{"id":377,"date":"2019-02-04T12:00:59","date_gmt":"2019-02-04T12:00:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/le-corbusier-arhitekt-koji-je-promijenio-tijek-arhitekture-u-xx-stoljecu\/"},"modified":"2020-04-05T09:12:47","modified_gmt":"2020-04-05T09:12:47","slug":"le-corbusier-arhitekt-koji-je-promijenio-tijek-arhitekture-u-xx-stoljecu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/le-corbusier-arhitekt-koji-je-promijenio-tijek-arhitekture-u-xx-stoljecu\/","title":{"rendered":"Le Corbusier \u2013 Arhitekt koji je promijenio tijek arhitekture u XX. stolje\u0107u"},"content":{"rendered":"

U povijesti arhitekture Charles-Edouard Jeanneret<\/em>, bolje poznat po pseudonimu Le Corbusier smatra se, uz Frank Loyd Wrighta, Walter Gropiusa i Mies van derRohea<\/a>, jednim od najve\u0107ih arhitekata 20. stolje\u0107a i vode\u0107im teoreti\u010darem moderne i funkcionalizma u arhitekturi. Le Corbusier je najvi\u0161e poznat po otvorenom planu prostora koji je primjenjivao na objektima stambene arhitekture, po utopijskim idejama za urbano planiranje i dizajn, kao i po njegovim teorijama arhitekture i dizajna koje je vrlo rano u svom radu formulirao.<\/strong><\/p>\n

Le Corbusier je bio urbanista, arhitekt, pisac i slikar. Tako\u0111er, on je vrlo strastveno promovirao nove na\u010dine razmi\u0161ljanja u dizajnu i arhitekturi.<\/h4>\n

Le Corbusier je ro\u0111en u \u0160vicarskoj u obitelji koja se bavila izradom satova kroz vi\u0161e generacija. Otac mu je bio urar, a majka pijanistica. S 13 godina on je napustio redovno \u0161kolovanje kako bi izu\u010dio obiteljski zanat u lokalnoj \u0160koli finih Umjetnosti. Upravo ovdje se Le Corbusier prvi put susreo sa satovima crtanja i bio zapa\u017een od strane svog profesora povijesti umjetnosti i crtanja koji je nakon tri godine Le Corbusierovog \u0161kolovanja predlo\u017eio da Le Corbusier postane arhitekt.<\/p>\n

\"Le<\/a>
Le Corbusier, Villa Savoye<\/figcaption><\/figure>\n

Profesor je imao vrlo velik utjecaj na mladog Le Corbusiera koji je po njegovom savjetu u razdoblju od 1907. – 1911. godine poduzeo nekoliko putovanja po Europi izu\u010davaju\u0107i arhitekturu. Tijekom ovih putovanja Le Corbusier je otkrio i upoznao se s proporcijama kao i s arhitekturom ju\u017ene Europe.<\/p>\n

Po povratku sa svojih pute\u0161estvija mladi Le Corbusier je radio kao pripravnik u nekoliko poznatih arhitektonskih biroa gdje je imao prilikusresti se s vode\u0107im imenima u arhitekturi tog vremena.<\/p>\n

Tijekom Prvog svjetskog rata Le Corbusier se vratio u svoj rodni grad gdje je predavao u svojoj staroj \u0161koli paralelno zavr\u0161avaju\u0107i studij arhitekture. U ovom periodu nastao je jedan od njegovih prvih va\u017enih projekata koji je imao veliki utjecaj na razvoj arhitekture kakvu je Le Corbusier zamislio i koji mu je slu\u017eio kao obrazac pri projektiranju narednih desetlje\u0107a.<\/p>\n

\"Le<\/a>
Le Corbusier, Domino<\/figcaption><\/figure>\n

Takozvana Domino ku\u0107a je spajala ideje prefabriciranih elemenata, fleksibilnosti i minimalizma.<\/strong> Dizajn se sastojao od me\u0111ukatnih plo\u010da od armiranog betona koje nose vitki, elegantni, betonski stupovi \u2013 koncept koji je nama danas poznat kao skeletni sistem. Me\u0111utim, u vrijeme kada su nose\u0107i zidovi i zidanje ciglom bili standard ovakav na\u010din razmi\u0161ljanja bio je prili\u010dno radikalan, posebno kada se uzme u obzir da je Le Corbusier smatrao da je ovakav sistem podoban i za projektiranje stambenih objekata. Domino ku\u0107a predstavljala je samo jedan od modularnih elemenata koji su se mogli spajati zajedno i na ovaj na\u010din stvarati beskona\u010dan broj kombinacija.<\/p>\n

Svoj pogled na stambenu arhitekturu i arhitekturu uop\u0107e Le Corbusier je opisao u knjizi \u201ePrema pravoj arhitekturi\u201c u kojoj je napisao da je ku\u0107a zapravo stroj u kojem se \u017eivi. U ovom svom dijelu on je sa\u017eeo svoju viziju budu\u0107nosti stanovanja, ali i graditeljstva uop\u0107e. Knjiga je tako\u0111er sadr\u017eala i 5 postulata arhitekture kojih se Le Corbusier \u010dvrsto pridr\u017eavao u svom radu, bez obzira radilo se o projektiranju stambenih ili javnih objekata. Stupovi se koriste da \u201epodignu\u201c zgradu i u njoj stvore otvorene prostore. Stupovi, tako\u0111er, omogu\u0107uju unutarnji prostor otvorenog plana koji je Le Corbusieru bio vrlo va\u017ean.<\/p>\n

Fasada je oslobo\u0111ena nose\u0107ih elemenata i ima slobodnu formu, arhitekt je mo\u017ee oblikovati prema svojim idejama i okolini. Horizontalni prozori su va\u017ean dio fasade i trebaju osigurati jednak upad svjetlosti u cijelom prostoru. Krovovi su rezervirani za krovne vrtove koje \u0107e \u0161tititi betonsku konstrukciju i oblikovati zeleni prostor na vrhu objekta. Kod Le Corbusierova manifesta nije ostao samo na rije\u010dima, on ga je na vrlo a\u017euran na\u010din primjenjivao na svojim projektima. Vila Savoye je jedan od prvih projekata na kojem se 5 to\u010dki Le Corbusierove arhitekture vrlo jasno vide.<\/p>\n

\"Le<\/a>
Le Corbusier, Villa Savoye<\/figcaption><\/figure>\n

Cijela struktura oslanjala se na nose\u0107e stupove, a zauzvrat interijer je bio oslobo\u0111en i bila je mogu\u0107a primjena otvorenog plana. Fasade oslobo\u0111ene nose\u0107ih elemenata mogle su biti slobodno oblikovane a najkarakteristi\u010dniji elementi na fasadi bile su duga\u010dke neprekinute trake prozora. Na vrhu objekta je krovni vrt. Za jedan stambeni objekt Vila Savoye bila je vrlo neobi\u010dno rje\u0161enje za svoje vrijeme, ali je ona istovremeno bila i jedna od prvih nazovimo revolucionarnih stambenih gra\u0111evina u nizu koje je Le Corbusier projektirao tijekom narednih desetlje\u0107a. <\/strong><\/p>\n

Iako je na po\u010detku svoje karijere bio fokusiran na vile za bogate gra\u0111ane, Le Corbusier je imao pregr\u0161t ideja za stambene projekte velikih razmjera koji su bili namijenjeni gra\u0111anima koji su bili manje financijski privilegirani od njegovih uobi\u010dajenih klijenata.<\/p>\n

1927. godine on je dobio priliku da ove ideje provede u djelo projektom kompleksa za stanovanje namijenjenog za tvorni\u010dke radnike u Bordeauxu, u Francuskoj.<\/strong> Tako je nastao stambeni projekt Pessac. Pessac je sadr\u017eavo oko 70 stambenih jedinica i bio je eksperimentalni projekt. Le Corbusier je na ovom projektu bio i arhitekt i urbani dizajner, a prilikom projektiranja je u obzir uzeo socijalne i ekonomske faktore odlu\u010dan u namjeri da osigura budu\u0107im stanarima udobno stanovanje po niskoj cijeni.<\/p>\n

Le Corbusier je tijekom sljede\u0107ih desetlje\u0107a radio na velikom broju projekata istovremeno razvijaju\u0107i svoje ideje za stambene objekte koji \u0107e se uklopiti u njegov koncept idealnog stanovanja u idealnom gradu. Kraj Drugog svjetskog rata je sa sobom donio i veliku stambenu krizu na podru\u010dju Europe i Le Corbusier je ovo vidio kao priliku da plasira svoje, za to doba vi\u0111ene kao kontroverzne, projekte. Ono \u0161to je kod ovih projekata bilo kontroverzno je \u010dinjenica da su izgra\u0111eni kao soliterski blokovi i mogli su pru\u017eiti stanovanje za vi\u0161e desetina tisu\u0107a ljudi.<\/p>\n

\"Le<\/a>
Le Corbusier, United Habitation<\/figcaption><\/figure>\n

1946. godine on je dobio priliku da izradi projekt za vi\u0161e-obiteljsko stanovanje u Marseillesu, njegov famozni “United’habitation” koji je postao primjer i obrazac projektiranja stambenih objekata u desetlje\u0107ima koja su dolazila.<\/strong> Zgrada je imala 337 dvoeta\u017enih stanova koji su mogli da zbrinu 1600 stanara. Svi stanovi su bili projektirani u modularnoj shemi i naslagani oko centralnog hodnika na vrlo domi\u0161ljat na\u010din. Sama zgrada projektirana je da bude mnogo vi\u0161e od samo stambenog prostora, trebala je pru\u017eiti sve funkcije i usluge koje su bile nu\u017ene za udoban \u017eivot kao \u0161to su trgovine, restorani, prostori za djecu i tako dalje. Ovaj objekt je tako\u0111er bio i prekretnica u njegovoj karijeri i donio mu je svjetsku slavu.<\/p>\n

Iako je u svoje vrijeme bio vrlo inovativan, mo\u017ee se \u010dak re\u0107i i revolucionaran, arhitekt, danas se na Le Corbusier arhitekturu i, pogotovo, na njegove utopijske ideje o urbanom prostoru gleda na daleko kriti\u010dniji na\u010din. Neboderi u kojima se \u017eivi, u ogromnim stambenim blokovima koji li\u010de na otoke same za sebe su se tijekom vremena pokazala kao rje\u0161enje kojem je, najbla\u017ee re\u010deno, neophodno dora\u0111ivanje i odre\u0111ene promjene kako bi postala humanija. Le Corbusierov na\u010din razmi\u0161ljanja, njegovi koncepti i ideje u ogromnoj mjeri su utjecali na razvoj arhitekture, posebno stambene arhitekture kao i vi\u0161e-obiteljskog stanovanja.<\/p>\n

Autor: Antonio Kau\u010di\u0107, dipl.ing.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U povijesti arhitekture Charles-Edouard Jeanneret, bolje poznat po pseudonimu Le Corbusier smatra se, uz Frank Loyd Wrighta, Walter Gropiusa i Mies van derRohea, jednim od najve\u0107ih arhitekata 20. stolje\u0107a i vode\u0107im teoreti\u010darem moderne i funkcionalizma u arhitekturi. Le Corbusier je najvi\u0161e poznat po otvorenom planu prostora koji je primjenjivao na objektima stambene arhitekture, po utopijskim […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":378,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_FSMCFIC_featured_image_caption":"","_FSMCFIC_featured_image_nocaption":"","_FSMCFIC_featured_image_hide":"","footnotes":""},"categories":[46],"tags":[],"class_list":["post-377","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arhitektura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/377","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=377"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/377\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":391,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/377\/revisions\/391"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/378"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=377"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=377"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=377"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}