{"id":400,"date":"2018-11-22T14:30:13","date_gmt":"2018-11-22T14:30:13","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/zagreb-tema-okruglog-stola-urbanisticke-vizije-zagreba-21-stoljeca\/"},"modified":"2020-04-05T16:21:57","modified_gmt":"2020-04-05T16:21:57","slug":"zagreb-tema-okruglog-stola-urbanisticke-vizije-zagreba-21-stoljeca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/zagreb-tema-okruglog-stola-urbanisticke-vizije-zagreba-21-stoljeca\/","title":{"rendered":"Zagreb: tema okruglog stola Urbanisti\u010dke vizije Zagreba 21. stolje\u0107a"},"content":{"rendered":"

Prostori gradskih projekata su najvredniji i najzna\u010dajniji prostori grada za njegov budu\u0107i razvoj. S obzirom da oni odre\u0111uju njegov budu\u0107i identitet, gospodarski i kulturni razvoj te podi\u017eu kvalitetu \u017eivota u gradu, gra\u0111ani moraju biti informirani i uklju\u010deni u sve etape realizacije gradskih projekata, glavni je zaklju\u010dak ju\u010dera\u0161njeg okruglog stola \u201eUrbanisti\u010dke vizije Zagreba 21. Stolje\u0107a \u2013 Veliki projekti Grada\u201c u organizaciji Hrvatske komore arhitekata (HKA).<\/p>\n

Okrugli stol, na kojem se razgovaralo o velikim projektima kojima se mogu inicirati promjene u prostoru s ciljem pobolj\u0161anja kvalitete \u017eivota, odr\u017ean je u Hrvatskom muzeju arhitekture u Zagrebu. Neki od tih zna\u010dajnijih gradskih projekata su prostor tvornice vagona Janko Gredelj, Zagreba\u010dki velesajam, bolnica u Blatu i blok Paromlin.<\/h4>\n

Sudionici okruglog stola, Sanja Jerkovi\u0107, dipl.ing.arh. (pro\u010delnica ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba), prof. dr. sc. Anka Mi\u0161eti\u0107 (sociologinja na Studiju dizajna), dr.sc. Irena \u0110oki\u0107 (vi\u0161a znanstvena suradnica na Ekonomskom institutu) i voditelj odjela gradskih projekata Zagreb, Tomislav Duman\u010di\u0107, zaklju\u010dili su da grad mora imati kontrolu nad svim etapama gradskog projekta. Tako\u0111er smatraju da je za kvalitetnu realizaciju gradskih projekata potrebna provedba arhitektonsko-urbanisti\u010dkih natje\u010daja, a za ve\u0107e i kompleksnije projekte i izrada urbanisti\u010dkih planova ure\u0111enja. Naime to je jedini demokratski put uklju\u010divanja gra\u0111ana u postupak odlu\u010divanja.<\/p>\n

\u201eUloga sociologije je jako va\u017ena u svim razvojnim projektima, bilo urbanisti\u010dkim, bilo u nekim drugim podru\u010djima, upravo zato \u0161to sociologija prou\u010dava dru\u0161tvo, a bez poznavanja dru\u0161tva u kojem \u017eivimo vrlo je te\u0161ko raditi neke planove i projekcije. S druge strane, taj participativni proces koji se sve vi\u0161e uvodi kao mjerilo demokrati\u010dnosti razli\u010ditih projekata je tako\u0111er dio jednog sociolo\u0161kog koncepta, socijalno odr\u017eivog razvoja i razvoja socijalnog kapitala. U tom smislu sociologija mo\u017ee jako puno pomo\u0107i sa svojim istra\u017eivanjima dru\u0161tva unutar kojeg se projekti doga\u0111aju.\u201c<\/em>, naglasila je prof. dr. sc. Anka Mi\u0161eti\u0107.<\/strong><\/em><\/p>\n

Istaknuli su i kako je potrebno razmisliti i o projektima na razini kvartova, tj. da svaka gradska \u010detvrt ima mogu\u0107nost realizirati jedan manji projekt zna\u010dajan za funkcioniranje kvarta i s kojim bi se identificirali stanovnici te \u010detvrti. \u201ePreporuka je za realizaciju pojedinih velikih gradskih projekata, obzirom na slo\u017eenost poslova i veliki obim aktivnosti, osnovati interdisciplinarne timove ili anga\u017eirati vanjske suradnike pod kontrolom grada, koji bi se od po\u010detka do kraja pojedinog gradskog projekta bavili ne samo osmi\u0161ljavanjem koncepta nego i provo\u0111enjem istog. S obzirom na veliki broj gradskih ureda i zavoda, potrebno je znati od samog po\u010detka tko ima ovlasti u kreiranju politike gradskih projekata, tko u vo\u0111enju projekata i tko snosi odgovornost za kvalitetnu provedbu istih.\u201d,<\/em> naglasio je moderator okruglog stola i predsjednik Podru\u010dnog odbora Zagreb Hrvatske komore arhitekata, prof. dr. sc. Tihomir Juki\u0107.<\/strong><\/em><\/p>\n

\u0160to se pripreme gradskih projekata ti\u010de, sudionici okruglog stola su se slo\u017eili da oni trebaju biti pripremljeni na na\u010din da se ve\u0107 u etapi pripreme tra\u017ee potencijalni korisnici i investitori te da je po\u017eeljno izraditi i predinvesticijske studije, ali se i sustavno kandidirati za kori\u0161tenje EU sredstava.<\/p>\n

\u201ePotrebno je prona\u0107i balans izme\u0111u op\u0107e dobiti za grad i gra\u0111ane i gospodarske isplativosti projekta. Profit ne bi smio biti na prvom mjesto nego gra\u0111ani i njihove potrebe.\u201c,<\/em> zaklju\u010dio je prof. Juki\u0107.<\/strong><\/em><\/p>\n

Bio je ovo prvi od tri okrugla stola u ciklusu Urbanisti\u010dke vizije Zagreba 21. stolje\u0107a koja \u0107e u idu\u0107a dva tjedna organizirati Komora arhitekata. Drugi \u0107e se okrugli stol odr\u017eati 28. studenoga i bavit \u0107e se jo\u0161 jednom bolnom temom na\u0161eg grada – prometom, dok \u0107e se tre\u0107i okrugli stol \u201eNovo doba-Novi ljudi-Nove ideje\u201c odr\u017eati 3. prosinca, tako\u0111er u Hrvatskom muzeju arhitekture – HAZU u Zagrebu.<\/p>\n

Ovim ciklusom razgovora, HKA \u017eeli inicirati nu\u017ene promjene u prostoru u kojem \u017eivimo, a sve u svrhu pobolj\u0161anja kvalitete \u017eivota svih stanovnika Zagreba.<\/p>\n

\"www.arhitekti-hka.hr\"<\/p>\n

Ul. grada Vukovara 271\/II, 10000 Zagreb
\nTel. +385 1 5508 410
\nFax. +385 1 5508 403
\narhitekti@arhitekti-hka.hr<\/a>
\nwww.arhitekti-hka.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prostori gradskih projekata su najvredniji i najzna\u010dajniji prostori grada za njegov budu\u0107i razvoj. S obzirom da oni odre\u0111uju njegov budu\u0107i identitet, gospodarski i kulturni razvoj te podi\u017eu kvalitetu \u017eivota u gradu, gra\u0111ani moraju biti informirani i uklju\u010deni u sve etape realizacije gradskih projekata, glavni je zaklju\u010dak ju\u010dera\u0161njeg okruglog stola \u201eUrbanisti\u010dke vizije Zagreba 21. Stolje\u0107a \u2013 […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":401,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_FSMCFIC_featured_image_caption":"","_FSMCFIC_featured_image_nocaption":"","_FSMCFIC_featured_image_hide":"","footnotes":""},"categories":[46,47],"tags":[],"class_list":["post-400","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arhitektura","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/400","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=400"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/400\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":409,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/400\/revisions\/409"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/401"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=400"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=400"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=400"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}