Sve do polovine 20. stolje\u0107a, dok se nije pojavio PVC, drvo je bilo jedini materijal od kojeg su se izra\u0111ivali prozori i vrata i ujedno jedini materijal \u010dija svojstva su bila va\u017ena za razmatranje, i s tehni\u010dke i s estetske strane<\/strong>. Znalo se da je izuzetno dobar izolator, da je zahvalno za oblikovanje i obradu, da ima jako puno vrsta od kojih svaka ima jedinstven izgled i teksturu, te da mu se lakiranjem ili bojanjem mo\u017ee dati puno boja koje se savr\u0161eno uklapaju u svaki interijer, i prostoru daju dozu topline.<\/p>\n PVC je u prvim desetlje\u0107ima postojanja uspio \u201cpridobiti\u201d na svoju stranu jedan dio tr\u017ei\u0161ta zbog povoljne cijene i dostupnosti osnovne sirovine koja ne ovisi o prirodnim zalihama ve\u0107 se mo\u017ee proizvesti. S druge strane, vinil u prvobitnom obliku bio je upitne termostabilnosti, lako zapaljiv i sadr\u017eavao je neke sastojke za koje je utvr\u0111eno da su toksi\u010dni, \u010dak i kancerogeni.<\/p>\n Navedena konkurentnost dugo je bila u korist drveta, a u zemljama gdje gotovo do po\u010detka devedestih PVC stolarija uop\u0107e nije postojala, u znaku prave dominacije. Prozori, balkonska, ulazna i sobna vrata, drvena vanjska i unutarnja zidna obloga imali su popularnost koja se rijetko s \u010dime mo\u017ee mjeriti, iako se u okru\u017eenju poslovne gradnje 90-ih godina 20. stolje\u0107a pojavljivala aluminijska stolarija, tada jo\u0161 uvijek od hladnih profila.<\/p>\n Klju\u010dna promjena kada je rije\u010d o vanjskoj stolariji nastupila je sa \u0161irenjem svijesti o va\u017enosti spre\u010davanja rasipanja topline i u\u0161tede putem pravilnog brtvljenja fasadnih otvora, te pomo\u0107u energetski efikasnih profila i stakla<\/a>. Zanimljivo je da su za smjenu na tronu \u201ckrivi\u201d stambeni objekti koji su do tada predstavljali stup popularnosti drveta. Iako je gra\u0111evinska industrija za poslovne i komercijalne potrebe zona velikih investicija, nikada ne treba zaboraviti da su stambeni objekti najbrojniji i da ono \u0161to ste uspjeli prodati masi malih kupaca mora izazvati tr\u017ei\u0161na pomjeranja. Obja\u0161njenje da zahvaljuju\u0107i termoizolacijskim komorama koje se nalaze unutar profila, vrsti stakla i broju staklenih panela u profilu, kao i usavr\u0161enom brtvljenju dom se mo\u017ee lak\u0161e ugrijati, a da se pritom postigne zna\u010dajna energetska u\u0161teda i smanje ra\u010duni za grijanje i hla\u0111enje, uspjelo je privu\u0107i \u010dak i najve\u0107e ljubitelje drva, koji iz prakti\u010dnih razloga nisu mogli ignorirati \u010dinjenice i precizne podatke dobivene mjerenjem.<\/p>\n Rane generacije drvenih prozora podrazumijevale su uske pravokutne elemente manjih dimenzija, naj\u010de\u0161\u0107e dvokrilne, s metalnim \u0161arkama, u koje je ugra\u0111ivano i kitom fiksirano obi\u010dno tanko staklo od svega 2-3mm, a otvarali su se pomo\u0107u metalne reze ili metalne ru\u010dke (kasnije plasti\u010dne).<\/strong> Ovo staklo po \u010dvrsto\u0107i je bilo u rangu dekorativnog, pa je u slu\u010daju labavog postavljanja pod utjecajem jakog vjetra lako dolazilo do vibriranja, a nerijetko i do pucanja stakla, dok je zbog nedovoljno dobrog brtvljenja kroz spoj stakla i profila, odnosno spoj profila sa zidom, u objekt ulazila ve\u0107a koli\u010dina hladnog zraka. Jo\u0161 jedna manjkavost je bilo to da se od njega nisu mogli izraditi ve\u0107i paneli, nego su staklene povr\u0161ine kod velikih prozora i vrata izra\u0111ivane iz dva ili vi\u0161e dijelova spojenih letvicama.<\/p>\n U kasnijim generacijama koje su ve\u0107 donekle li\u010dile na modernu PVC i aluminijsku stolariju<\/a>, pored dvokrilnih pravokutnih dobili smo i jednokrilne kvadratne prozore koji su imali 4-milimetarski panel od float stakla fiksiran za krilo pomo\u0107u silikona, s gumenim brtvama, metalnom ru\u010dkom, a kod pobolj\u0161anih verzija i sa zaokretno-otklopnim okovom tj. opcijama klasi\u010dnog otvaranja po vertikalnoj osi i otklapanja. Ono \u0161to, ipak, ta stolarija nije imala, i zbog \u010dega je ostala bez mnogih fanova, je termoizolacijska mo\u0107 koju pro- zorskoj jedinici pru\u017ea profil i izolacijsko staklo.<\/p>\n Drvo je poznato kao najbolji izolator me\u0111u prirodnim materijalima, ali njegov u\u010dinak je slabiji u odnosu na PVC profile<\/a> s pet i vi\u0161e komora ili aluminijske profile s termo prekidom.<\/strong> Uvidjev\u0161i da samim tim osim izgleda nemaju puno toga za ponuditi u odnosu na konkurenciju, proizvo\u0111a\u010di drvene stolarije bili su prinu\u0111eni da se ozbiljno pozabave pitanjem osuvremenjivanja. Tako je i osmi\u0161ljena tehnologija debljinskog nastavljanja, odnosno izrade prozora i vrata od troslojnih lameliranih elemenata, prethodno ljepljenih, pre\u0161anih, termi\u010dki obra\u0111enih i osu\u0161enih do 12% vlage.<\/p>\n Ovaj postupak najprije nadilazi osnovnu mehani\u010dku manjkavost drva, a to su dimenzijske promjene uzrokovane skupljanjem i \u0161irenjem drvne mase pod utjecajem vremenskih uvjeta (sunce, ki\u0161a, snijeg). Pomo\u0107u debljinskog spajanja posti\u017ee se balans utezanja i bubrenja, \u010dime se u sinergiji s termi\u010dkom obradom, pridonosi ve\u0107oj stabilnosti zavr\u0161nog proizvoda, a jedan vrlo va\u017ean estetski detalj je da lamelirana i ljepljena stolarija za razliku od standardne nema \u010dvorove ni pukotine. U ponudi su rje\u0161enja za fasadne otvore koja mogu imati od jednog do \u010detiri krila, koncipirana kao fiksni, otklopno-zaokretni, otklopni ili klizno-otklopni elementi, uz preporuku da \u0161irina jednokrilnog prozora ne prelazi 120cm, a dvokrilnog 160cm.<\/strong><\/p>\n Ovakvi, suvremeni drveni prozori i balkonska vrata u potpunosti prate inovacije konkurencijkih proizvoda \u2013 imaju dvoslojno ili troslojno izolacijsko staklo u svim raspolo\u017eivim kombinacijama vrsta stakla (float, niskoemisijsko, stopsol, laminirano…) i punjenja me\u0111uprostora (zrak, argon, kripton). Za njih je karakteristi\u010dan sustav oznaka s brojevnom vrijedno\u0161\u0107u koja govori o \u0161irini krila i doprozornika na popre\u010dnom presjeku izra\u017eenoj u milimetrima.<\/p>\n Dvije naj\u010de\u0161\u0107e opcije su profil Euro falc 68mm i profil 92mm, od kojih je prvi s dvoslojnim a drugi s troslojnim staklom, iako se u Europi sve \u010de\u0161\u0107e ugra\u0111uje ne\u0161to \u0161iri profil 78 mm s dvoslojnim staklom i ne\u0161to u\u017ei profil 90mm s troslojnim staklom. Naravno, pored profila i stakla tu su i sve ostale komponente koje pridonose energetskoj u\u010din- kovitosti, a to su EPDM brtve, dvije na doprozorniku i opcionalna tre\u0107a na krilu. Vrlo koristan i prakti\u010dan dodatak svakako su vanjske okapnice od eloksiranog aluminija za za\u0161titu od padalina: jedna s prorezima za otjecanje vode na donjem horizontalnom rubu doprozornika i jo\u0161 jedna koja se po narud\u017ebi mo\u017ee montirati na krilu.<\/p>\n![\"prozor\"](\"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-content\/uploads\/sites\/4\/2020\/08\/drveni-prozori.jpg\")
<\/a><\/a><\/a><\/a>