{"id":2241,"date":"2020-09-17T06:22:54","date_gmt":"2020-09-17T06:22:54","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/?p=2241"},"modified":"2020-09-18T07:21:35","modified_gmt":"2020-09-18T07:21:35","slug":"napredak-arhitekture-i-materijala-u-stoljecu-iza-nas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/napredak-arhitekture-i-materijala-u-stoljecu-iza-nas\/","title":{"rendered":"Napredak arhitekture i materijala u stolje\u0107u iza nas"},"content":{"rendered":"\n

Arhitektura kao takva prisutna je od prvih ljudskih skloni\u0161ta. Kroz dugi period povijesti razvijala se na svim kontinentima, u razli\u010ditim oblicima, formama, materijalima, ritmovima i namjenama. S industrijskom revolucijom po\u010dinje se polako razvijati i internacionalni stil, zahvaljuju\u0107i novim tehnolo\u0161kim dostignu\u0107ima i manjom ovisno\u0161\u0107u o lokalnim materijalima i radnoj snazi.<\/p>\n\n\n\n

Danas je \u010desto te\u0161ko re\u0107i samo na temelju fotografija na kojem kontinentu se nalazi koji grad, a jo\u0161 manje u kojoj zemlji, zahvaljuju\u0107i razmjeni ideja, inovacija, materijala i tehnolo\u0161kih dostignu\u0107a. Arhitektura kakvu danas poznajemo uznapredovala je neopisivo od njenog nastanka, a po pitanju materijala nevjerojatan napredak u\u010dinjen je naro\u010dito nakon industrijske revolucije.<\/p>\n\n\n\n

\"moderna
\u010celik, staklo, aluminij…<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n


Razvoj moderne arhitekture u direktnoj je vezi s pristupom odbacivanja ornamenata, suvi\u0161nih ukrasa i oblika s jedne strane i istra\u017eivanju na\u010dina da se primjene novi materijali i konstruktivna otkri\u0107a s druge. Naravno, posebnu ulogu u tome imali su armirani beton i \u010deli\u010dni okviri, kao materijali koji su, izme\u0111u ostalih, omogu\u0107ili objektima uzdizanje do tada nezamislivih visina i raspona i staklo kao materijal koji je obilje\u017eio modernu arhitekturu i suvremena dostignu\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Razvoj \u010deli\u010dnog okvira koji je bio krucijalan za razvoj moderne arhitekture svoje korijene nalazi u prvom gradu moderne arhitekture, Chicagu, s kraja devetnaestoga stolje\u0107a.<\/strong> Do tada prakti\u010dki svi objekti svih veli\u010dina oslanjali su se na debele zidove koji nisu dopu\u0161tali uzdizanje u velike visine. \u0160to je objekt bio vi\u0161i, to su i zidovi morali biti deblji kako bi podr\u017eali te\u017einu svakog sljede\u0107eg kata. Naravno, to je mogu\u0107e sve do onog trenutka kada katovi ni\u017eih eta\u017ea postanu toliko debeli da se prizemlje u njima izgubi, a nije potrebno \u010dak ni puno eta\u017ea da bi se to dogodilo. Najvi\u0161a zgrada krajem devetnaestoga stolje\u0107a bila je \u201eMonadnock\u201c zgrada u Chicagu sa svega 17 katova. \u010celi\u010dni okviri su u ovome napravili pravu revoluciju. Njihovom primjenom, zahvaljuju\u0107i njihovim konstruktivnim karakteristikama, u uporabu je u\u0161ao tzv. sistem stupova, koji preuzima te\u017einu \u010ditavog objekta i tako zidovi bivaju oslobo\u0111eni i postaju \u0161iroki onoliko koliko je potrebno da bi za\u0161titili zgradu i pru\u017eili toplinsku i zvu\u010dnu izolaciju.<\/p>\n\n\n\n

\"fasada\"
Jo\u0161 jedan od postulata moderne arhitekture je gubljenje veze izme\u0111u unutra\u0161njosti i vanj\u0161tine<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Paralelno s razvojem stakla<\/a> ovaj prijenos \u010ditave nosive konstrukcije na kostur zgrade zna\u010dio je da je vanjska povr\u0161ina zida postajala \u201eoslobo\u0111ena\u201c, odnosno polako u potpunosti mogla biti prekrivena staklom. Jo\u0161 jedan od postulata moderne arhitekture je gubljenje veze izme\u0111u unutra\u0161njosti i vanj\u0161tine, kao i tra\u017eenja istine, prikazivanja materijala onakvih kakvi jesu i forme objekata koja je pratila njegovu funkciju, te ne \u010dudi \u0161to je staklo kao transparentni materijal na\u0161ao svoju veliku primjenu u razvoju moderne arhitekture. Kristalna pala\u010da prikazana na Velikoj izlo\u017ebi \u010dak 1851. godine bila je revolucionarni rani primjer kori\u0161tenja \u010delika i stakla.<\/p>\n\n\n\n

Zanimljivo je \u0161to su u to prvo vrijeme \u010deli\u010dnih konstrukcija objekti zapravo bili gra\u0111eni s istom ili sli\u010dnom debljinom zidova kao i kada su oni bili nosivi, i to djelomi\u010dno, samo da bi se javnost osje\u0107ala sigurno u takvim objektima. S vremenom su ipak prozori postajali ve\u0107i, a zidovi sve tanji, a javnost se uvjerila da su i takve zgrade stabilne i mogu se dizati u visine.<\/p>\n\n\n\n

\"staklena
Paralelno s razvojem novih konstrukcijskih elemenata razvijale su se polako i staklene fasade<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

S razvojem industrijske revolucije moderne zgrade i ku\u0107e vi\u0161e nisu odra\u017eavale povijest i te\u017enje, ve\u0107 napretke gra\u0111evinskog i arhitektonskog in\u017eenjerstva i industrijske proizvodnje.<\/strong> Tradicionalni zanati zamijenjeni su elementima koji su nastajali u tvornicama. Beton je postao jedan od vode\u0107ih materijala, kao izuzetno zahvalan za montiranje, odli\u010dnih karakteristika jer je nastajao u tvornicama, a zatim je sklapan na licu mjesta.
Tako je sirovi beton postao i fasadni materijal i arhitekti su sve vi\u0161e pu\u0161tali da se on slobodno vidi u prostoru, a ne da sakrivaju kao \u0161to je to do tada bio slu\u010daj.<\/p>\n\n\n\n

Paralelno s razvojem novih konstrukcijskih elemenata razvijale su se polako i staklene fasade. Objekti su postajali sve vi\u0161i, zidovi sve lak\u0161i i simbol napretka, a tako i poslovnih objekata, postale su velike povr\u0161ine prekrivene samo staklom. Fasada koja sve otkriva i ni\u0161ta ne sakriva, postala je simbol uspjeha. Neboderi od stakla osvojili su sve va\u017ene poslovne \u010detvrti zemljine kugle, a zatim su se pro\u0161irili i u druge zone.<\/strong>
Razvoj materijala i tehnologije donio je nezamislive novosti na podru\u010dju arhitekture. Tako je \u010duvena HSBC zgrada arhitekta Normana Fostera, visine 78 metara, u potpunosti pripremljena u Britaniji u formi pet modula, izra\u0111ena od 30.000 tona \u010delika i 4.500 tona aluminija, koji su zatim jednostavno sklapani u centru Hong Konga.<\/p>\n\n\n\n

\"fasada\"
Velike staklene povr\u0161ine razvile su se upravo zahvaljuju\u0107i primjeni aluminija<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Staklene fasade se danas dijele u dva osnovna tipa, strukturalne i polu-strukturalne. Vode\u0107a razlika je u tome \u0161to kod polu-strukturalnih ostaju vidljivi profili koji nose staklo, dok se kod strukturalnih vidi jednoobrazna staklena povr\u0161ina<\/strong>. Brojne su prednosti ovakvih fasada, a sve vi\u0161e s razvojem stakla, odnosno uporabom stakla koja imaju dobre izolacijske karakteristike, te ne \u010dudi da su one i danas u \u0161irokoj primjeni, a naro\u010dito za poslovne objekte.<\/p>\n\n\n\n

Velike staklene povr\u0161ine<\/a> razvile su se upravo zahvaljuju\u0107i primjeni aluminija, kao materijala<\/a> koji je izuzetno otporan i \u010dvrst i posjeduje sposobnost nositi veliku staklenu povr\u0161inu bez ikakvog krivljenja. Tako su aluminijski okviri<\/a> dugi niz godina bili upravo simbol moderne arhitekture.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, razvoj materijala nije donio samo nove visine i prostranstva, konstrukcijske mogu\u0107nosti i nove forme i oblike. Razvoj materijala i sistema sve vi\u0161e se bazira na po\u0161tovanju principa odr\u017eivosti i odr\u017eive gradnje. Prije samo nekoliko desetlje\u0107a u\u0161teda energije nije bila uop\u0107e visoko na listi, \u010dak niti na listi prioriteta u gra\u0111evinarstvu. Danas to nije slu\u010daj i upravo se razvoj sve vi\u0161e bazira u tom smjeru. <\/p>\n\n\n\n

\"Fasada\"
Energetski efikasni gra\u0111evinski materijali su oni koji tijekom svog \u017eivotnog ciklusa zahtijevaju manju potro\u0161nju energije od klasi\u010dnih materijala<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Energetski odr\u017eiva gradnja podrazumijeva smanjenje energetskih potreba uz zadr\u017eavanje iste razine kvalitete gra\u0111enja i uvjeta stanovanja i tu veliku ulogu imaju suvremeni materijali.<\/strong> Od razvoja izolacijskih materijala, preko razvoja stakla, pa i svih elemenata koji se primjenjuju u gra\u0111evinarstvu, pobolj\u0161avaju se karakteristike koje uvjetuju da objekt bude dobro izoliran i da istovremeno di\u0161e, da ne dolazi do prekomjernog zagrijavanja i nepotrebnog gubitka energije.<\/p>\n\n\n\n

Energetski efikasni gra\u0111evinski materijali <\/a>su oni koji tijekom svog \u017eivotnog ciklusa zahtijevaju manju potro\u0161nju energije od klasi\u010dnih materijala, a bez spu\u0161tanja kvalitete fizi\u010dko mehani\u010dkih svojstava, termoizolacijskih svojstava, trajnosti itd.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Arhitektura kao takva prisutna je od prvih ljudskih skloni\u0161ta. Kroz dugi period povijesti razvijala se na svim kontinentima, u razli\u010ditim oblicima, formama, materijalima, ritmovima i namjenama. S industrijskom revolucijom po\u010dinje se polako razvijati i internacionalni stil, zahvaljuju\u0107i novim tehnolo\u0161kim dostignu\u0107ima i manjom ovisno\u0161\u0107u o lokalnim materijalima i radnoj snazi. Danas je \u010desto te\u0161ko re\u0107i samo […]<\/p>\n","protected":false},"author":97,"featured_media":2244,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_FSMCFIC_featured_image_caption":"","_FSMCFIC_featured_image_nocaption":"","_FSMCFIC_featured_image_hide":"","footnotes":""},"categories":[46],"tags":[],"class_list":["post-2241","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arhitektura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2241","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/97"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2241"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2241\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2261,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2241\/revisions\/2261"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2244"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2241"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2241"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2241"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}