{"id":3477,"date":"2021-08-03T08:05:57","date_gmt":"2021-08-03T08:05:57","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/?p=3477"},"modified":"2021-08-03T08:10:14","modified_gmt":"2021-08-03T08:10:14","slug":"hundertwaser-umjetnik-koji-je-ozivio-bajke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/hundertwaser-umjetnik-koji-je-ozivio-bajke\/","title":{"rendered":"Hundertwaser \u2013 umjetnik koji je o\u017eivio bajke"},"content":{"rendered":"\n

Kada se spomene ime Hundertwasser mnogima \u0107e ono zvu\u010dati nepoznato, me\u0111utim, njegove gra\u0111evine su sasvim sigurno mnogima zapele za oko, pogotovo ako su ikada bili u posjeti Be\u010du. Hundertwasser je bio umjetnik, arhitekt i ekolog. Protivnik pravih linija i bilo kakvih vidova standardizacije, Hundertwasser je svoje vi\u0111enje svijeta ispoljavao upravo kroz dizajn zgrada koje je projektirao.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Friedrich Stowasser<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Hundertwasser je ro\u0111en 1928. godine kao Friedrich Stowasser. Majka mu je bila \u017eidovka a otac kr\u0161\u0107anin. Otac je preminuo godina dana nakon njegovog ro\u0111enja i on i majka ostali su sami. Drugi svjetski rat je bio te\u017eak period za njih. Da bi pre\u017eivjeli predstavljali su se kao kr\u0161\u0107ani \u2013 \u0161to je u Hundertwasserovom slu\u010daju i bilo to\u010dno po\u0161to je nedugo po ro\u0111enju bio kr\u0161ten. Tako\u0111er, da bi skinuo sumnju sa svoje reducirane obitelji, Hundertwasser, tada tinejd\u017eer, se u\u010dlanio u Hitlerovu omladinu.
Nakon rata Hundertwasser je proveo nekoliko mjeseci na Akademiji finih umjetnosti u Be\u010du, studiraju\u0107i slikarstvo. U ovom periodu je po\u010deo svoje slike potpisivati imenom Hundertwasser umjesto sa Stowasser, baziraju\u0107i svoje modificirano prezime na prijevodu rije\u010di “sto” sa slavenskih jezika na njema\u010dki \u2013 \u201ehundert\u201c
U ranim 50tim godinama dvadesetog stolje\u0107a Hundertwasser je do\u017eivio prve komercijalne uspjehe svog slikarstva i, tako\u0111er, po\u010deo se baviti arhitekturom. Iako njegov po\u010detni uspjeh u prvi plan stavlja njegove slike jarkih boja i odva\u017enih linija, ono po \u010demu je Hundertwasser najvi\u0161e poznat danas je upravo arhitektura koju je kreirao. U njegovoj arhitekturi dominiraju nepravilni oblici i ona uklju\u010duje prirodna svojstva okolnog pejza\u017ea ili, \u010desto, stvaranje vlastitih pejza\u017ea. Mo\u017ee se re\u0107i da je Hundertwasser bio pionir krovnih vrtova budu\u0107i da su one pejza\u017eni elementi na kojima je u svom arhitektonskom dizajnu inzistirao.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: divisare.com-mariano-de-angelis-hundertwasserhaus-3<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Od ranih 50-tih Hundertwasser je prete\u017eno bio fokusiran na arhitekturu, zala\u017eu\u0107i se za humanije zgrade koje su ekolo\u0161ke i uklju\u010duju prirodu u svoj koncept. Ovo zalaganje je po\u010delo priop\u0107enjima, esejima i demonstracijama koje je Hundertwasser kreirao. U ovim akcijama on je istupio kao protivnik pravih linija, racionalizma i funkcionalne arhitekture. Za Hundertwassera, ljudska patnja i osje\u0107aj o\u010daja bila je rezultat sterilne, monotone arhitekture. On je osu\u0111ivao \u201eporobljavanje\u201c ljudi u sterilne sisteme, mre\u017ee i rastere konvencionalne arhitekture kao i robovanje ljudi mehani\u010dkoj industrijskoj proizvodnji. U jednom od svojih priop\u0107enja pozvao je ljude na bojkot moderne arhitekture koja je negirala upotrebu ornamenata i zahtijevao vi\u0161e kreativne slobode u gra\u0111enju kao i pravo na kreiranje individualnih struktura i davanje vlastitog pe\u010data arhitekturi. U jednom od ovih priop\u0107enja Hundertwasser se zala\u017ee za pravo da svaki stanar oslika vlastiti prozor kako bi se razlikovao od \u201estandardiziranog \u010dovjeka koji \u017eivi u stanu pored”.<\/p>\n\n\n\n

\"Hot
Foto: steiermark.com-4668_c_steiermark_tourismus_schiffer \/ Hot Spring Village, Bad Bluman, Austrija<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Osim zalaganja za ostavljanje vlastitog pe\u010data na arhitekturu i upotrebu vi\u0161e krivih, a manje pravih linija, Hundertwasser se strastveno zalagao za po\u0161tovanje prirode i vra\u0107anja \u010dovjeka prirodi. U svojim priop\u0107enjima i esejima on je, osim prava na individualno izra\u017eavanje, isticao da \u010dovjek ima i obvezu prema prirodi. Njegova priop\u0107enja su pozivala na kreiranje gra\u0111anske obveze prema sadnji drve\u0107a \u2013 sadnja drve\u0107a u gradskim \u010detvrtima bi trebala postati zakonska obveza gra\u0111ana koji u tim \u010detvrtima \u017eive. \u201eAko se \u010dovjek kre\u0107e prirodom, onda je on ili ona gost prirode i treba se nau\u010diti pona\u0161ati kao dobar gost.\u201c \u2013 ovim rije\u010dima Hundertwasser je propagirao \u017eivot i, posebno, arhitekturu u harmoniji s prirodom. On je smatrao da je \u010dovjekova obveza da vodi ra\u010duna o prirodnom okoli\u0161u u kojem \u017eivi.<\/p>\n\n\n\n

Sam Hundertwasser bio je vlasnik vi\u0161e imanja koja su oslikavala njegov pogled na svijet, posebno na prirodu i arhitekturu u prirodi. Poku\u0161avao je \u017eivjeti \u0161to vi\u0161e u skladu s prirodom, koriste\u0107i solarne panele i razli\u010dite na\u010dine o\u010duvanja vode, ali i zemlji\u0161ta. Na svom imanju na Novom Zelandu on je uspio ostvariti potpuno neovisan na\u010din \u017eivota, proizvode\u0107i struju za vlastite potrebe, prera\u0111uju\u0107i vodu ali i otpadne tvari.
<\/p>\n\n\n\n

  • \"Hundertwasserhaus\"
    Foto: divisare.com-mariano-de-angelis-hundertwasserhaus-2 \/ Hundertwasserhaus Austrija<\/figcaption><\/figure><\/li>
  • \"Hundertwasserhaus
    Foto: divisare.com-mariano-de-angelis-hundertwasserhaus-1 \/ Hundertwasserhaus Austrija<\/figcaption><\/figure><\/li><\/ul><\/figure>\n\n\n\n

    Tijekom 60-tih godina Hundertwasser je bio vrlo poznat i uspje\u0161an umjetnik, prije svega prodaju\u0107i slikarska platna \u0161irom svijeta i sudjeluju\u0107i na razli\u010ditim umjetni\u010dkim izlo\u017ebama kao \u0161to su Venecijansko bijenale.<\/p>\n\n\n\n

    Prvi modeli Hundertwasserovih arhitektonskih kreacija su bili izra\u0111eni 70-tih godina i nedugo zatim uslijedile su prve gra\u0111evine. Jedna od njegovih najpoznatijih zgrada je \u201eKu\u0107a Hundertwasser\u201c (Hundertwasserhaus) u Be\u010du, koja predstavlja nezaobilaznu atrakciju ovog grada. Izgra\u0111ena 1983. godine i ku\u0107a Hundertwasser je stambeni blok koji ima sve odlike Hundertwasserovih priop\u0107enja. Pojedini podovi u ku\u0107i nisu ravni ve\u0107 se ugibaju u skladu s Hundertwasserovim stavom da je neravan pod melodija za stopala. Krov je zapravo krovni vrt koja vi\u0161e podsje\u0107a na prostrano polje, s travnatom povr\u0161inom i zasa\u0111enim drve\u0107em. Pojedina stabla drve\u0107a su dio interijera, a grane im se prote\u017eu kroz prozore i otvore ku\u0107a. Najzanimljivija stvar u vezi s ovom ku\u0107om je da Hundertwasser nije prihvatio novac za svoju kreaciju isti\u010du\u0107i da je rad bio vrijedna investicija koja je sprije\u010dila da ne\u0161to ru\u017eno bude podignuto na mjestu ove ku\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

    \"Waldspire,
    Foto: pinimg.com-6be797a208081a035106100aadba9df3 \/ Waldspire, Njema\u010dka<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

    Osim slika i arhitekture, Hundertwasser se bavio i primijenjenom umjetno\u0161\u0107u kreiraju\u0107i odje\u0107u, po\u0161tanske markice i bave\u0107i se grafi\u010dkim dizajnom. Njegovi prijedlozi za nacionalne zastave Australije i Novog Zelanda oslikavaju njegove stavove prema prirodi i po\u0161tovanje lokalnih vrijednosti. Dizajn Novozelandske zastave je bazirao na jednostavnom motivu srebrne paprati koja predstavlja va\u017ean motiv u maorskom narodnom etosu, dok je prijedlog za australijsku zastavu predstavio kao planinu Uluru \u2013 va\u017ean element za australijske Aborid\u017eine \u2013 koja dr\u017ei \u010ditav svijet na svojim ramenima.<\/p>\n\n\n\n

    \"Grugapark\"
    Foto: wikimedia.org-Hundertwasserhaus,_Grugapark_Essen<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

    Hundertwasser je, dakle, bio ekscentrik, umjetnik, arhitekt i ekolog. Iako ro\u0111enjem Austrijanac, a kasnije po nacionalnosti Novozelan\u0111anin, Hundertwasser je zapravo bio neovisan, me\u0111unarodni umjetnik \u010dija domovina je zapravo bila majka Zemlja. \u017divo je i radio \u0161irom svijeta \u2013 u Europi, na dalekom istoku, u Africi, Australiji i na Novom Zelandu. Iako njegova arhitektura ima sli\u010dan estetski jezik kao arhitektura Antonia Gaudija, Hundertwasser zapravo nikada nije pripadao nijednom arhitektonskom pravcu. U njegovim radovima mogu se vidjeti utjecaji Egon Schielea i Klimta, a kasnije i Paula Kleea, ali tijekom vremena Hundertwasser je razvio vlastiti stil koji se karakterizira ornamentalnim spiralama, labirintom formi i krugova, meandrima linija i organskim oblicima. Ipak, ono \u0161to ga \u010dini posebno interesantnim je njegova iskrena namjera da zbli\u017ei \u010dovjeka i prirodu koja ga okru\u017euje, \u010dine\u0107i \u017eivot ugodnijim.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Kada se spomene ime Hundertwasser mnogima \u0107e ono zvu\u010dati nepoznato, me\u0111utim, njegove gra\u0111evine su sasvim sigurno mnogima zapele za oko, pogotovo ako su ikada bili u posjeti Be\u010du. Hundertwasser je bio umjetnik, arhitekt i ekolog. Protivnik pravih linija i bilo kakvih vidova standardizacije, Hundertwasser je svoje vi\u0111enje svijeta ispoljavao upravo kroz dizajn zgrada koje je […]<\/p>\n","protected":false},"author":97,"featured_media":3478,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_FSMCFIC_featured_image_caption":"","_FSMCFIC_featured_image_nocaption":"","_FSMCFIC_featured_image_hide":"","footnotes":""},"categories":[46],"tags":[],"class_list":["post-3477","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arhitektura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3477","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/97"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3477"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3477\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3493,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3477\/revisions\/3493"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3478"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3477"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3477"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3477"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}