mladen Jo\u0161i\u0107, Luka Korlaet, Nino Virag<\/p>\n Stanovanje.plus baza je kvalitetnih primjera hrvatske vi\u0161estambene arhitekture od 1945. naovamo, koju \u2013 pod mentorstvom nastavnika Kabineta za stambene zgrade Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu \u2013 izra\u0111uju studenti 4. semestra Preddiplomskog studija. Ovaj kontinuirani projekt mo\u017ee neograni\u010deno rasti kako kvantitativno, tako i organizacijski, te predstavlja potentan suvremeni prilog arhiviranju i istra\u017eivanju hrvatskog arhitektonskog korpusa.<\/p>\n autor: Davor Salopek<\/p>\n Knjiga arhitektonskih razgovora, koje je Davor Salopek 1978\u20131980, kao tada\u0161nji urednik \u010dasopisa \u010covjek i prostor, vodio s trinaest istaknutih protagonista hrvatske arhitektonske scene, odlikuju kompleksna pitanja \u0161irokog spektra i odgovori koji na izravan na\u010din portretiraju sugovornike, razotkrivaju\u0107i tako razmi\u0161ljanja i pristupe struci raznih generacija i stvarala\u010dkih profila. Sabrani razgovori pru\u017eaju mogu\u0107nost njihove komparacije, i dodatnog prodiranja u povijest i teoriju hrvatskog arhitektonskog djelovanja.<\/p>\n Otvorenje Godi\u0161nje izlo\u017ebe realizacija arhitekata i arhitektica u 2017. godini i dodjela Nagrada za najbolja arhitektonska ostvarenja odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 22. o\u017eujka 2018. u 19h, u izlo\u017ebenoj dvorani Tehni\u010dkog muzeja Nikola Tesla, Savska cesta 18, Zagreb.<\/p>\n Izvor: www.uha.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Udru\u017eenje hrvatskih arhitekata predstavlja nominacije za najbolja ostvarenja hrvatskih arhitekata i arhitektica u 2017. godini. Na prijave za Godi\u0161nju izlo\u017ebe realizacija arhitekata i arhitektica u 2017 pristigao je ukupno 71 autorski rad. U kategoriji za publicisti\u010dki, kriti\u010dki, znanstveno\u2010istra\u017eiva\u010dki i teorijski rad na podru\u010dju arhitekture \u0107e, uz 5 radova koji su konkurirali za nagradu, biti izlo\u017eeno […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":457,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_FSMCFIC_featured_image_caption":"","_FSMCFIC_featured_image_nocaption":"","_FSMCFIC_featured_image_hide":"","footnotes":""},"categories":[46],"tags":[],"class_list":["post-456","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arhitektura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/456","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=456"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/456\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":467,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/456\/revisions\/467"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/457"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=456"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=456"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=456"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"Ante](\"https:\/\/www.prozorivrata.com\/wp-content\/uploads\/2018\/03\/Ante-Rozic-hotel-Maestral-Brela-Arhiva-Aleksandar-Karoly-0.jpg\")
<\/a><\/a><\/a>ZA NAGRADU \u2018VIKTOR KOVA\u010cI\u0106\u2019<\/strong> ZA NAJUSPJE\u0160NIJE OSTVARENJE U SVIM PODRU\u010cJIMA ARHITEKTONSKOG STVARALA\u0160TVA ZA 2017. GODINU NOMINIRANI SU:<\/h3>\n
1: OSNOVNA \u0160KOLA \u2018\u017dNJAN-PAZDIGRAD\u2019<\/h4>\n
\nlokacija: Split, Pazdigradska 1<\/p>\n<\/a>2: BAZEN VUKOVAR<\/h4>\n
\nlokacija: Vukovar, Rudolfa Pere\u0161ina 11<\/p>\n<\/a>ZA NAGRADU \u2018DRAGO GALI\u0106\u2019<\/strong> ZA NAJUSPJE\u0160NIJE OSTVARENJE NA PODRU\u010cJU STAMBENE ARHITEKTURE ZA 2017. GODINU NOMINIRANI SU:<\/h3>\n
1: STAMBENI SKLOP JORDANOVAC<\/h4>\n
\nlokacija: Zagreb, Dobri Dol 66-68<\/p>\n<\/a>2: STAMBENA KU\u0106A ZA DVOJE<\/h4>\n
\nlokacija: Zagreb, Perjavica 78\/c<\/p>\n<\/a>3: LADANJSKI SKLOP KON\u0160TARI<\/h4>\n
\nlokacija: Pelje\u0161ac, Kon\u0161tari<\/p>\n<\/a>4: ISSA MEGARON<\/h4>\n
\nkoautorica: Vedrana Jan\u010di\u0107
\nlokacija: Vis, Dra\u010devo polje<\/p>\n<\/a>ZA NAGRADU \u2018BERNARDO BERNARDI\u2019<\/strong> ZA NAJUSPJE\u0160NIJE OSTVARENJE NA PODRU\u010cJU OBLIKOVANJA I UNUTRA\u0160NJEG URE\u0110ENJA ZA 2017. GODINU NOMINIRANI SU:<\/h3>\n
1: MINI ART-KINO DVORANA, ART-KINO CROATIA<\/h4>\n
\nlokacija: Rijeka, Kre\u0161imirova 2<\/p>\n<\/a>2: MALI ARSENAL, CENTAR ZA POSJETITELJE HERA<\/h4>\n
\nlokacija: Zadar, Trg tri bunara<\/p>\n<\/a>3: MUZEJ MODERNE I SUVREMENE UMJETNOSTI RIJEKA \u2013 U NASTAJANJU<\/h4>\n
\nlokacija: Rijeka, Kre\u0161imirova 26c<\/p>\n<\/a>ZA NAGRADU \u2018NEVEN \u0160EGVI\u0106\u2019<\/strong> ZA PUBLICISTI\u010cKI, KRITI\u010cKI, ZNANSTVENO\u2010ISTRA\u017dIVA\u010cKI I TEORIJSKI RAD NA PODRU\u010cJU ARHITEKTURE ZA 2017. GODINU NOMINIRANI SU:<\/h3>\n
1: DIGITALNI ARHIV STAMBENIH ZGRADA (WEB PORTAL STANOVANJE.PLUS)<\/h4>\n
<\/a>2: 13 ARHITEKTONSKIH RAZGOVORA<\/h4>\n
<\/a>