![\"Mo\u0107ni](\"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-content\/uploads\/sites\/4\/2020\/06\/Specijalizirana-iskana-izdanja-casopis-PROZORIVRATA.jpg\")
<\/a>Ekskluzivnost tiskanih medija, za razliku od digitalnih, jest da digitalni nikada ne mo\u017ee biti opipljiv. Potro\u0161a\u010di mogu pregledavati \u010dasopis, osjetiti papir kroz prste i \u010dak razlikovati odre\u0111ene gusto\u0107e papira i sastav.<\/p>\n
Na primjer, jedan odre\u0111eni oglas mo\u017ee se tiskati na debelom, poroznom papiru koji je lako uo\u010dljiv u usporedbi s ostalim sjajnim listovima u \u010dasopisu.<\/p>\n
\u0160tovi\u0161e, razmislite o mirisu papirnate tinte ili o dodatnom mirisu stranica – sve su to mo\u0107ni stimulansi koji \u0107e dati ogroman poticaj u\u010dinkovitosti oglasa. Ovo su va\u017ena osjetila koja se ne mogu njegovati u digitalnom okru\u017eenju – ili barem jo\u0161 ne.<\/strong><\/p>\n Jo\u0161 jedna velika prednost, koju digitalni mediji \u010desto ne vide, jest ta \u0161to je tiskani materijal jo\u0161 uvijek vrlo jednostavan u strukturi. To u osnovi zna\u010di da ne smeta \u010ditatelju koji je posve\u0107en zavr\u0161etku \u010dlanka. Jednom kada po\u010dnu \u010ditati \u010dlanak ili upijaju oglas, nema drugih vijesti ili sko\u010dnih prozora koji lebde iznad i uklanjaju fokus sa \u010dlanka.<\/p>\n Sva pa\u017enja \u010ditatelja usmjerena je na taj specifi\u010dni pisani materijal. To jam\u010di ve\u0107u povezanost s brendom, jer je vjerojatnije da \u0107e takav materijal imati ve\u0107i utjecaj na potro\u0161a\u010da koji \u0107e ga sigurno pamtiti dugoro\u010dno.<\/p>\n Jedinstveni na\u010din pisanja materijala u novinama i \u010dasopisima, uz podnaslove, naslove i slike potro\u0161a\u010du pru\u017ea dodatnu mogu\u0107nost da izolira odre\u0111eni odlomak u svom umu i vrati mu se kad god po\u017eeli.<\/p>\n To se doga\u0111a mnogo rje\u0111e u digitalnom prostoru, gdje se prvo mora sa\u010duvati stranica sa sadr\u017eajem da biste se kasnije mogli vratiti na nju.<\/p>\n Ova tvrtka je 2013. godine, od samog svojeg po\u010detka sura\u0111ivala isklju\u010divo sa stranim partnerima, a od po\u010detka 2019. godine okre\u0107e se suradnji s tvrtkama iz Hrvatske regije. S Josipom i Mariom razgovarali smo o globalnom i doma\u0107em stanju medija i utjecaju koji digitalizacija ima na njih.<\/p>\n J.<\/strong> Velike su razlike. U razvijenim zemljama tvrtke ve\u0107 vi\u0161e od desetlje\u0107a osje\u0107aju potrebu prona\u0107i svoje potencijalne kupce u online okru\u017eenju. Uz razli\u010dite platforme i alate koji su dostupni, put do potro\u0161a\u010da mnogo je kra\u0107i, modularniji, u\u010dinkovitiji i u kona\u010dnici daleko jeftiniji od tradicionalnih metoda. Digitalna publika neizbje\u017eno je prisutna i spremna za interakciju. Ovaj je na\u010din poslovanja toliko popularan da je sam po sebi stvorio nove komercijalne pristupe potro\u0161a\u010dima kao \u0161to su platforme za e-trgovinu.<\/p>\n M.<\/strong> Najve\u0107a razlika mo\u017ee se vidjeti u \u010dinjenici da kod doma\u0107ih tvrtki digitalna prisutnost zapo\u010dinje i zavr\u0161ava web stranicom ili profilom na dru\u0161tvenoj mre\u017ei. Ovi internetski alati uglavnom su stati\u010dni, osim osnovnih informacija o kojima nema ponu\u0111ene interakcije s potencijalnim potro\u0161a\u010dem, \u0161to je mnogo lo\u0161ija opcija od toga da jednostavno ne postoje.<\/p>\n J.<\/strong> Definitivno mo\u017eemo prepoznati radio kao jedan od medija koji je u porastu posljednjih godina. Taj se trend pro\u0161irio sa zapada, kao i brzi na\u010din \u017eivota i \u010dekanja u prometnim gu\u017evama. Radio stanica vi\u0161e nije samo nekoliko, ve\u0107 ih je veliki broj dostupan i na lokalnim i nacionalnim frekvencijama te putem usluga digitalnog prijenosa.<\/p>\n M.<\/strong> Tijekom razgovora s na\u0161im klijentima do\u0161li smo do jedinstvenog zaklju\u010dka da se oni polako udaljavaju od agresivnog TV ogla\u0161avanja.<\/p>\n Razlog koji tome najvi\u0161e pridonosi, osim izuzetno visokih tro\u0161kova, je upravo proces digitalizacije kroz koji prolazi televizija. Mogu\u0107nost pauziranja i premotavanja \u010ditavih oglasnih blokova oduzima smisao plasiranja sadr\u017eaja na taj na\u010din.<\/p>\n Trenuci u kojima TV reklame i dalje imaju visoku u\u010dinkovitost jesu prijenosi u\u017eivo, glavni sportski doga\u0111aji ili reality programi. U ovom slu\u010daju blokovi oglasa traju kra\u0107e i ne nose istu cijenu kao i redovno ogla\u0161avanje.<\/p>\n J.<\/strong> Ogla\u0161avanje putem pisanog sadr\u017eaja u specijaliziranim izdanjima, s druge strane, definitivno ide uzbrdo. Jednostavno, PR je do\u017eivio preporod u svim svojim oblicima i najvi\u0161e prevladava u pisanoj rije\u010di.<\/p>\n M<\/strong>. Tradicionalno ogla\u0161avanje stati\u010dkim panoima podnosi veliki udarac. Ogla\u0161avanje na panoima nije jeftino, na njega utje\u010du meteorolo\u0161ki uvjeti, nije izravno usmjereno na potencijalnog potro\u0161a\u010da, vremenski je ograni\u010deno bez mogu\u0107nosti ranog prekida i optimizacije ako su rezultati nepovoljni. J.<\/strong> Od po\u010detka tehnolo\u0161ke revolucije kojoj smo svi svjedoci i trenutka velikog straha da \u0107e tiskani mediji, \u010dak i knjige, nestati zbog digitalno dostupnih verzija na ure\u0111ajima koje danas ima cijeli svijet, jedno je sigurno. Tiskani mediji imaju jednu veliku prednost u odnosu na digitalne, a to je da aktiviraju osjetilo dodira i mirisa, osim osjetila vida.<\/p>\n M.<\/strong> Iz svega \u0161to smo vidjeli i imali priliku do\u017eivjeti, ova dva medija su svojevrsna simbioza. Nakon svog fizi\u010dkog oblika, sva tiskana izdanja dobivaju i digitalna izdanja, upravo na portalima izdava\u010da, gdje ih je mogu\u0107e nadopuniti neispisanim medijima poput video formata i zvuka.<\/p>\n Na\u010din na koji korisnici konzumiraju sadr\u017eaj u ispisu je fluidan i neprekidan, dok ga u digitalnom obliku prekidaju razni oglasi u obliku sko\u010dnih oglasa i banera.<\/p>\n J.<\/strong> Primjer za to su mnogi portali dnevnih novina, na kojima \u0107e razli\u010ditim \u010ditateljima biti prikazane razli\u010dite reklame u istim odjeljcima prema jedinstvenom korisni\u010dkom iskustvu, odnosno prethodno iskazanom interesu i pretra\u017eivanju. Primjetno je da su portali tzv. \u017dutog tiska daleko posje\u0107eniji od njihove tiskane naklade.<\/p>\n M.<\/strong> Stru\u010dna izdanja su tako\u0111er dobar primjer. Ona se ne mogu na\u0107i na kioscima, jer ih profesionalci uop\u0107e tamo ne tra\u017ee. Ovise o dobrim akvizicijama koje uglavnom dobivaju putem svojih portala, kvalitetnim sadr\u017eajima koje su napisali priznati stru\u010dnjaci, kao i PR tekstovima koji predstavljaju nove proizvode i rje\u0161enja postoje\u0107ih problema u industriji, a profesionalci ih mogu koristiti kao referentne to\u010dke u budu\u0107nosti.<\/p>\n J.<\/strong> Usko specijalizirana izdanja su upravo to \u2013 usko specijalizirana. Prosje\u010dan \u010ditatelj nema interesa ili vremena za \u010ditanje cijelog izdanja. Zanima ga rje\u0161avanje odre\u0111enog problema, ili originalna ideja za ne\u0161to.<\/p>\n To \u0107e br\u017ee, lak\u0161e i u mnogo razli\u010ditih varijanti dobiti na usko specijaliziranim izdanjima, bilo na webu ili u tisku, nego putem laganih \u0161tiva kupljenih na kiosku u kojem je predstavljena samo jedna opcija tog rje\u0161enja. Ako i toliko, ako uop\u0107e.<\/p>\n M.<\/strong> Uz to moramo dadati, profesionalac odre\u0111enog podru\u010dja jednostavno nema vremena posjetiti kiosk i prelistavati \u010dasopise koji nude osnovna rje\u0161enja koja je odavno prevladao. Usko specijalizirana izdanja koja se obra\u0107aju ljudima iz bran\u0161e trebaju ponuditi kvalitetan sadr\u017eaj koji \u0107e ih zanimati.<\/p>\n Profesionalci tro\u0161e svoje vrijeme pobolj\u0161avaju\u0107i svoje znanje, a ne zabavljaju\u0107i se laganim \u0161tivom iz struke. Vrijeme je presudan faktor i dana\u0161nja struka ga ima sve manje i manje na raspolaganju.<\/p>\n J.<\/strong> Digitalni marketing u osnovi ima nekoliko prednosti u odnosu na tradicionalne metode. Prije svega, pru\u017ea priliku za kontakt sa zainteresiranom publikom koja je digitalno prisutna. Publiku mogu segmentirati prema geografskom polo\u017eaju, demografiji i interesima.<\/p>\n Tro\u0161kovi marketinga i pristupa pojedinom potencijalnom potro\u0161a\u010du \/ kupcu daleko su manji od tradicionalnog marketinga. Tako\u0111er, sve se digitalne marketin\u0161ke kampanje mogu mijenjati i prilago\u0111avati \u010dak i tijekom njihovog trajanja, \u0161to pru\u017ea jo\u0161 ve\u0107u optimizaciju i u\u010dinkovitost ogla\u0161ava- nja.<\/p>\n M.<\/strong> Jednostavnim prijevodom, tro\u0161kovi ogla\u0161avanja na jednom panou u gradu mogu se dobiti marketin\u0161kim kampanjama u cijeloj zemlji u isto vrijeme. Pano vide neki koji prolaze pored njega, a digitalnu reklamu samo oni kojima je izravno namijenjena.<\/p>\n J.<\/strong> Do nedavno su digitalni marketing uglavnom koristile tvrtke koje prodaju svoje proizvode putem interneta. Tek su nedavno digitalne marketin\u0161ke mogu\u0107nosti prepoznate od strane drugih tvrtki na doma\u0107oj sceni. Postoji velika prisutnost mre\u017enog ogla\u0161avanja u svijetu usluga, na primjer, u HoReCa sektoru.<\/p>\n M.<\/strong> Velike korporacije imaju uspostavljen marketin\u0161ki re\u017eim koji svoj prora\u010dun planira desetlje\u0107ima. Danas mre\u017eno ogla\u0161avanje zauzima sve ve\u0107i udio u tim prora\u010dunima. Samo profesionalci razumiju da tko se ne pozicionira na digitalnom nebu sljede\u0107ih nekoliko godina, nakon toga ne\u0107e imati mjesta. Digitalna transformacija neizbje\u017ean je proces kroz koji svi brandovi moraju prije ili kasnije pro\u0107i.<\/p>\n<\/a>Vezano za ovu temu u ovom broju donosimo vam intervju s Josipom Horvati\u0107em i Mariom Peri\u0161i\u0107, timom konzultantske i digitalne strategije.<\/h3>\n
KOJE SU RAZLIKE OGLASA I PLA\u0106ENIH SADR\u017dAJA IZME\u0110U GLOBALNOG I DOMA\u0106EG TR\u017dI\u0160TA?<\/h3>\n
KOJI SU TRADICIONALNI NA\u010cINI OGLA\u0160AVANJA U PORASTU A KOJI U PADU I ZA\u0160TO?<\/h3>\n
\nIako se panoi s tehnologijom mijenjaju i sada dolaze u obliku velikih LCD plo\u010da, oni, usprkos obilju, gube bitku s digitalnom dobi.<\/p>\n
\n* postotak u 2019. godini putem koje se ogla\u0161avaju sve anketirane tvrtke<\/em><\/p>\n<\/a>TISAK VS. WEB \u2013 KAKO VIDITE OVAJ ODNOS I \u0160TO IMA VE\u0106U PERSPEKTIVU?<\/h3>\n
<\/a>ZA\u0160TO USKO SPECIJALIZIRANA IZDANJA PLASIRANA DIREKTNO NA ADRESE IMAJU VI\u0160E KLIJENATA I VI\u0160E \u010cITATELJA OD SLI\u010cNIH PRODANIH NA KIOSCAMA?<\/h3>\n
ZA\u0160TO JE DIGITALNI MARKETING PREUZEO PREDNOST U ODNOSU NA TRADICIONALNE METODE?<\/h3>\n
<\/a>KAKO DOMA\u0106E TVRTKE GLEDAJU NA ONLINE OGLA\u0160AVANJE I SMATRAJU LI GA NEOPHODNIM ILI KAO JO\u0160 JEDAN PROLAZNI TREND?<\/h3>\n