{"id":10105,"date":"2026-09-08T12:44:32","date_gmt":"2026-09-08T11:44:32","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/?p=10105"},"modified":"2026-09-08T12:44:36","modified_gmt":"2026-09-08T11:44:36","slug":"glasstec-dekarbonizacija-industrije-stakla","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/glasstec-dekarbonizacija-industrije-stakla\/","title":{"rendered":"glasstec 2026: Dekarbonizacija industrije stakla"},"content":{"rendered":"\n

Kako energetski intenzivna industrija stakla, koja je dosad u velikoj mjeri ovisila o prirodnom plinu, mo\u017ee postati uglji\u010dno neutralna do 2045. godine? <\/strong>Tim se pitanjem bave\u00a0Bundesverband Glasindustrie e.V. <\/strong>(BV Glas \u2013 Savez njema\u010dke industrije stakla)\u00a0i\u00a0Institut f\u00fcr Energiewirtschaft und Rationelle Energieanwendung <\/strong>(IER \u2013 Institut za energetsku ekonomiju i racionalno kori\u0161tenje energije) Sveu\u010dili\u0161ta u Stuttgartu.<\/p>\n\n\n\n

Na sajmu glasstec 2026 bit \u0107e predstavljena studija\u00a0\u201eStaklo 2045 \u2013 Plan dekarbonizacije njema\u010dke industrije stakla\u201c.<\/strong> Uo\u010di sajma, prof. dr. Peter Radgen, <\/strong>voditelj Katedre za energetsku u\u010dinkovitost pri IER-u, podijelio je s Messe D\u00fcsseldorf neke od klju\u010dnih uvida iz studije.<\/p>\n\n\n\n

Profesore Radgen, drago nam je \u0161to nam mo\u017eete unaprijed predstaviti neke od zaklju\u010daka studije Staklo 2045 koju BV Glas i IER predstavljaju na sajmu glasstec 2026 u listopadu. Koji su klju\u010dni uvidi u odnosu na studiju iz 2022. godine?<\/h2>\n\n\n\n

Za po\u010detak s pozitivnom \u010dinjenicom: opse\u017ena dekarbonizacija njema\u010dke industrije stakla do 2045. tehni\u010dki je izvediva. <\/strong>Me\u0111utim, s obzirom na to da imamo razli\u010dite zahtjeve sektora ravnog stakla, ambala\u017enog stakla i specijalnog stakla, ne postoji jedan jedinstveni put tranzicije koji bi odgovarao svima. Dekarbonizacija \u0107e stoga zahtijevati kombinaciju elektrifikacije, zelenog vodika, hibridnih rje\u0161enja, kru\u017enog gospodarstva i komplementarnog upravljanja ugljikom.<\/strong><\/p>\n\n\n

\n
\"Prof.
Prof. dr. Peter Radgen, voditelj Katedre za energetsku u\u010dinkovitost pri Institutu za ekonomiku energije i racionalno kori\u0161tenje energije (IER) \/ foto: Institut za ekonomiku energije i racionalno kori\u0161tenje energije (IER)<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

\u0160to \u0107e biti klju\u010dno za uspje\u0161nu transformaciju?<\/h2>\n\n\n\n

Industrija stakla trenuta\u010dno mora ubrzati svoju transformaciju u iznimno zahtjevnim uvjetima.<\/strong> Klju\u010dni \u010dimbenici uspjeha uklju\u010duju me\u0111unarodno konkurentne cijene energije, ubrzano \u0161irenje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, elektroenergetsku i vodikovu infrastrukturu te na dokazima utemeljene i pouzdane dugoro\u010dne politi\u010dke okvire.<\/p>\n\n\n\n

Postoje li regionalne razlike u transformaciji?<\/h2>\n\n\n\n

Op\u0107enito govore\u0107i, neizvjesnost svima ote\u017eava planiranje. Me\u0111utim, postoje i prepreke specifi\u010dne za pojedine regije koje usporavaju transformaciju. Izgledi za uspjeh ovise, primjerice, o regionalnoj dostupnosti elektri\u010dne energije iz obnovljivih izvora, kapacitetima elektroenergetske mre\u017ee, mogu\u0107nostima skladi\u0161tenja elektri\u010dne energije i vodikovoj infrastrukturi.<\/p>\n\n\n\n

Tvrtke \u010dije se pe\u0107i za topljenje stakla ne nalaze u blizini planirane osnovne vodikove mre\u017ee suo\u010dit \u0107e se s ve\u0107im izazovima pri uspje\u0161noj provedbi tog puta tranzicije.<\/strong> Ho\u0107e li se odlu\u010diti na transport vodika ili na prelazak na drugi izvor energije u kona\u010dnici \u0107e tako\u0111er ovisiti o tro\u0161kovima.<\/p>\n\n\n\n

Zna\u010di li to da \u0107e elektri\u010dna energija vjerojatno imati prednost pred vodikom?<\/h2>\n\n\n\n

U na\u010delu bi vodik bio jednostavnija opcija jer bi industriji omogu\u0107io nastavak kori\u0161tenja postoje\u0107e tehnologije topljenja. <\/strong>Zapravo, upravo je to pitanje ve\u0107 izazvalo \u017eestoku raspravu, a mnoge tvrtke \u010dekaju budu\u0107u osnovnu vodikovu mre\u017eu.<\/p>\n\n\n\n

U kona\u010dnici je, me\u0111utim, odlu\u010duju\u0107i \u010dimbenik tro\u0161ak. Vodik jo\u0161 nije ekonomski isplativ \u2013 trenuta\u010dno je oko pet puta skuplji od prirodnog plina \u2013 zbog \u010dega je napredak usporio. Elektrifikacija je tako\u0111er klju\u010dni pokreta\u010d istra\u017eivanja i razvoja novih koncepata pe\u0107i za topljenje.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Jesu li hibridni koncepti topljenja samo prijelazno rje\u0161enje ili \u0107e ostati sastavni dio proizvodnje stakla?<\/h2>\n\n\n\n

Pretpostavljam da \u0107e postati trajno prijelazno rje\u0161enje. Hibridni sustavi posti\u017eu dobre rezultate <\/strong>\u010dak i kada se umjesto prirodnog plina koristi vodik. Me\u0111utim, ono \u0161to je izvedivo u kona\u010dnici \u0107e ovisiti o lokaciji.<\/p>\n\n\n\n

Tvrtke koje nemaju pristup vodiku<\/strong> \u2013 bilo putem osnovne vodikove mre\u017ee ili ekonomski isplativih mogu\u0107nosti transporta \u2013 morat \u0107e se osloniti isklju\u010divo na elektri\u010dnu energiju.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kako se promijenila ukupna situacija?<\/h2>\n\n\n\n

U na\u0161oj najnovijoj studiji o\u010dekivali smo da \u0107e proizvodnja stakla ostati stabilna ili se blago pove\u0107ati.<\/strong> Na\u017ealost, sada bilje\u017eimo pad proizvodnje. Neki proizvo\u0111a\u010di mo\u017eda odga\u0111aju hladne popravke svojih pe\u0107i za topljenje dok jo\u0161 traje neizvjesnost oko najprikladnijeg puta dekarbonizacije. To je osjetljivo pitanje jer bi propu\u0161tanje razdoblja predvi\u0111enog za hladnu popravku tijekom tehnolo\u0161ke tranzicije moglo zna\u010diti da \u0107e tvrtka jo\u0161 deset do dvadeset godina ostati vezana uz postoje\u0107i sustav. Neke bi pe\u0107i \u010dak mogle biti trajno stavljene izvan pogona.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Situacija je osobito izazovna na lokacijama koje imaju samo jednu pe\u0107 za topljenje. Zaustavljanje rada te pe\u0107i moglo bi utjecati na budu\u0107nost cjelokupne infrastrukture.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u0160to je s upravljanjem ugljikom? Je li bilo novih razvoja?<\/h2>\n\n\n\n

Hvatanje i skladi\u0161tenje ugljika (CCS) te hvatanje i kori\u0161tenje ugljika (CCU) danas se promatraju znatno povoljnije nego prije \u010detiri godine.<\/strong> Tada, primjerice, u Njema\u010dkoj jo\u0161 nije postojao pravni okvir za transport i skladi\u0161tenje CO\u2082.<\/p>\n\n\n\n

To je op\u0107enito omogu\u0107eno od studenoga 2025.<\/strong> zbog \u010dega smo u aktualnoj studiji razmotrili tu mogu\u0107nost za rje\u0161avanje procesnih i preostalih emisija. Rije\u010d je o emisijama stakleni\u010dkih plinova koje se ne mogu ukloniti dosljednom provedbom svih tehni\u010dki i ekonomski izvedivih mjera za njihovo smanjenje.<\/p>\n\n\n\n

One, primjerice, uklju\u010duju CO\u2082 koji se osloba\u0111a tijekom uklanjanja kiselih komponenti iz karbonatnih sirovina. Procesne i preostale emisije, kao i neizbje\u017ene emisije povezane s transportom i proizvodnjom vatrostalnih materijala za pe\u0107i, pripadaju\u00a0opsegu 3 (Scope 3)\u00a0i nisu razmatrane u na\u0161oj studiji.<\/p>\n\n\n\n

Izbjegavanje i tih emisija te postizanje neto nulte razine emisija u svim opsezima zahtijevalo bi dodatnu mjeru trajnog uklanjanja ugljikova dioksida <\/strong>(CDR \u2013 Carbon Dioxide Removal).<\/p>\n\n\n\n

Kakvu bi ulogu kori\u0161tenje CO\u2082 moglo imati u budu\u0107nosti?<\/h2>\n\n\n\n

Op\u0107enito govore\u0107i, ima mnogo smisla ugra\u0111ivati uhva\u0107eni CO\u2082 u trajne proizvode.<\/strong> Druga mogu\u0107a alternativa su kemijski proizvodi, primjerice odr\u017eiva zrakoplovna goriva (SAF), koja bi mogla pridonijeti dekarbonizaciji zrakoplovne industrije.<\/p>\n\n\n\n

CO\u2082 se tako\u0111er mo\u017ee koristiti kao hranjivo sredstvo u stakleni\u010dkoj proizvodnji,<\/strong> \u0161to je uobi\u010dajena praksa u Nizozemskoj. Na\u017ealost, staklenici trebaju CO\u2082 samo tijekom proljetne i ljetne vegetacijske sezone. Trenuta\u010dno je ukupna koli\u010dina emitiranog CO\u2082 daleko previsoka, a jo\u0161 uvijek postoji premalo odr\u017eivih mogu\u0107nosti za njegovu uporabu.<\/p>\n\n\n\n

Koje bi infrastrukturne mjere kreatori politika trebali podr\u017eati i prioritetno provesti tijekom sljede\u0107ih pet do deset godina?<\/h2>\n\n\n\n

Kreatori politika trebaju se usredoto\u010diti na \u0161irenje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i elektroenergetske mre\u017ee, kao i na priklju\u010divanje industrijskih lokacija na mre\u017eu. Napredak bi se tako\u0111er mogao ubrzati ako bi se ubla\u017eio zahtjev za polaganjem elektroenergetskih vodova pod zemljom. U kona\u010dnici, brzina tranzicije ovisi o prate\u0107oj infrastrukturi.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Proizvo\u0111a\u010di stakla ne mogu utjecati na to ho\u0107e li vodikova mre\u017ea dosegnuti njihove lokacije niti na to ho\u0107e li biti dostatnih kapaciteta elektroenergetske mre\u017ee. Istodobno je te\u0161ko donositi dugoro\u010dne odluke ako su mjere poput kompenzacije cijene elektri\u010dne energije uvedene samo na razdoblje od tri godine.<\/p>\n\n\n\n

Poduze\u0107ima je potreban pouzdan okvir koji omogu\u0107uje dugoro\u010dno planiranje.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kada biste kreatorima politika mogli prenijeti nekoliko klju\u010dnih poruka iz plana, koje bi to bile?<\/h2>\n\n\n\n

Industrijske sektore treba promatrati \u0161ire, ali istodobno diferenciranije. Trenuta\u010dna usredoto\u010denost na cement, \u010delik i kemijsku industriju nije se pokazala korisnom.<\/p>\n\n\n\n

Lance vrijednosti treba promatrati cjelovito i ja\u010dati ih u svim segmentima. <\/strong>Tako\u0111er su nam potrebne politike utemeljene na dokazima i pouzdane politike koje jasno odre\u0111uju smjer te podr\u017eavaju \u0161irenje proizvodnje elektri\u010dne energije iz obnovljivih izvora, plinske i CO\u2082 infrastrukture, kao i sam proces tranzicije.<\/p>\n\n\n\n

A koje su va\u0161e poruke industriji stakla?<\/h2>\n\n\n\n

Gdje god je to mogu\u0107e, izgradite vlastitu opskrbu energijom iz obnovljivih izvora. U ve\u0107ini slu\u010dajeva to \u0107e biti tro\u0161kovno u\u010dinkovito, \u010dak i ako na kraju predstavlja samo mali dio va\u0161e ukupne potrebe za energijom.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 sustavnije iskoristite potencijal energetske u\u010dinkovitosti, primjerice predgrijavanjem smjese sirovina i staklenog kr\u0161a, te koristite dostupne programe financiranja.<\/strong> Hvatanje ugljika jo\u0161 je jedno podru\u010dje u kojem predstoji mnogo posla. Industrija stakla trebala bi se ve\u0107 sada pripremati za to i sna\u017enije ulagati u istra\u017eivanje i razvoj. U tom smo pogledu spremni podr\u017eati sektor pru\u017eanjem znanstvene potpore pilot projektima.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kada bude potvr\u0111en datum objave studije, ho\u0107ete li nam javiti?<\/h2>\n\n\n\n

Siguran sam da BV Glas ve\u0107 ima na umu datum objave. U svakom slu\u010daju, imam termin za predavanje na sajmu glasstec i veselim se raspravi o rezultatima s predstavnicima industrije.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Hvala Vam \u0161to ste s nama podijelili ove vrlo zanimljive uvide!<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Sajam\u00a0glasstec, koji \u0107e se od\u00a020. do 23. listopada 2026.\u00a0<\/a>ponovno odr\u017eati u D\u00fcsseldorfu, bit \u0107e va\u017ean doga\u0111aj koji \u0107e usmjeravati raspravu o budu\u0107nosti industrije stakla.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"glasstec<\/figure>\n\n\n\n

www.glasstec-online.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kako energetski intenzivna industrija stakla, koja je dosad u velikoj mjeri ovisila o prirodnom plinu, mo\u017ee postati uglji\u010dno neutralna do 2045. godine? Tim se pitanjem bave\u00a0Bundesverband Glasindustrie e.V. (BV Glas \u2013 Savez njema\u010dke industrije stakla)\u00a0i\u00a0Institut f\u00fcr Energiewirtschaft und Rationelle Energieanwendung (IER \u2013 Institut za energetsku ekonomiju i racionalno kori\u0161tenje energije) Sveu\u010dili\u0161ta u Stuttgartu. Na sajmu […]<\/p>\n","protected":false},"author":130,"featured_media":10108,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_FSMCFIC_featured_image_caption":"","_FSMCFIC_featured_image_nocaption":"","_FSMCFIC_featured_image_hide":"","footnotes":""},"categories":[47,54,22],"tags":[1019,1228,388],"class_list":["post-10105","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-promo","category-staklo","tag-dekarbonizacija","tag-glasstec-2026","tag-intervju"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10105","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/130"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10105"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10105\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10111,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10105\/revisions\/10111"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10108"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10105"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10105"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prozorivrata.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10105"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}