{"id":1549,"date":"2020-06-02T07:25:05","date_gmt":"2020-06-02T07:25:05","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/?p=1549"},"modified":"2020-06-01T10:29:22","modified_gmt":"2020-06-01T10:29:22","slug":"jean-nouvel-arhitekt-jedinstvenih-kreacija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/jean-nouvel-arhitekt-jedinstvenih-kreacija\/","title":{"rendered":"Jean nouvel \u2013 arhitekt jedinstvenih kreacija"},"content":{"rendered":"

Jean Nouvel ro\u0111en je 1945. godine u Francuskoj. Ovaj francuski arhitekt dizajnira svoje gra\u0111evine s namjerom da ih uklopi u postoje\u0107i arhitektonski i urbanisti\u010dki kontekst kako bi stvorio odre\u0111eni vizualni krajolik koji je u savr\u0161enom skladu. Njegove arhitektonske mjere da to postigne su ponekad potpuni kontrast izme\u0111u objekta i okoline. 2008. godine za svoj odva\u017ean eksperimentalni dizajn bio je nagra\u0111en Prickerovom nagradom za arhitekturu, jednu od najpresti\u017enijih nagrada u struci, a ve\u0107 na samom po\u010detku 21. stolje\u0107a postao je jedna od arhitektonskih zvijezda.<\/p>\n

\"Jean<\/a>
Jean Nouvel arhitekta<\/figcaption><\/figure>\n

Roditelji su mu bili u\u010ditelji i zbog njihovog posla obitelj je vrlo \u010desto putovala i selila se po Francuskoj. Mladog Jean Nouvela roditelji su ohrabrivali da prou\u010dava matematiku i jezike, me\u0111utim, kad je imao 16 godina krenuo je na satove crtanja i slikanja i to ga je u\u010dinilo da bude potpuno obuzet umjetno\u0161\u0107u i slikarstvom.<\/p>\n

Njegovi roditelji koji su pri\u017eeljkivali da im sin postane in\u017eenjer su tada predlo\u017eili da, umjesto da ostvari svoj san i postane umjetnik, mladi Jean Nouvel treba izabrati prakti\u010dnije i sigurnije zanimanje od kojeg bi u budu\u0107nosti mogao \u017eivjeti. Arhitektura je bila prirodan kompromis.<\/p>\n

Kada Jean Nouvel nije uspio upisati arhitekturu na Bordeaux School of Fine Arts<\/em> (nije polo\u017eio prijemni ispit) preselilo se u Pariz gdje je na natjecaju za upis u presti\u017enu Nacionalnu \u0161kolu lijepih umjetnosti osvojio prvu nagradu i tako 1965. godine postao student arhitekture na jednoj od najpresti\u017enijih institucija u Francuskoj a i \u0161ire. Kako bi se financirao tijekom studija Jean Nouvel je 1967. godine po\u010deo raditi kao arhitekt pripravnik. U birou u kojem je radio vrlo brzo se pokazao kao izuzetno sposoban arhitekt i bio je postavljen na poziciju upravljanja projektom i izgradnjom velikog stambenog kompleksa.<\/p>\n

Studij je zavr\u0161io u roku i ve\u0107 s 25 godina je osnovao svoj prvi arhitektonski biro. Njegova arhitektura odlikuje se pa\u017eljivim postavljanjem gra\u0111evina u urbani, arhitektonski i povijesni kontekst kao i neobi\u010dnim dizajnom fasada.<\/strong> Prilikom projektiranja svojih zgrada Jean Nouvel ne ide u krajnost niti koristi sredstva koja imaju ulogu privu\u0107i pa\u017enju prolaznika, ve\u0107 nastoji kreirati prostore koji su u skladu sa svojom okolinom i kulturom u kojoj \u201eni\u010du\u201c.<\/p>\n

Gra\u0111evina koja ga je lansirala me\u0111u svjetski poznate arhitekte bio je Institut arapskog svijeta (L\u2019Institut du Monde Arabe) u Parizu izgra\u0111en u periodu od 1981.-1987. godine.<\/h3>\n
\"L'Institut<\/a>
L’Institut du Monde Arabe<\/figcaption><\/figure>\n

Objekt je postavljen na krutom, racionalisti\u010dkom urbanom bloku koji dodiruje Senu. Fasada prema rijeci je zakrivljena prate\u0107i liniju vode na ovaj na\u010din umanjuju\u0107i strogost pravokutne mre\u017ee unutar koje je objekt izgra\u0111en.
\nZa razliku od zakrivljene fasade, glavna jugozapadna fasada je jednostavan \u010detvrtasti volumen ostakljen kontinuiranom fasadom. Ono \u0161to je posebno na ovoj fasadi je prisustvo specifi\u010dnih brisoleja koji su dizajnirani tako da nalikuju tradicionalnom arapskom geometrijskom motivu.<\/p>\n

Ovi brisoleji i danas se smatraju visokotehnolo\u0161kim elementima jer su dizajnirani tako da se automatski zatvaraju i otvaraju u odnosu na sun\u010devu svjetlost propu\u0161taju\u0107i odgovaraju\u0107u koli\u010dinu svjetlosti u objekt \u0161to cijeloj gra\u0111evini daje poseban izgled.<\/p>\n

Jo\u0161 jedna od njegovih poznatih gra\u0111evina je Toranj Agbar (Torre Agbar) u Barceloni. Gra\u0111evina kombinira nekoliko arhitektonskih koncepata, upe\u010datljiva struktura je izgra\u0111ena od armiranog betona sa staklenom fasadom i vi\u0161e od 4500 prozorskih otvora \u201eisklesanih\u201c iz armiranobetonske konstrukcije.<\/h3>\n

Osim toga, vanj\u0161tina tornja je opremljena toplinskim senzorima koji reguliraju otvaranje i zatvaranje zastora na fasadi i na ovaj na\u010din utje\u010du na smanjenje potrebe za hla\u0111enjem objekta i samim tim potro\u0161nju elektri\u010dne energije.<\/p>\n

Muzej Mus\u00e9e du quai Branly<\/em> u Parizu u Francuskoj je muzej u kojem se izla\u017eu i \u010duvaju predmeti koji predstavljaju autohtone kulture iz Afrike, Azije, Oceanije i Sjeverne i Ju\u017ene Amerike.<\/h3>\n

Muzej je zami\u0161ljen tako da njegova arhitektura gradi mostove izme\u0111u kultura, da potakne radoznalost i ispuni o\u010dekivanja razli\u010ditih posjetitelja. Sama gra\u0111evina sagra\u0111ena je na obali Siene i podsje\u0107a na pje\u0161a\u010dki most. Raznobojne kutije koje su polo\u017eene na staklenu fasadu sadr\u017ee intimnije prostore za izlaganje u muzeju. Ulazna staklena fasada je obavijena gustom vegetacijom tako da se muzej tek djelomi\u010dno otkriva posjetitelju koji na ovaj na\u010din postaje istra\u017eiva\u010d.<\/p>\n

Pari\u0161ka filharmonija je projekt izgra\u0111en 2015. godine, karakteristi\u010dan po svom obliku i aluminijskoj fasadi. Inovativna forma zgrade filharmonije se poput planine izdi\u017ee u Parcu de la Villette.<\/h3>\n