{"id":287,"date":"2019-12-13T08:43:30","date_gmt":"2019-12-13T08:43:30","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/istrazujemo-sve-manje-gradjevinskih-djelatnika-u-hrvatskoj\/"},"modified":"2020-06-11T08:37:21","modified_gmt":"2020-06-11T08:37:21","slug":"istrazujemo-sve-manje-gradjevinskih-djelatnika-u-hrvatskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/istrazujemo-sve-manje-gradjevinskih-djelatnika-u-hrvatskoj\/","title":{"rendered":"Istra\u017eujemo: Sve manje gra\u0111evinskih djelatnika u Hrvatskoj"},"content":{"rendered":"

Svaki zanat (radnik) danas zlata vrijedi<\/h2>\n

Kada je rije\u010d o trendu promjena, u bilo kojem smislu ve\u0107 je vidljiva tendencija nove generacije koja ne \u010deka promjene na bolje, ve\u0107 odlazi tamo gdje je ve\u0107 bolje, vo\u0111ena sasvim logi\u010dnim postulatom da je \u017eivot jedan i da ga ne treba tro\u0161iti na pauze i \u010dekanja. A neki bi rekli da su pametniji od nas koji nismo tako razmi\u0161ljali. \u0160to se ti\u010de gra\u0111evinskog sektora, spomenuti postulat je, naravno, primjenjiv, \u010dak i \u010dini se, primjenjiviji nego u ostalim djelatnostima. Za\u0161to je to tako?<\/p>\n

Pretpostavlja se da je u gra\u0111evini op\u0107enito, nepoznavanje ili slabije poznavanje jezika na podru\u010dju na koje sada slobodno mo\u017eemo re\u0107i migriraju gra\u0111ani na\u0161e zemlje, jedan od razloga da ovi ljudi lak\u0161e odlaze nego netko tko ne bi mogao jednako dobro obavljati svoj posao na drugom teritoriju bez dobrog poznavanja jezika. Bez obzira na razlog, \u010dinjenica je da u Hrvatskoj postoje kategorije zanimanja koja postaju sve vi\u0161e i vi\u0161e deficitarna. Me\u0111u njima su na vrhu liste, osim turisti\u010dkih djelatnika, gra\u0111evinski djelatnici.<\/p>\n

Ne postoji samo u Hrvatskoj nedostatak gra\u0111evinskih i turisti\u010dkih djelatnika, ve\u0107 nema zemlje u Europi i svijetu u kojoj poslodavci ne vape za novim djelatnicima kao u spomenutoj zemlji. Na to ukazuju najnovija istra\u017eivanja globalne konzultantske ku\u0107e Manpower provedena u 44 zemlje. Istra\u017eivanje u kojem je bilo uklju\u010deno 620 reprezentativnih hrvatskih tvrtki pokazalo je da je potrebno 34 posto vi\u0161e novih zaposlenika nego u prvom tromjese\u010dju ove godine, pi\u0161e Novi list.<\/p>\n

\"Manjak<\/a>
Manjak gra\u0111evinskih radnika<\/figcaption><\/figure>\n

Tko radi na gra\u0111evini u Hrvatskoj?<\/h2>\n

\u0160to se ti\u010de najnovijih izvje\u0161taja, 82.000 stranih djelatnika \u0107e u sljede\u0107oj godini raditi u Hrvatskoj, iako je njihov udio u radnom stanovni\u0161tvu ve\u0107 visok i iznosi pet posto, javljaju hrvatski mediji. Najve\u0107i broj radnih dozvola iznosi 24.000 za gra\u0111evinu, a slijedi turizam sa 20.000 dozvola.<\/p>\n

To o\u010dito nije rije\u0161ilo problem nedostatka radne snage, pa se priprema zakon o promjeni re\u017eima zapo\u0161ljavanja stranaca, tako vi\u0161e ne\u0107e biti propisivane kvote, ve\u0107 \u0107e se izdavati dozvole ovisno o stanju na tr\u017ei\u0161tu rada. Sustav kvota trebao bi biti privremeno obustavljen, tijekom prva tri mjeseca, sve dok zakon ne pro\u0111e parlamentarnu proceduru i dok se dr\u017eava ne pripremi za prihva\u0107anje stranaca pod novim uvjetima, javlja Ve\u010dernji list.<\/p>\n

Usvajanjem novog zakona u pripremi je odluka o kvotama za 2020. godinu prema kojoj bi 81.600 stranaca u Hrvatskoj moglo raditi sljede\u0107e godine. Od toga bi 25.000 postoje\u0107ih dozvola bilo obnovljeno na jo\u0161 godinu dana, a izdat \u0107e se vi\u0161e od 56.000 novih.<\/p>\n

Stranci bi trebali raditi pod istim uvjetima kao i doma\u0107i djelatnici, ali sindikati tvrde da nitko ne kontrolira po\u0161tuju li poslodavci norme. Istovremeno, sindikati strahuju da bi se zapo\u0161ljavanjem stranih radnika mogao zaustaviti rast pla\u0107a u Hrvatskoj.<\/p>\n

Ovdje postoji problem koji neke stranke u Hrvatskoj nazivaju “migracija radnika”, odnosno ukazuju na to da \u0107e se smanjiti broj doma\u0107ih djelatnika i da \u0107e se pove\u0107ati broj hrvatskih gra\u0111ana koji zauvijek odlaze. Me\u0111utim, kako stru\u010dna javnost iz Hrvatske komentira, Hrvati ne \u017eele raditi na gra\u0111evini u svojoj zemlji, jer im je otvoren put za mnogo ve\u0107a primanja u nekim bogatijim gospodarstvima.<\/p>\n

Zbog svega navedenog ovo je jedna od naj\u010de\u0161\u0107ih tema u Hrvatskoj, na razini pobolj\u0161anja i rje\u0161enja koja bi dugoro\u010dno bila u\u010dinkovita i udovoljila zahtjevima tr\u017ei\u0161ta u ovoj domeni.<\/p>\n

Naime, portal slobodnaeuropa.hr izvijestio je da poslodavci u turizmu ne odustaju od pani\u010dnih apela da Vlada dopusti dodatni uvoz radne snage, jer u protivnom turisti\u010dka sezona dolazi u pitanje. \u0160tovi\u0161e, oni nisu sami u svom zahtjevu, jer su se javili gra\u0111evinski poduzetnici, koji zbog procvata u graditeljstvu, osim \u010detiri do pet tisu\u0107a djelatnika iz uvoza za turizam, trebaju jo\u0161 oko devet tisu\u0107a u graditeljstvu.<\/p>\n

Generalni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majeti\u0107<\/strong> u izjavi za Hrvatski radio rekao je kako ne razumije odgovor Vlade da prvo treba “iscrpiti mogu\u0107nosti zapo\u0161ljavanja na\u0161ih gra\u0111ana”, jer su slu\u017ebene statistike o broju nezaposlenih ili broju zainteresiranih za rad u gra\u0111evini jedno, a stvarnost drugo: “Nama se doga\u0111a da imamo otvorene natje\u010daje, a nitko se na njih ne javi. Da barem pitaju – , kakvi su uvjeti, kolika je pla\u0107a, kakvo je radno vrijeme, kakav je smje\u0161taj, \u0161to je s toplim obrokom, kako biste barem znali da postoji zanimanje za takvim radnim mjestom.<\/p>\n

Dakle, nitko se ne javi, iako prema podacima Zavoda za zapo\u0161ljavanje i njihovim anketama imate stotinjak tisu\u0107a ljudi koji bi radili”, po\u017ealio se Majeti\u0107. Dio sindikata tvrdi da poslodavci uop\u0107e ne tra\u017ee doma\u0107e radnike, ve\u0107 tra\u017ee uvoz inozemne radne snage kako bi je platili manje od doma\u0107ih djelatnika i tako stavili vi\u0161e u svoj d\u017eep. Nisu usamljeni u takvom tuma\u010denju problema.<\/p>\n

\"Gra\u0111evinski<\/a>
Gra\u0111evinski radnici<\/figcaption><\/figure>\n

Novinarka portala faktograf.hr i biv\u0161a predsjednica Sindikata novinara Hrvatske Gabrijela Gali\u0107<\/strong> za Radio Slobodna Europa ocjenjuje da je zahtjev poslodavaca da im omogu\u0107e dodatne kvote za strane djelatnike prije svega manevar kako bi se uvozom jeftine radne snage spustila cijena rada doma\u0107ih djelatnika. Prije nekoliko godina vlada lijevog centra nije odobrila uvoz radne snage, a kvota naglo raste od povratka aktualne ve\u0107ine na vlast. U 2017. godini ukupno je izdano 7.000 radnih dozvola za strance, godinu kasnije 38.709, ove godine \u010dak 65.100.<\/p>\n

Unato\u010d tome, i dalje ka\u017eu da nemaju dovoljno radne snage. Mislim da radnici trebaju biti pla\u0107eni, pa \u0107e ih biti. A radnike se te\u0161ko mo\u017ee platiti ako ra\u010dunate na strane radnike koji ne dolaze iz zemalja u kojima su pla\u0107e ve\u0107e nego u Hrvatskoj. Sigurno da radnici iz Austrije, Njema\u010dke ili Francuske ne\u0107e dolaziti u Hrvatsku na posao, ve\u0107 \u0107e do\u0107i radnici iz zemalja s ni\u017eim primanjima. To onda zna\u010di da u praksi imamo situaciju nelojalne konkurencije, jer \u0107ete prijetiti doma\u0107em radniku s radnikom izvana koji \u0107e raditi za manje novca”, tvrdi Gabrijela Gali\u0107.<\/p>\n

Poslodavci ponavljaju svoju uobi\u010dajenu mantru da nisu konkurentni na svjetskim tr\u017ei\u0161tima, jer je u Hrvatskoj radna snaga skupa, odnosno optere\u0107ena dr\u017eavnim davanjima. Gabrijela Gali\u0107 ka\u017ee da njihova primjedba ne stoji, ali da puno govori o tome koliko hrvatski poslodavci razumiju pojmove poput solidarnosti ili uloge dr\u017eave.<\/p>\n

Hrvatska je gora od Pojasa Gaze po izdavanju gra\u0111evinskih dozvola<\/h2>\n

Hrvatska je u ovogodi\u0161njem izvje\u0161taju Svjetske banke o regulativi poslovanja zavr\u0161ila na 51. mjestu od ukupno 190 zemalja. Ovo je pove\u0107anje od sedam mjesta u odnosu na pro\u0161lu godinu, ali pojednostavljenje izdavanja gra\u0111evinskih dozvola je, po svemu sude\u0107i, nemogu\u0107a misija za hrvatsku administraciju. Naime, u kategoriji gra\u0111evinskih dozvola Hrvatska se nalazi na 150. mjestu iza Pojasa Gaze, Konga, Gambije i Tanzanije, pi\u0161e Index.hr. Analiza izdavanja gra\u0111evinskih dozvola u izvje\u0161taju “Doing Business” izvr\u0161ena je na temelju izgradnje skladi\u0161ta vrijednog 4,5 milijuna kuna (603.000 eura) na podru\u010dju Zagreba.<\/p>\n

\"Gra\u0111evinski<\/a>
Gra\u0111evinski radnici<\/figcaption><\/figure>\n

Utvr\u0111eno je da se izdavanje dozvole sastoji od 22 postupka, \u0161to je iznad prosjeka zemalja Europe i Srednje Azije, gdje je prosjek 16,2 i iznad prosjeka zemalja s visokim dohotkom OECD-a, gdje je to brojka 12,7. Za dobivanje dozvole potrebno 146 dana, prema Doing Business, \u0161to je ispod prosjeka u Europi i Srednjoj Aziji, kao i u zemljama OECD-a, ali problemati\u010dni su i tro\u0161kovi.<\/p>\n

U Hrvatskoj tro\u0161kovi dobivanja gra\u0111evinske dozvole, na primjeru koji se analizira, iznose \u010dak 9,2 posto od vrijednosti skladi\u0161ta, dok je prosjek zemalja Europe i srednje Azije 4 posto, a zemalja s visokim prihodima OECD-a samo 1,5 posto.<\/p>\n

Kako proizvo\u0111a\u010di gra\u0111evinske stolarije rje\u0161avaju deficit radnika u Hrvatskoj?<\/h2>\n

S obzirom na to da smo redakcija \u010dasopisa koji se bavi istra\u017eivanjem o \u0161irokom podru\u010dju u gra\u0111evini i imamo dugogodi\u0161nje iskustvo u vezi s tim, na\u0161i klijenti i suradnici rekli su nam o problemima koje imaju zbog nedostatka radnika. Ako spojimo probleme, oni imaju nekoliko aspekata. Prvi je svakako op\u0107i, op\u0107i nedostatak majstora, odnosno ve\u0107 obu\u010denih ljudi s iskustvom, kao i model po kojem bi se i to malo stru\u010dnjaka i ljudi s iskustvom uop\u0107e odlu\u010dilo ostati i raditi u Hrvatskoj nakon ponude neke zapadne zemlje koja ima potrebu za radnom snagom u podru\u010dju gra\u0111evine.<\/p>\n

Drugi, \u0161to se pokazao lak\u0161e rje\u0161ivim, jest nedostatak obrazovanja i samim tim prakti\u010dnog znanja u odre\u0111enim podru\u010djima za koje ne postoji smjer u strukovnim \u0161kolama, niti na sveu\u010dili\u0161tima u na\u0161oj zemlji. Tako, na primjer, proizvo\u0111a\u010di stolarije ili ne mogu prona\u0107i, \u010dak ukoliko i puno plate, \u0161kolovanu osobu koja bi do\u0161la i odmah zapo\u010dela koristiti svoje znanje, u odre\u0111enoj tvrtki, ste\u010deno u jednom od obrazovnih sustava na\u0161e zemlje. To se rje\u0161ava tako \u0161to postoje\u0107i timovi obu\u010davaju svoje budu\u0107e suradnike i djeluju kao netko tko im pru\u017ea sve informacije koje trebaju koristiti na poslu. To i nije tako \u010dudno s obzirom na to da u bogatim ekonomijama, odnosno zemljama zapadne Europe, obrazovni sustav funkcionira tako da obu\u010dava budu\u0107e radnike ve\u0107 tijekom \u0161kolovanja, kroz praksu koja \u0107e im pru\u017eiti priliku da ostanu u tvrtki u kojoj su zapo\u010deli obu\u010davanje.<\/p>\n

\"Aleksandar<\/a>
Aleksandar Terer, direktor tvrtke profine Croatia<\/figcaption><\/figure>\n

Profine Croatia d.o.o. jedan od vode\u0107ih dobavlja\u010da PVC profila na hrvatskom tr\u017ei\u0161tu \u010diji je direktor Aleksandar Terer<\/strong> za na\u0161 \u010dasopis objasnio kako pronalaze radnike i dao neke prijedloge koji bi trebali rezultirati pobolj\u0161anjima u podru\u010dju gra\u0111evine.<\/h4>\n

On se na po\u010detku izlaganja slo\u017eio da je manjak radnika u ovom podru\u010dju gra\u0111evine pitanje na vrhu svih aktualnosti: “Ovo je tema broj 1 u Hrvatskoj, a na\u0161a bran\u0161a je pogo\u0111ena istom. Iskustva su razli\u010dita, ovisno o regiji i uvjetima koje poslodavci daju zaposlenicima”, objasnio je Terer i dodao ne\u0161to o trendu radnika koji odlaze iz zemlje.”<\/p>\n

Radnici odlaze van iz Hrvatske ponukani pri\u010dama o drasti\u010dnim razlikama u pla\u0107i, koje su naj\u010de\u0161\u0107e nerealne i pogre\u0161no protuma\u010dene. Razlog tome je u \u010dinjenici da se kod nas govori o neto pla\u0107i koja se radniku ispla\u0107uje, a u Njema\u010dkoj o bruto pla\u0107i. Treba dodati da su u Njema\u010dkoj davanja za poslodavca ve\u0107a, \u0161to zna\u010di da je neto manji, ali u kona\u010dnici je neto sigurno ve\u0107i nego u Hrvatskoj.<\/p>\n

Me\u0111utim, tro\u0161kovi \u017eivota su ve\u0107i, i \u010dinjenica da je to \u017eivot daleko od obitelji, pa je veliko pitanje koliko je to zaista isplativo. Moja procjena je da je na kraju razlika oko 30% u odnosu na neto pla\u0107u u Hrvatskoj. I sve to pod uvjetom da znate ne\u0161to njema\u010dkog jezika.” Pla\u0107a je, \u010dini se, ovdje ne\u0161to \u0161to je sporno i definitivno glavni razlog migracija radnika, a kako to rje\u0161avaju hrvatski proizvo\u0111a\u010di stolarije, pribli\u017eio nam je upravo ovaj stru\u010dnjak: \u201e\u010cinjenica je da su svi proizvo\u0111a\u010di prozora u protekle dvije godine drasti\u010dno pove\u0107ali pla\u0107e svojim zaposlenicima, ali opet ovisno o regiji i mogu\u0107nostima.<\/p>\n

\"Pravilna<\/a>
Pravilna ugradnja prozora – RAL monta\u017ea \/ foto: profine<\/figcaption><\/figure>\n

S druge strane, gotovo nitko nije podigao cijenu svojih proizvoda ili ju je povisio neznatno. Najgore od svega, nitko nije tra\u017eio od djelatnika da se pove\u0107a obujam proizvodnje kako bi se pokrila razlika tih pove\u0107anih tro\u0161kova.” objasnio je Terer i dodao: “U kona\u010dnici trpe proizvo\u0111a\u010di.<\/p>\n

Oni pronalaze nove zaposlenike svugdje, u Srbiji, Bosni, Makedoniji, a neki su potegnuli i do Azije. Me\u0111utim, bojim se da \u0107e to biti kratkog daha, jer \u0107e ti ljudi htjeti zaraditi vi\u0161e i najvjerojatnije produ\u017eiti za Njema\u010dku ili Austriju.” Ono \u0161to tako\u0111er nastaje kao, uvjetno re\u010deno, problem je tendencija radnika u proizvodnji stolarije u cijeloj regiji da radnici kad nau\u010de posao, odlaze u drugu zemlju ili, pak, pokrenu vlastitu tvrtku.<\/p>\n

Me\u0111utim, direktor ove uspje\u0161ne tvrtke ka\u017ee da je taj postotak zanemariv: “Danas se gotovo nikada ne dogodi da netko ode iz proizvodnje i otvori vlastitu tvrtku, ali sporadi\u010dno se i to doga\u0111a. Na\u017ealost, jo\u0161 uvijek nema obrazovanog kadra jer kurikulum za ova zanimanja jo\u0161 ne postoji. Ali mogu vam re\u0107i da na tome intenzivno radimo i da bismo ve\u0107 idu\u0107e godine mogli dobiti prve srednjo\u0161kolce u struci bravar alu i pvc stolarije \u201c, optimisti\u010dan je na kraju ovaj stru\u010dnjak.<\/p>\n

\"Marijan<\/a>
Marijan Brle\u010di\u0107, GEALAN<\/figcaption><\/figure>\n

Marijan Brle\u010di\u0107<\/strong>, prodajni predstavnik za Centralnu Hrvatsku, renomirane tvrtke GEALAN d.o.o., tako\u0111er je, svojom stru\u010dnom analizom dao svoje mi\u0161ljenje o pitanju deficita radnika:<\/h4>\n

“S obzirom na trenutnu situaciju sa deficitom radne snage, a pogotovo sa kvalificiranim radnicima mnogi proizvo\u0111a\u010di stolarije su se odlu\u010dili posegnuti za radnicima iz drugih dr\u017eava. Tako primjerice je vrlo \u010dest slu\u010daj da se nalazi radna snage iz BiH, Srbije i Albanije \u0161to i do sada nije bila rijetkost, no zadnjih godina se sve vi\u0161e uvozi radna snaga i iz Ukrajine, a i mnogo daljih zemalja poput Nepala ili Indije”, rekao je Brle\u010di\u0107 i objasnio kako je regulirano obrazovanje kadra koji je potreban u tvrtkama koje se bave proizvodnjom profila: “\u0160kolovanog kadra za djelatnost izrade i monta\u017ee stolarije gotovo da i nema, sve se manje-vi\u0161e to \u0161kolovanje radi unutar samih poduze\u0107a za vrijeme poslovanja”.<\/p>\n

Kao i na\u0161 prethodni sugovornik, i ovaj stru\u010dnjak se osvrnuo na neke na\u010dine na koje se radnici ipak mogu zadr\u017eati na odre\u0111enom mjestu: “Da bi se zadr\u017ealo kvalitetne radnike bilo je potrebno uz pove\u0107anje pla\u0107a, pobolj\u0161ati i uvjete na radu, tako da osim \u0161to je cijena rada porasla, kvalitetni zaposlenici tra\u017ee i bolje uvjete radnog vremena, te ugodniju radnu atmosferu. Izazov je naravno uvijek i kada zaposlite mladog i sposobnog radnika koji je voljan u\u010diti i raditi da postoji rizik kada nau\u010di posao da \u0107e mo\u017eda \u017eeljeti otvoriti svoje poduze\u0107e i krenuti samostalno u poslovanje, ali kvalitetni poslodavci ili znaju zadr\u017eati sposobne ljude ili se sa njima dogovoriti da i ako krenu u vlastiti posao da zajedno kasnije ostvare me\u0111usobnu suradnju”, zaklju\u010dio je na kraju svoje analize Marijan Brle\u010di\u0107.<\/p>\n

\"GEALAN<\/a>
Foto: GEALAN, PVC stolarija<\/figcaption><\/figure>\n

Deceuninck, tvrtka koja je, tako\u0111er, jedna od najuspe\u0161nijih u proizvodnji PVC profila i koja, trenutno, u svoja dva pogona u Hrvatskoj upo\u0161ljava preko 100 radnika, dala je svoj doprinos ovoj temi.<\/p>\n

\"Josip<\/a>
Josip Klasi\u0107 menad\u017eer prodaje i marketinga u kompaniji Inoutic doo<\/figcaption><\/figure>\n

Josip Klasi\u0107,<\/strong> manager prodaje i marketinga Deceuninck kompanije na samom po\u010detku izlaganja rekao nam je ne\u0161to o planovima za budu\u0107nost koje imaju, a ti\u010du se svakako i ove teme radnika:<\/h4>\n

\u201cNa\u0161 je plan u vrlo skoroj budu\u0107nosti dva sada dislocirana pogona objediniti u jedan koji \u0107e omogu\u0107iti podvostru\u010denje proizvodnje. Pripremne radnje su u tijeku i nadamo se da \u0107e se na\u0161i planovi realizirati u skoroj budu\u0107nosti. U novom pogonu zapo\u0161ljavat \u0107emo oko 200 radnika. Uzmemo li u obzir da je prosjek starosti na\u0161ih zaposlenika svega 32 godine, mislim da novim radnim mjestima poma\u017eemo zadr\u017eati najproduktivniji dio radnog stanovni\u0161tva u Hrvatskoj. Nadalje, primanja na\u0161ih radnika ve\u0107a su od prosjeka u ovoj industrijskoj grani\u201d, objasnio je Klasi\u0107 i dodao ne\u0161to o planovima koji se ti\u010du motivacije radnika da ostanu u kompaniji kakva je i Deceuninck: \u201cSvjesni smo da radnike mo\u017eemo zadr\u017eati jedino odgovaraju\u0107im primanjima i pozitivnim odnosom prema radu. Trenutno najve\u0107a konkurencija poslodavcima u Hrvatskoj op\u0107enito, pa tako i u na\u0161oj bran\u0161i, su zemlje zapadne Europe.<\/p>\n

\"PVC<\/a>
Deceuninck – Sa sustavom Elegante zapo\u010dinje nova generacija prozorskih profila<\/figcaption><\/figure>\n

Mi\u0161ljenja sam da ostanak u domovini itekako pru\u017ea priliku za zadovoljstvo na\u0161ih radnika koji su kvalitetni, spremni na promjene i ne bje\u017ee od po\u017ertvovnog rada i zalaganja\u201d, prenio je svoj stav u kona\u010dnici mena\u0111er prodaje i marketinga Deceunincka.<\/p>\n

Autor: Mirjana Makarin, novinar<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Svaki zanat (radnik) danas zlata vrijedi Kada je rije\u010d o trendu promjena, u bilo kojem smislu ve\u0107 je vidljiva tendencija nove generacije koja ne \u010deka promjene na bolje, ve\u0107 odlazi tamo gdje je ve\u0107 bolje, vo\u0111ena sasvim logi\u010dnim postulatom da je \u017eivot jedan i da ga ne treba tro\u0161iti na pauze i \u010dekanja. A neki […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":288,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_FSMCFIC_featured_image_caption":"","_FSMCFIC_featured_image_nocaption":"","_FSMCFIC_featured_image_hide":"","footnotes":""},"categories":[56],"tags":[77,79,59,80,78,76],"class_list":["post-287","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izbor-urednika","tag-aleksandar-terer","tag-deceuninck","tag-gealan","tag-josip-klasic","tag-marijan-brlecic","tag-profine-croatia"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/287","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=287"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/287\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1730,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/287\/revisions\/1730"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/288"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=287"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=287"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=287"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}