{"id":3873,"date":"2021-12-02T07:04:00","date_gmt":"2021-12-02T07:04:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/?p=3873"},"modified":"2021-12-01T08:05:36","modified_gmt":"2021-12-01T08:05:36","slug":"najpopularnije-vrste-stakla","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/najpopularnije-vrste-stakla\/","title":{"rendered":"Najpopularnije vrste stakla"},"content":{"rendered":"\n

Od 18. stolje\u0107a staklo se pojavljuje u raznim oblicima s olovnim okvirima i re\u0161etkama, da bi krajem 18. stolje\u0107a do\u0161lo do masovne proizvodnje stakla i njegove uporabe u arhitekturi. Nove tehnologije i jeftinija proizvodnja natrijevog karbonata, kao jednog od osnovnih sastojaka stakla bili su glavni krivci masovne uporabe staklenih prozora. Pa tako danas imamo:<\/p>\n\n\n\n

FLOAT<\/h2>\n\n\n\n

Sredinom novog doba, pedesetih godina XX. stolje\u0107a, modernizirana je stolarija i prozorsko staklo. Pojavljuje se nova tehnika tzv. plutaju\u0107eg stakla koje uklju\u010duje izlijevanje stakla na rastopljeni lim. Takva se smjesa hladi, re\u017ee na plo\u010de odre\u0111enih dimenzija, koje se dalje koriste za oblikovanje i umetanje u prozore. Zahvaljuju\u0107i istopljenom limu, staklene plo\u010de su ravne, bez opti\u010dkih deformacija i iskrivljenih slika. Drugim rije\u010dima, staklo dobiva na kvaliteti i daje dovoljnu koli\u010dinu svjetla i odli\u010dan pogled na vanjsko okru\u017eenje.<\/strong> Takvo se staklo danas naziva ravno ili float staklo \u010dija se debljina kre\u0107e od 3 mm do 10 mm. Osim izvrsne prozirnosti i \u010dvrsto\u0107e, ova se stakla pojavljuju i u razli\u010ditim bojama, tako da mogu zadovoljiti sve visoke estetske kriterije.<\/p>\n\n\n\n

TERMOPAN<\/h2>\n\n\n\n

S vremenom, kako su se promijenili vremenski uvjeti i nametnula potreba za\u0161tite od vanjskih utjecaja, dvostruko staklo uvedeno je kao toplinski izolator. Neko su vrijeme ljudi bili mirni s dvostrukim staklima, a s vremenom, kako se potro\u0161nja energije nastavila kretati prema gore, bilo je potrebno daljnje usavr\u0161avanje. Sredinom pro\u0161log stolje\u0107a na ameri\u010dkom su tr\u017ei\u0161tu izdvojene dvostruke staklene jedinice \u010diji je me\u0111uprostor bio ispunjen zrakom. Takav je prozor pru\u017eio zna\u010dajnu toplinsku izolaciju i u\u0161tedu energije. Energetsku otpornost tako\u0111er su osigurali zavareni stakleni rubovi i ovu, pru\u017eaju\u0107i izvrsno brtvljenje.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

S druge strane, sve su se vi\u0161e koristila prirodna brtvila koja su ome\u0111ivala zrak izme\u0111u staklenih povr\u0161ina.<\/p>\n\n\n\n

Prepoznaju\u0107i va\u017enost dvostrukog stakla, proizvo\u0111a\u010di su sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a uveli i tre\u0107e staklo radi pobolj\u0161anja energetske u\u010dinkovitosti.
Daljnjim usavr\u0161avanjem i nastojanjem pove\u0107anja energetske u\u010dinkovitosti stolarije utvr\u0111eno je da plemeniti plinovi imaju manju toplinsku vodljivost u odnosu na zrak i kao takvi pru\u017eaju ve\u0107i stupanj toplinske za\u0161tite.<\/strong> Naj\u010de\u0161\u0107e se kao punilo koristi argon \u010dija je vodljivost 34% ni\u017ea od zraka, zatim slijedi kripton sa 63% ni\u017eom vodljivosti i ksenon sa 79% ni\u017eom vodljivosti od zraka. Iako ima najve\u0107u vodljivost u usporedbi s druga dva plina, argon je najjeftiniji i pristupa\u010dniji za upotrebu.<\/p>\n\n\n\n

U slu\u010daju stakala s plemenitim plinovima postojao je strah da bi moglo do\u0107i do njihovog curenja i gubitka energetske u\u010dinkovitosti. Nema pouzdanih podataka o propu\u0161tanju plemenitih plinova izme\u0111u staklenih povr\u0161ina. Na temelju rezultata mjerenja pretpostavlja se da do curenja ne\u0107e do\u0107i u roku od pet godina.<\/p>\n\n\n\n

NISKOEMISIJSKO LOW-E<\/h2>\n\n\n\n

Po\u010detkom osamdesetih godina XX. stolje\u0107a do\u0161lo je do revolucionarnih promjena na ameri\u010dkom tr\u017ei\u0161tu \u0161to se ti\u010de izolacije prozorskog stakla. Naime, jo\u0161 sedamdesetih godina jedan od ameri\u010dkih arhitekata na tanki sloj plastike postavio je tanki sloj srebrnog premaza. Ta je pregrada postavljena izme\u0111u dva stakla. Pitate se za\u0161to je ona va\u017ena. Ova prozirna pregrada nije samo napravila tre\u0107u pregradu, poput trostrukog stakla, ve\u0107 je i omogu\u0107ila refleksiju (odbijanje) topline i njen prodor u unutra\u0161njost prostora.<\/strong> S druge strane, ova je pregrada apsorbirala toplinsku energiju koja se akumulirala u unutarnjem prostoru te ju reflektirala natrag u prostor.<\/p>\n\n\n\n

\"Tehnomarket
Tehnomarket Block Therm 77 <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Kako je ova pojava pru\u017eala dvostruko ve\u0107u izolaciju i za\u0161titu, nastavilo se s razvojem ove vrste stakla, \u0161to je dovelo do postavljanja za\u0161titnog premaza izravno na staklo. Ono \u0161to trebate znati o ovoj vrsti stakla jest da se uvijek postavljaju na sjevernoj strani gdje je najve\u0107i odljev energije. Ukoliko bi se postavila na ju\u017enu i jugozapadnu stranu do\u0161lo bi do pregrijavanja, suprotnog u\u010dinka i stvaranja staklenika.<\/p>\n\n\n\n

Ako se radi o hladnijem podru\u010dju gdje se \u017eeli smanjiti toplinske gubitke unutra\u0161njih prostorija, kao i neometanom prodiranju dovoljne koli\u010dine svjetlosti, na tre\u0107u staklenu povr\u0161inu, odnosno vanjsku sredinu unutarnjeg stakla, stavlja se za\u0161titni premaz.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, u slu\u010daju toplih krajeva gdje se \u017eeli sprije\u010diti prodiranje sun\u010devog zra\u010denja, za\u0161titni se premaz postavlja na drugu staklenu povr\u0161inu, odnosno unutarnju stranu vanjskog stakla.<\/p>\n\n\n\n

Ova vrsta stakla danas je jedna od najtra\u017eenijih budu\u0107i da pru\u017ea dovoljnu koli\u010dinu svjetlosne energije, ljeti sprje\u010dava prodor toplinske energije, a zimi odljev topline.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Od 18. stolje\u0107a staklo se pojavljuje u raznim oblicima s olovnim okvirima i re\u0161etkama, da bi krajem 18. stolje\u0107a do\u0161lo do masovne proizvodnje stakla i njegove uporabe u arhitekturi. Nove tehnologije i jeftinija proizvodnja natrijevog karbonata, kao jednog od osnovnih sastojaka stakla bili su glavni krivci masovne uporabe staklenih prozora. Pa tako danas imamo: FLOAT […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":3876,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_FSMCFIC_featured_image_caption":"","_FSMCFIC_featured_image_nocaption":"","_FSMCFIC_featured_image_hide":"","footnotes":""},"categories":[22],"tags":[295,297,298,296],"class_list":["post-3873","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-staklo","tag-float","tag-low-e","tag-niskoemisijsko-staklo","tag-termopan"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3873","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3873"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3873\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3877,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3873\/revisions\/3877"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3876"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3873"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3873"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3873"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}